Razlika između inačica stranice »Nekropola Biskup«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite web +{{Citiranje weba))
 
Redak 2: Redak 2:
'''Nekropola Biskup''', naselje [[Glavatičevo]], općina [[Konjic]], nalazi se na popisu id 30 srednjovjekovnih nekropola [[stećak]]a koje su [[2016.]] godine proglašene [[Stećci (svjetska baština UNESCO-a)|Svjetskom baštinom UNESCO]]-a.<ref>[http://unescobih.mcp.gov.ba/spomenici/Default.aspx?id=14274 Državna komisija], pristupljeno 15. srpnja 2019. {{bos oznaka}}</ref>
'''Nekropola Biskup''', naselje [[Glavatičevo]], općina [[Konjic]], nalazi se na popisu id 30 srednjovjekovnih nekropola [[stećak]]a koje su [[2016.]] godine proglašene [[Stećci (svjetska baština UNESCO-a)|Svjetskom baštinom UNESCO]]-a.<ref>[http://unescobih.mcp.gov.ba/spomenici/Default.aspx?id=14274 Državna komisija], pristupljeno 15. srpnja 2019. {{bos oznaka}}</ref>


Nekropola je i [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]].<ref>{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2415 |title= Nekropola Biskup |work=kons.gov.ba |accessdate=15. srpnja 2019.}} {{bos oznaka}}</ref>
Nekropola je i [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]].<ref>{{Citiranje weba |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2415 |title= Nekropola Biskup |work=kons.gov.ba |accessdate=15. srpnja 2019.}} {{bos oznaka}}</ref>


== Lokacija ==
== Lokacija ==
Redak 15: Redak 15:
[[Nekropola]] sa [[stećci]]ma sastoji se od 172 stećka i velikog broja [[grob]]ova bez [[spomenik]]a. Jedan primjerak je sljemenjak, dok su sve ostalo [[ploče]] i [[sanduci]]. Nekropola zauzima površinu od oko 1700 m<sup>2</sup>.  Ukrašena su dva spomenika, jedan sanduk i jedan sljemenjak. Pri vrhu sljemenjaka je friz od niza kosih paralelnih linija, a na bočnim stranama su arkade. Pri vrhu sanduka je friz od povijene lozice sa trolistovima.
[[Nekropola]] sa [[stećci]]ma sastoji se od 172 stećka i velikog broja [[grob]]ova bez [[spomenik]]a. Jedan primjerak je sljemenjak, dok su sve ostalo [[ploče]] i [[sanduci]]. Nekropola zauzima površinu od oko 1700 m<sup>2</sup>.  Ukrašena su dva spomenika, jedan sanduk i jedan sljemenjak. Pri vrhu sljemenjaka je friz od niza kosih paralelnih linija, a na bočnim stranama su arkade. Pri vrhu sanduka je friz od povijene lozice sa trolistovima.


Na jednom [[sanduk]]u je natpis, izrađen sa dvije strane u dva reda i sa druge dvije strane u jednom redu. Pismo je [[Bosančica|bosanska ćirilica]], [[14. stoljeće]].<ref name="Bešlagi">{{Cite web |url= https://archive.org/stream/SefikBeslagicStecciKataloskoTopografskiPregled/Sefik%20Beslagic,%20Stecci%20-%20katalosko-topografski%20pregled_djvu.txt |title=Šefik Bešlagić: Stečci, kataloško-topografski pregled |work= Sarajevo: Veselin Masleša, 1971. |accessdate=15. srpnja 2019.}}</ref>  Natpis glasi:
Na jednom [[sanduk]]u je natpis, izrađen sa dvije strane u dva reda i sa druge dvije strane u jednom redu. Pismo je [[Bosančica|bosanska ćirilica]], [[14. stoljeće]].<ref name="Bešlagi">{{Citiranje weba |url= https://archive.org/stream/SefikBeslagicStecciKataloskoTopografskiPregled/Sefik%20Beslagic,%20Stecci%20-%20katalosko-topografski%20pregled_djvu.txt |title=Šefik Bešlagić: Stečci, kataloško-topografski pregled |work= Sarajevo: Veselin Masleša, 1971. |accessdate=15. srpnja 2019.}}</ref>  Natpis glasi:


{{Citiranje|''Ovdje leži gospođa [[Goisava]], kćer [[Balšići|Đurđa Balšića]] i žena Radiča koja se udala u kuću kaznaca [[Sanka]] i [[župan]]a [[Bjeljak]]a sa čašću poštuje svoju vjeru i višnju slavu.''}}
{{Citiranje|''Ovdje leži gospođa [[Goisava]], kćer [[Balšići|Đurđa Balšića]] i žena Radiča koja se udala u kuću kaznaca [[Sanka]] i [[župan]]a [[Bjeljak]]a sa čašću poštuje svoju vjeru i višnju slavu.''}}


Iz natpisa se vidi da se radi o grobu [[Goisava|Goisave]], žene vojvode [[Radič Sanković|Radiča Sankovića]]. Po svom [[sadržaj]]u, [[natpis]] spada među najdragocjenije [[spomenik]]e svoje vrste u [[BiH|Bosni i Hercegovini]].  U [[grob]]u je pronađen netaknut [[kostur]] i prilozi: [[svilene trake]], kao ostatak [[haljine]], a u ustima dubrovački dinar sa slikom sv. Vlaha kovan oko [[1337.]] godine.<ref name="Miletić">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/122040181/Miletić-Nada-Stećci  |title=Nada Miletić: STEĆCI – Umjetnost na tlu Jugoslavije |work= Izdavački zavod Jugoslavija, Beograd – Spektar Zagreb – Prva književna komuna Mostar, 1982. |accessdate=15. srpnja 2019.}}</ref>
Iz natpisa se vidi da se radi o grobu [[Goisava|Goisave]], žene vojvode [[Radič Sanković|Radiča Sankovića]]. Po svom [[sadržaj]]u, [[natpis]] spada među najdragocjenije [[spomenik]]e svoje vrste u [[BiH|Bosni i Hercegovini]].  U [[grob]]u je pronađen netaknut [[kostur]] i prilozi: [[svilene trake]], kao ostatak [[haljine]], a u ustima dubrovački dinar sa slikom sv. Vlaha kovan oko [[1337.]] godine.<ref name="Miletić">{{Citiranje weba |url= https://de.scribd.com/document/122040181/Miletić-Nada-Stećci  |title=Nada Miletić: STEĆCI – Umjetnost na tlu Jugoslavije |work= Izdavački zavod Jugoslavija, Beograd – Spektar Zagreb – Prva književna komuna Mostar, 1982. |accessdate=15. srpnja 2019.}}</ref>


U stećku pored nađen je [[kostur]] sa prilogom - u ustima se nalazio dubrovački dinar isti kao kod Goisave. Moguće je da se radi o grobu vojvode [[Radič]]a.
U stećku pored nađen je [[kostur]] sa prilogom - u ustima se nalazio dubrovački dinar isti kao kod Goisave. Moguće je da se radi o grobu vojvode [[Radič]]a.

Trenutačna izmjena od 12:15, 12. studenoga 2021.

Nekropola Biskup, naselje Glavatičevo, općina Konjic, nalazi se na popisu id 30 srednjovjekovnih nekropola stećaka koje su 2016. godine proglašene Svjetskom baštinom UNESCO-a.[1]

Nekropola je i nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[2]

Lokacija

Biskup je selo u blizini Glavatičeva, oko 30 km udaljeno od Konjica, prema jugoistoku. Pored makadamskog puta na manjem uzvišenju poznatom pod nazivom Grčka glavica, nalaze se ostaci crkve i nekropola sa stećcima.

Povijest

Velikaški rod Sankovići (u pisanim izvorima Bogopanci, Draživojevići, Miltenovići i Sankovići) može se pratiti od 1306. do 1404. godine. Početkom 14. stoljeća djeluju na području Nevesinja, a poslije 1335. godine proširuju vlast na Zagorje, a kasnije na Dabar, Popovo polje, Primorje i Konavle. Kao predstavnici Humske zemlje redovno su učestvovali u Zboru bosanskih velikaša, posebno u periodu od 1330. do 1404. godine. Obiteljsko groblje nalazilo se u selu Biskupu, na teritoriju Komske župe. Nedaleko od Biskupa, u selu Zaborani, na krajnjem sjevernom dijelu Nevesinjskog polja, nalazio se dvor Radiča Sankovića. Posljednji Sanković bio je knez, a zatim vojvoda Radič. Sandalj Hranić Kosača je 1404. godine zarobio Radiča i preoteo čitavu njegovu oblast.

Opis

Od 1954. do 1955. godine arheološka istraživanja je obavio Marko Vego. Najvažniji rezultat ovog istraživanja je konstatacija da se ovdje radi o obiteljskom groblju vlasteoskog roda Sankovića koji je u 14. stoljeću vodio glavnu riječ u tadašnjoj Humskoj zemlji. Pokretni arheološki materijal pohranjen je u Arheološkom odjeljenju Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine.

Nekropola sa stećcima sastoji se od 172 stećka i velikog broja grobova bez spomenika. Jedan primjerak je sljemenjak, dok su sve ostalo ploče i sanduci. Nekropola zauzima površinu od oko 1700 m2. Ukrašena su dva spomenika, jedan sanduk i jedan sljemenjak. Pri vrhu sljemenjaka je friz od niza kosih paralelnih linija, a na bočnim stranama su arkade. Pri vrhu sanduka je friz od povijene lozice sa trolistovima.

Na jednom sanduku je natpis, izrađen sa dvije strane u dva reda i sa druge dvije strane u jednom redu. Pismo je bosanska ćirilica, 14. stoljeće.[3] Natpis glasi:

Ovdje leži gospođa Goisava, kćer Đurđa Balšića i žena Radiča koja se udala u kuću kaznaca Sanka i župana Bjeljaka sa čašću poštuje svoju vjeru i višnju slavu.


Iz natpisa se vidi da se radi o grobu Goisave, žene vojvode Radiča Sankovića. Po svom sadržaju, natpis spada među najdragocjenije spomenike svoje vrste u Bosni i Hercegovini. U grobu je pronađen netaknut kostur i prilozi: svilene trake, kao ostatak haljine, a u ustima dubrovački dinar sa slikom sv. Vlaha kovan oko 1337. godine.[4]

U stećku pored nađen je kostur sa prilogom - u ustima se nalazio dubrovački dinar isti kao kod Goisave. Moguće je da se radi o grobu vojvode Radiča.

Područje je zapušteno, pokriveno lišćem i samoniklim raslinjem. Ostaci zidova crkve i stećci u njezinoj unutrašnjosti zarasli su u mahovinu i lišaje. Veliki broj stećaka je pomjeren iz prvobitnog položaja, utonuo ili skliznuo sa padine.

Literatura

  • Šefik Bešlagić, Sarajevo: “Veselin Masleša“, 1982. STEĆCI – KULTURA I UMJETNOST
  • Šefik Bešlagić, Sarajevo: Veselin Masleša, 1971. STEĆCI, KATALOŠKO-TOPOGRAFSKI PREGLED
  • Marko Vego, Sarajevo: Izdanje Zemaljskog muzeja, knjiga III, 1964.Zbornik srednjovjekovnih natpisa Bosne i Hercegovine.
  • Marko Vego, Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu, XII, Sarajevo, 1957., 127-141.Nadgrobni spomenici porodice Sankovića u selu Biskupu kod Konjica

Izvori

  1. ↑ Državna komisija, pristupljeno 15. srpnja 2019. (boš.)
  2. ↑ "Nekropola Biskup". kons.gov.ba. http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2415 Pristupljeno 15. srpnja 2019.  (boš.)
  3. ↑ "Šefik Bešlagić: Stečci, kataloško-topografski pregled". Sarajevo: Veselin Masleša, 1971.. https://archive.org/stream/SefikBeslagicStecciKataloskoTopografskiPregled/Sefik%20Beslagic,%20Stecci%20-%20katalosko-topografski%20pregled_djvu.txt Pristupljeno 15. srpnja 2019. 
  4. ↑ "Nada Miletić: STEĆCI – Umjetnost na tlu Jugoslavije". Izdavački zavod Jugoslavija, Beograd – Spektar Zagreb – Prva književna komuna Mostar, 1982.. https://de.scribd.com/document/122040181/Miletić-Nada-Stećci Pristupljeno 15. srpnja 2019. 

Vanjske poveznice

Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Nekropola_Biskup&oldid=323596"