Razlika između inačica stranice »Opsada Knina 1522.«

Vrijeme	rani svibanj - 29. svibnja 1522.
Mjesto	Knin, Kraljevina Hrvatska (danas Republika Hrvatska)
Ishod	osmanska pobjeda

Opsada Knina (1592.)
	sukob: Hrvatsko-osmanski ratovi
	; Prikaz Knina na karti Matea Pagana iz 1522. godine
Vrijeme	rani svibanj - 29. svibnja 1522.
Mjesto	Knin, Kraljevina Hrvatska (danas Republika Hrvatska)
Ishod	osmanska pobjeda
Sukobljene strane
Osmansko Carstvo	Kraljevina Hrvatska
Zapovjednici
Gazi Husrev-beg; Mahmud-beg; Murat-beg Tardić	Mihovil Vojković
Postrojbe
oko 25.000 vojnika s dosta topništva	par stotina vojnika

Trenutačna izmjena od 22:04, 17. studenoga 2021.

Opsada Knina bila je opsada Kninske tvrđave godine 1522., nakon razaranja i masovnog iseljavanja grada Knina i Kninske okolice. Predstavlja posljednji udes Knina, koji je tokom srednjeg vijeka u određenim razdobljima bio glavni grad Kraljevine Hrvatske.^[2]

Opsada

Mahmud-beg iz Hercegovačkog sandžaka zaobišao je Knin i sa svojom vojskom krenuo prema Lici, sa ciljem da odsječe Knin sa sjevera i spriječi dolazak pojačanja. Mahmud-begova vojska utaborila se u blizini rijeke Cetine, a ubrzo se vojska koju je predvodio Gazi Husrev-beg, sandžak-beg Bosanskog sandžaka, vratila iz provale u Kranjsku prema Hrvatskoj. Gazi Husrev-beg osvojio je manje utvrde u blizini Knina i potpuno ga okružio, udruživši svoje snage s Mahmud-begom. Njihova združena vojska imala je oko 25.000 ljudi i veliki broj topova. Započeli su s danonoćnim bombardiranjem kninske tvrđave početkom svibnja. Zapovjednik kninske obrane bio je hrvatski plemić Mihovil Vojković iz Klokoča, koji je na raspolaganju imao mali garnizon branitelja.Lua error in package.lua at line 80: module 'Module:Citation/CS1/Utilities' not found.

Saznavši za opsadu, hrvatski ban Ivan Karlović započeo je okupljati vojsku za pomoć opkoljenom Kninu. Zatražio je pomoć i iz nadvojvodine Austrije. Dok je Karlović pripremao vojsku, Osmanlije su nastavili s opsadom i pokrenuli tri velika napada na Knin. Mihovil Vojković predao je tvrđavu 29. svibnja, nakon pregovora s Gazi Husrev-begom u kojima je dobio dopuštenje da sa svojim trupama i građanima mirno napusti Knin.Lua error in package.lua at line 80: module 'Module:Citation/CS1/Utilities' not found.^[3]

Vidi još

Izvori

↑ Vjekoslav Klaić: Knin za turskog vladanja, p. 258
↑ TINIENSIA ARCHAEOLOGICA HISTORICA TOPOGRAPHICA II., Stjepan Gunjača, Starohrvatska prosvjeta, sv.III br.7 eujan 1960., str.84-95, 138-141
↑ Ćiro Truhelka: Gazi Husrefbeg, njegov život i njegovo doba, p.20

Literatura

Klaić, Vjekoslav (1988). Povijest Hrvata od najstarijih vremena do svršetka XIX. stoljeća. IV. Zagreb

[1] Vjekoslav Klaić: Knin za turskog vladanja, p. 258

[2] TINIENSIA ARCHAEOLOGICA HISTORICA TOPOGRAPHICA II., Stjepan Gunjača, Starohrvatska prosvjeta, sv.III br.7 eujan 1960., str.84-95, 138-141

[3] Ćiro Truhelka: Gazi Husrefbeg, njegov život i njegovo doba, p.20

[1]

[2]

[3]

@@ Redak 34: / Redak 34: @@
 ==Literatura==
-* {{cite book|ref=harv|first=Vjekoslav|last=Klaić|authorlink=Vjekoslav Klaić|title=Povijest Hrvata od najstarijih vremena do svršetka XIX. stoljeća|volume=IV|location=Zagreb|year=1988}}
+* {{Citiranje knjige|ref=harv|first=Vjekoslav|last=Klaić|authorlink=Vjekoslav Klaić|title=Povijest Hrvata od najstarijih vremena do svršetka XIX. stoljeća|volume=IV|location=Zagreb|year=1988}}
 {{GLAVNIRASPORED:Knin}}