Razlika između inačica stranice »Predrag Finci«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (bnz)
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Predrag Finci'''-->{{zaglavlje}}
{{zaglavlje}}
{{Filozof
{{Filozof
| regija          = Zapadna filozofija |
| regija          = Zapadna filozofija |

Trenutačna izmjena od 23:37, 10. travnja 2022.

Predrag Finci
Predrag Finci
Zapadna filozofija
Filozofija 20. i 21. stoljeća
Rođenje Sarajevo, 5. kolovoza 1946.
s prebivalištem u Londonu
Škola/tradicija kontinentalna filozofija, egzistencijalizam, fenomenologija
Glavni interesi estetika,ontologija
Utjecaji Platon, Pascal,Kant,Hegel, Dostojevski, Rilke,Heidegger, Adorno,Wittgenstein
Portal o životopisima

Predrag Finci (Sarajevo, 5. kolovoza 1946.) hrvatski je i bosanskohercegovački filozof, pisac i esejist. Radovi i stil Predraga Fincija prepoznatljivi su po svojoj kombinaciji erudicije, filozofskih i estetskih uvida i osobnog iskustva.[1] O njegovim je knjigama napisan veći broj članaka i recenzija u BiH, Hrvatskoj i Srbiji.[2][3]

Životopis

Predrag Finci je svoju karijeru započeo kao glumac u ulozi Gavrila Principa u filmu Sarajevski Atentat[4]Fadila Hadžića 1968. godine.[5] Nakon završetka dramskog studija posvećuje se studiju filozofije koju je studirao na Sveučilištu u Sarajevu i Sveučilištu u Parizu (kod Mikela Dufrenna). Bio je i gostujući istraživač na Sveučilištu u Freiburgu (kod Werner Marxa). Magistrirao je 1977. i doktorirao 1981. godine. Bio je Dekan OOUR-a Filozofija Filozofskog fakulteta u Sarajevu 1985./1986. i 1986./1987. i profesor estetike do 1993. godine kada tijekom rata u BiH seli u London gdje nastavlja raditi kao slobodni pisac i gostujući istraživač na UCL-u (University College London) do odlaska u mirovinu 2011. godine.

Knjige Predraga Fincija objavljene su u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji, a 2012. godine objavljuje prvu knjigu na engleskom jeziku pod naslovom "Applause, and then Silence" (Aplauz, zatim muk). Radi se o kratkoj zbirci filozofskih eseja o temama kao što su okvir slike, naslov, moto, posveta itd.[6] O istim temama prethodno je u širem obliku Finci pisao u svojoj knjizi "O nekim sporednim stvarima" objavljenoj 1990. godine.[7] . Godine 2014. objavljuje još jednu zbirku eseja na engleskom jeziku: "Why I Killed Franz Ferdinand and Other Essays" (Zašto sam ubio Franju Ferdinanda i drugi eseji).[8] To je zbirka eseja o različitim problemima, od terorizma (Sarajevski atentat) preko nekih kazališnih epifenomena pa do pitanja o prirodi pijanstva.[9]

Izdanja Antibarbarus u Zagrebu 2014. godine objavljuju Fincijevu "Estetsku terminologiju".[10][11] Radi se o opsežnom djelu koje se bavi pojmom umjetnosti, odnosno umjetničkog djela. Isti tekst izlazi 2016. godine u elektroničkom izdanju. Većina Fincijevih djela su objavljena u elektroničnom obliku, ali je bitno spomenuti da je ova knjiga u svom elektroničkom izdanju nešto drugačija, korigirana i dopunjena te se zove "Estetička terminologija". Riječima autora, radi se o sljedećem tehničkom razlikovanju: „kada se kaže ‘estetičko’ onda je riječ o teorijskoj, filozofskoj disciplini, o mišljenju estetskog fenomena, a ne recimo o estetskoj kirurgiji ili estetskom aspektu problema, a kada se kaže ‘estetsko’ riječ je o umjetničkom djelu i svojstvima tog djela. Pojmovi estetičko i estetsko pripadaju estetici (estetičkoj teoriji) kao filozofskoj disciplini i unutar nje imaju svoja specifična, jasno određena značenja“ (Finci, 2016: 349)[12]

Godine 2016. sarajevska Izdavačka kuća Art Rabic objavljuje novu knjigu Predraga Fincija "Kratka, a tužna povijest uma." Kako navodi bosanskohercegovački PEN, u ovoj knjizi Finci pokazuje što je sve ideja uma i umno biće, kako se um razlikuje od osjećaja i vjere, zašto sve više dolazi do potpunog nepovjerenja u um i što je moguća budućnost mišljenja i samog uma.[13] U časopisu Radio Gornji Grad Luciano Lukšić piše da su Fincijeve knjige "O kolodvoru i putniku" i "Kratka, a tužna povijest uma" napisane u nadi da je unatoč svemu moguć jedan humaniji svijet, svijet u kojem će stvaralačke ideje i etika humanizma postati životna stvarnost, a sam svijet uman.[14] Fincijeva knjiga O kolodvoru i putniku je 2019. godine prevedena i objavljena na hebrejskom jeziku u izdanju Carmelph.co.il

U knjizi "Elektonička špilja" koja je izašla 2017. godine u izdanju sarajevske kuće Art Rabic, Predrag Finci promišlja temu medija te razmatra njihov značaj, utjecaj, posljedice koje vrše na čovjekov život.[15] Postavlja važno etičko i političko pitanje današnjice "Koliko pristajem na manipuliranje medijima, i koliko sam pridonosim njihovoj zloupotrebi?" [16] Izdanja Antibarbarus iz Zagreba iste 2017.godine objavljuju Fincijevu knjigu "Koristi filozofije" u kojoj autor postavlja pitanje na koje su mnogi tražili odgovor: kakva je koristi od filozofije? U svojim razmišljanjima autor govori o radosti mišljenja, o nuždi filozofiranja i ukazuje na stalnu otvorenost i aktualnost filozofskih pitanja.[17]

Godine 2018. u izdanju izdavačke kuće Factum izdavaštvo iz Beograda objavljena je dvadeseta knjiga Predraga Fincija pod naslovom "Ukratko". Kako piše P.E.N. BiH:" U ovoj knjizi esej gotovo u potpunosti prelazi u poetsku formu. Knjiga se dodiruje svih ključnih egzistencijalnih pitanja, od pitanja porijekla i nastajanja preko kazivanja o prijateljstvu i ljubavi, do pitanja rata, umiranja i ništavila. "Ukratko" je autorova sažeta povijest života. U svojim kratkim, efektno pisanim tekstovima Finci zapravo vodi dijalog sa ranim grčkim filozofima i svojim vlastitim emocionalnim stanjima, koja mogu biti i osjećaji svakog od nas."[18] Iste 2018. godine izdavačka kuća Art Rabic iz Sarajeva objavljuje Fincijevu knjigu "O književnosti i piscima" koju autor započinje ovim riječima: "Ovo je knjiga o književnosti i piscima. Priča o njima. Naslov knjige posudih od onih nekadašnjih, strogih pisaca udžbenika, priručnika i književnih pregleda, od onih ozbiljnih, uvažavanih profesora i marljivih teoretičara koji su sve znali, pa i što je književnost i koji su pisci dobri, a i koji nisu. Ja međutim ne pišem takvu knjigu. Ne pravim učene analize, ne iznosim mudre tvrdnje, ne poduzimam sistematska istraživanja života i djela pisaca. Ne bih to htio. Nego bih samo da redam, svoje nabrajam, pričam i u svom pripovijedanju ideja iznosim kako mislim da jest i što mislim da bi književnost mogla biti.”[19] Hrvoje Jurić smatra da je "Finci ovom knjigom ponovno pokazao i dokazao da mnogo misli, mnogo promišlja, ali da također umije da to dijeli s drugima jer umije da piše. A to nije pravilo među školovanim, „oznanstvenjenim“ misliteljima. Ono što ova knjiga pokazuje i dokazuje jest da je Finci u osnovi znanstvenik-filozof (načitan filozofa od Aristotela, preko Kanta i Hegela, do Husserla, koji baš i nisu bili literati profinjenoga stila), premda je očito da ova knjiga nije zamišljena kao znanstveno-filozofsko djelo." [20] Ranko Risojević u svome osvrtu smatra da je ova knjiga „istovremeno beletristička i udžbenička“ te da je „bez prevelike filozofije, ali ne bez uticaja filozofije“.[21]

Nešto kraći prijevod na talijanski jezik Fincijeve knjige "Tekst o tuđini" (Zagreb, 2007) objavljen je pod nazivom "Il popolo del diluvio" u izdanju talijanske izdavačke kuće Bottega Errante Edizioni 2018. godine.[22][23][24]

2019. godine Factum izdavaštvo objavljuje knjigu Predraga Fincija pod naslovom "Misterij, iza svega". P.E.N. BiH piše: "U svoj novoj knjizi Predrag Finci piše o misticizmu u umjetnosti, o mističkom iskustvu, te o filozofskim razmatranjima misticizma i o tome što je misterij u filozofiji. Autor pokazuje da je misticizam posebna vrsta osjećaja i mišljenja, čak posebna filozofija, koja je svojevrsna hereza, a kao filozofija pobuna protiv vlasti racionalnog uma i tajnovito, na subjektivnim osjećajima zasnovano filozofiranje i učenje o životu. Finci kroz niz duhovitih priča, primjera iz umjetnosti, filozofije i učenja samih mistika osvjetljava na racionalan, jasan i razumljiv način smisao i različita značenja misticizma u povijesti i današnjem svijetu"[25] Iste 2019. godine sarajevska izdavačka kuća Art Rabic objavljuje Fincijevu knjigu "Zapisi veselog filozofa (sa likovnim komentarima Amele Hadžimejlić)". "Ovo je kratka povijest filozofije, ispričana kroz niz anegdota i šala, a rezultat je dva različita nastojanja: Predraga Fincija kao autora teksta i grafičarke i likovne umjetnice Amele Hadžimejlić. Tako je ova knjiga postala sprega riječi i lika, teksta i oblika, kazivanje i pokazivanje, prezentiranje i reprezentiranje. Na dva različita načina ispričana ista priča. Knjiga Zapisi veselog filozofa napisana je jednostavno, duhovito, čita se lako, slike u knjizi su upečatljive i originalne, a njeni autori su osobe različitih stvaralačkih pristupa, profesija, generacija, polova i mjesta stanovanja, a oboje iz Sarajeva."[26]

2020. godine objavljena je Fincijeva knjiga "Prvo, bitno"[27] u suradnji Factuma (Beograd) i Jesenski i Turk (Zagreb). Kako piše P.E.N. BiH "Fincijeva knjiga je pisana jasnim, preciznim jezikom. Puna je zanimljivih, gotovo filmskih opisa, duhovitih anegdota o filozofima i lijepih, promišljenih tvrdnji. Knjiga koja je sprega poetskog i refleksije. "Prvo, bitno" je lijep uvod u rane početke filozofiranja i autorov pristup velikim filozofskim i našim životnim pitanjima.[28]

2021. godine je u izdanju Frakture objavljena Fincijeva knjiga "Sve dok". To je zbirka ispovjednih eseja koja donosi “kronologiju” jednog života, jednog čovjeka, filozofa i umjetnika. Života koji ima svoje prije i svoje poslije te granicu između njih koja je nevoljko prijeđena, ali njezin je prelazak doveo do ponovnog susreta – s ishodištima svojega svijeta.[29] Miljenko Jergović piše:"Podijeljena u dva dijela, u Prije i u Poslije, “Sve dok” iz poglavlja u poglavlje tematizira autorov svijet. Teme su donekle autobiografske, tiču se povijesti epohe, mitologije svakodnevnog života u dva različita vremena, onom prije progonstva i onom poslije progonstva. Gotovo svaka tema donijet će Fincijevo pojmovno raščlanjenje, predočavanje stanja stvari, rastvaranje svijeta na način na koji su svijet samima sebi rastvarali i objašnjavali antički filozofi. I tek poneko od onih koji su filozofirali nakon njih. Tu pisac radi nešto što je u suštini vrlo arhaično i što silno ovisi o njegova dva nefilozofska talenta: jezičnom i pjesničkom. Ne povodite se za njim jer biste mogli ispasti smiješni[30]

Predrag Finci je član Exile Writers Ink (London), Društva pisaca BiH i član-osnivač P.E.N.-a BiH. Član je Hrvatskog filozofskog društva. Dobitnik je Nagrade izdavača "Svjetlost" za zbirku eseja "Govori prepiski" 1980. i Nagrade izdavača "Veselin Masleša" za esej, 1986.godine. 2011.godine je dobio Nagradu za znanost na 23. Međunarodnom sajmu knjige u Sarajevu za knjigu “Imaginacija ” u izdanju Antibarbarusa, Zagreb.[31]

Bibliografija

Objavljeno u BiH:

  • Govor prepiski, Svjetlost, Sarajevo, 1980.
  • Umjetnost i iskustvo egzistencije, Svjetlost, Sarajevo, 1986.
  • Ishodište pitanja, Glas, Banja Luka, 1987. OCLC 23869495
  • O nekim sporednim stvarima, Veselin Maslesa, Sarajevo, 1990.ISBN 9788621004249
  • Sarajevski zapisi: Sentimentalni uvod u estetiku i Pravo, stranputicom, Buybook, Sarajevo, 2004. ISBN 9789958630323
  • Poetozofski eseji, Medjunarodni centar za mir, Sarajevo, 2004. ISBN 9789958480430
  • O kolodvoru i putniku, Motrišta, Mostar 2013. ISSN 1512-5475; IK Rabic, Sarajevo 2015, ISBN 978-9958-33-101-5 Prevedena i objavljena na ivritu (hebrejskom) u izdanju Carmelph.co.il, 2019 ISBN 9789655409055
  • Kratka, a tužna povijest uma, IKB Rabic, Sarajevo, 2016. ISBN 9789926428037 COBIS: BH-ID 22956550
  • Elektronička špilja, Art Rabic, Sarajevo, 2017. ISBN 9789926428211 COBISS: BH-ID 23983110
  • O književnosti i piscima, Art Rabic, 2018. ISBN 978-9926-428-50-1 COBISS: BiH-ID-26539782
  • Zapisi veselog filozofa (slikovni zapisi u knjizi: Amela Hadžimejlić), Art Rabic, Sarajevo 2019. ISBN 978-9926-428-64-8

Objavljeno u Hrvatskoj:

  • Umjetnost uništenog: estetika, rat i Holokaust, Izdanja Antibarbarus, Zagreb, 2005. ISBN 9532490000
  • Priroda umjetnosti, Izdanja Antibarbarus, Zagreb, 2006. ISBN 9789532490121
  • Tekst o tuđini, ilustrirao Mersad Berber, Demetra, Zagreb, 2007.ISBN 953-225-088-3 OCLC 444656056 Prevedeno i objavljeno na talijanskom jeziku pod nazivom "Il popolo del diluvio", Bottega Errante Edizioni, 2018.,ISBN 9788899368272
  • Djelo i nedjelo: umjetnost, etika i politika, Demetra, Zagreb, 2008. ISBN 9789532250916
  • Imaginacija, Zagreb, Izdanja Antibarbarus, 2009. ISBN 9789532490916
  • Osobno kao tekst, Izdanja Antibarbarus, Zagreb, 2011. ISBN 9789532491081
  • Čitatelj Hegelove estetike, Naklada Breza, Zagreb, 2014. ISBN 9789537036867
  • Estetska terminologija, Izdanja Antibarbarus, Zagreb 2014. ISBN 9789532491418
  • Korist filozofije, Izdanja Antibarbarus, Zagreb 2017. ISBN 9789532491760
  • Što se sviđa svima: komentari uz Kantovo shvaćanje umjetnosti. Hrvatsko filozofsko društvo, Biblioteka Filozofska istraživanja, Zagreb 2019. ISBN 9789531642040
  • Prvo, bitno, U suradanji Factum izdavaštvo, Beograd i Jesenski i Turk, Zagreb 2020. ISBN 9788680254388
  • Sve dok, Fraktura, Zaprešić, 2021 ISBN 978-953358317-4

Objavljeno u Srbiji:

  • Ukratko, Factum Izdavaštvo, Beograd, 2018. ISBN 9788680254128 ; Beograd 2020 ISNB 9788680254333
  • Misterij, iza svega, Factum izdavaštvo, Beograd, 2019. ISBN 9788680254197
  • Prvo, bitno, U suradnji Factum izdavaštvo, Beograd i Jesenski i Turk, Zagreb 2020. ISBN 9788680254388

Objavljeno na engleskom jeziku:

  • Applause, and then Silence, with Introduction by Moris Farhi, Style Writers Now, 2012. ISBN 9781476487908
  • Why I Killed Franz Ferdinand and Other Essays, with Introduction by Cathi Unsworth, Style Writers Now, 2014. ISBN 9781310175367

Izvori

  1. ↑ http://makabijada.com/finci.htm (pristupljeno 17. veljače 2021.)
  2. ↑ http://elmundosefarad.wikidot.com/muharem-bazdulj-lirika-itake (pristupljeno 17. veljače 2021.)
  3. ↑ http://elmundosefarad.wikidot.com/u-traganju-za-iskazom-neiskazivoga (pristupljeno 17. veljače 2021.)
  4. ↑ http://www.imdb.com/title/tt0063545/ (pristupljeno 17. veljače 2021.)
  5. ↑ http://www.bbc.co.uk/programmes/b047wshs (pristupljeno 17. veljače 2021.)
  6. ↑ http://www.goodreads.com/book/show/21071483-applause-and-then-silence (pristupljeno 17. veljače 2021.)
  7. ↑ https://novinar.me/2015/03/08/predrag-finci-od-sarajeva-do-londona-za-bosnu-i-hercegovinu/ (pristupljeno 17. veljače 2021.)
  8. ↑ https://www.smashwords.com/books/view/208856 (pristupljeno 17. veljače 2021.)
  9. ↑ https://www.smashwords.com/interview/predragfinci (pristupljeno 17. veljače 2021.)
  10. ↑ http://www.jutarnji.hr/kultura/knjizevnost/sto-je-uopce-umjetnost-odgovor-je-potrazio-predrag-finci-filozof-sarajevske-skole-s-londonskom-adresom/303589/ (pristupljeno 17. veljače 2021.)
  11. ↑ http://hrcak.srce.hr/165875 (pristupljeno 17. veljače 2021.)
  12. ↑ https://radiogornjigrad.wordpress.com/2016/11/26/josip-cmrecnjak-kartografija-estetickih-termina-osvrt-na-knjigu-esteticka-terminologija-predraga-fincija/ (pristupljeno 17. veljače 2021.)
  13. ↑ http://penbih.ba/wp/2016/05/predrag-finci-kratka-tuzna-povijest-uma/ (pristupljeno 17. veljače 2021.)
  14. ↑ https://radiogornjigrad.wordpress.com/2017/01/14/luciano-luksic-logos-um-i-grad-o-dvije-knjige-predraga-fincija/ (pristupljeno 17. veljače 2021.)
  15. ↑ http://www.lupiga.com/intervjui/intervju-predrag-finci-zivimo-u-tuznom-dobu-prezivljavanja-borbe-za-opstanak-a-bez-novih-ideja</ (pristupljeno 17. veljače 2021.)
  16. ↑ https://radiogornjigrad.wordpress.com/2017/07/04/o-knjizi-elektronicka-spilja-predraga-fincija (pristupljeno 17. veljače 2021.)
  17. ↑ https://www.jutarnji.hr/kultura/knjizevnost/kakve-koristi-od-filozofije-profesor-filozofije-koji-je-docekao-mirovinu-u-londonu-pita-se-pitanje-svih-pitanja/6573807/ (pristupljeno 17. veljače 2021.)
  18. ↑ http://penbih.ba/2018/03/ukratko-nova-knjiga-predraga-fincija/ (pristupljeno 17. veljače 2021.)
  19. ↑ http://penbih.ba/2018/11/o-knjizevnosti-piscima-nova-knjiga-predraga-fincija/ (pristupljeno 17. veljače 2021.)
  20. ↑ https://www.jergovic.com/ajfelov-most/dzaba-ti-misao-ako-je-samo-tvoja/https://www.jergovic.com/ajfelov-most/dzaba-ti-misao-ako-je-samo-tvoja/ (pristupljeno 17. veljače 2021.)
  21. ↑ https://www.jergovic.com/ajfelov-most/fincijev-uvod-u-lektiru/ (pristupljeno 17. veljače 2021.)
  22. ↑ https://convenzionali.wordpress.com/2018/09/13/il-popolo-del-diluvio/ (pristupljeno 17. veljače 2021.)
  23. ↑ https://www.lalettricegeniale.it/il-popolo-del-diluvio-predrag-finci/ (pristupljeno 17. veljače 2021.)
  24. ↑ https://www.oslobodjenje.ba/o2/kultura/knjiga-narod-potopa-predraga-fincija-izmedu-sjecanja-na-atlantidu-i-teznje-ka-utopiji-398110 (pristupljeno 17. veljače 2021.)
  25. ↑ http://penbih.ba/2019/07/predstavljanje-nove-knjige-predraga-fincija-misterij-iza-svega/http://penbih.ba/2019/07/predstavljanje-nove-knjige-predraga-fincija-misterij-iza-svega (pristupljeno 17. veljače 2021.)/
  26. ↑ http://penbih.ba/2019/07/predrag-finci-zapis-veselog-filozofa/ (pristupljeno 17. veljače 2021.)
  27. ↑ Magazin, X. X. Z.. "U ratu je sve bilo ugroženo - XXZ Portal" (engl.). www.xxzmagazin.com. https://www.xxzmagazin.com/u-ratu-je-sve-bilo-ugrozeno Pristupljeno 17. veljače 2021. 
  28. ↑ http://penbih.ba/en/2021/02/prvo-bitno-nova-knjiga-predraga-fincija/ (pristupljeno 17. veljače 2021.)
  29. ↑ https://fraktura.hr/sve-dok.htmlhttps://fraktura.hr/sve-dok.html
  30. ↑ https://www.xxzmagazin.com/finci-se-bos-krece-po-ostrici-sablje-i-ostaje-neozlijeden
  31. ↑ https://www.klix.ba/magazin/kultura/dodijeljene-nagrade-najboljima-kriza-umanjila-promet/110425044 (pristupljeno 17. veljače 2021.)

Vanjske poveznice

Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Predrag_Finci&oldid=475339"