Razlika između inačica stranice »Isfahan«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (no summary specified) |
||
| Redak 134: | Redak 134: | ||
== Vanjske poveznice == | == Vanjske poveznice == | ||
* [http://www.isfahan.ir Službene stranice grada Isfahana] | * [http://www.isfahan.ir Službene stranice grada Isfahana] | ||
Inačica od 02:44, 2. studenoga 2021.
| Isfahan اصفهان Spadana, Spahan, Sepahan, Espahan, Hispahan, Esfahan | |
|---|---|
 | |
| Nadimak: Nesfe Džahan („Pola svijeta”) | |
| Koordinate: 32°41′N 51°41′E / 32.683°N 51.683°E | |
| Država |  Iran
|
| Pokrajina | Isfahanska pokrajina |
| Vlast | |
| - Gradonačelnik | Morteza Sakaeian Nedžad |
| Površina | |
| - Ukupna | 106.179 km² |
| Visina | 1590 m |
| Stanovništvo (2006.) | |
| - Grad | 1,583.609 |
| Vremenska zona | IRST (Iransko standardno vrijeme) (UTC+3:30) |
| - Ljeto (DST) | IRDT (UTC+4:30) |
| Službena stranica www.isfahan.ir | |
| Zemljovid | |
 Plan grada Isfahana | |
  Isfahan Isfahan na zemljovidu Irana | |
Isfahan ↓1 (perzijski: اصفهان [esfæˈɦɔːn]), također poznat i kao Ispahan ili Esfahan ↓2, grad u središnjem Iranu i administrativno sjedište Isfahanske pokrajine. Nalazi se oko 400 kilometara južno od glavnoga grada Teherana, na rubu planinskog masiva Zagros odnosno u dolini rijeke Zajande-Rud. Grad ima 1,600.554 stanovnika, a šire gradsko područje oko dva milijuna što ga čini drugom aglomeracijom po veličini u zemlji.
Povijest
Isfahan je bio značajno gradsko središte još u predislamsko doba, no nagli razvoj grada započinje nakon islamskog osvajanja 640. godine. Najveći je procvat doživio u doba vladavine dinastije Safavida koji su Isfahan 1598. proglasili prijestolnicom i u njemu podigli brojne velebne građevine i zasadili vrtove. U 17. stoljeću u gradu živi oko 600.000 stanovnika, ne samo iranskih šijita, već i velik broj armenskih kršćana, Gruza i Židova.
Upravo iz razdoblja vladavine Safavida (16. i 17. stoljeće) potječe većina impresivnih džamija koje spadaju među najznačajnije u Iranu, a mnoge su uvrštene na UNESCO-ov popis svjetske baštine. Na tom se popisu nalazi i veličanstveni Imamov trg (ranije poznat i kao Meidān-e Šāh - „Šahov trg” ili Nakš-e Džahan - „Slika svijeta”), građen između 1590. i 1595. godine. Sa svojom površinom od gotovo 9 hektara spada među najveće trgove na svijetu.
Godine 1722. Isfahan osvajaju paštunski Hotakiji, čime započinje postupni pad političkog značenja ovog grada. Tako Isfahan gubi status prijestolnice, a glavni grad postaje Mašhad, kasnije Širaz odnosno Teheran.
No Isfahan do današnjeg dana ostaje važno kulturno, obrazovno, vjersko i gospodarsko središte. Ekonomsku okosnicu stoljećima čini tradicionalni umjetnički obrt, poput proizvodnje svjetski poznatih perzijskih sagova, a dvadesetih godina 20. stoljeća (dolaskom na vlast pahlavijske dinastije) počinje se razvijati i moderna industrija pa Isfahan postaje i značajan industrijski centar (prehrambena, metaloprerađivačka, naftna, tekstilna industrija). Osim toga, grad je jedan od centara spornog iranskog nukleranog programa.
Spomenici i znamenitosti
Sakralni objekti
- Saborna džamija u Isfahanu (Masdžid-e Džame), 9. st.
- Džamija Monar Džonban, 14. st.
- Šahova džamija (Imamova džamija), 17. st.
- Hakimova džamija, 17. st.
- Džamija šeika Lotfalāha, 17. st.
- Katedrala sv. Spasa (Vank) Armenske apostolske crkve, 17. st.
Palače
- Kraljevska palača Ālī Kāpū, 17. st.
- Palača Talar-e-Ašraf, 17. st.
- Palača Hašt Behešt (Palača osam rajeva), 17. st.
- Palača-paviljon Čehel Sotun (Palača četrdeset stupova), 17. st.
Mostovi
- Pol-e Šahrestan, vjerojatno 11. st
- Si-o-se Pol (Most na 33 luka) , 17. st.
- Pol-e Hadžu, 17. st
- Pol-e Džuj, 17. st
Galerija
Saborna džamija
Šahova džamija
Džamija šeika Lotfallāha
Armenska katedrala
Palača Ālī Qāpū
Palača Chehel Sotoun
Palača Hasht Behesht
Most Pol-e Khaju
Veliki bazar
Trg Meidān-e Emām
Abbasi Hotel, ranije karavan-saraj Mādarshāh
Poveznice
Vanjske poveznice
Napomene
| |||||||||||