Razlika između inačica stranice »Bosanskohercegovačka književnost«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
<!--'''Bosanskohercegovačka književnost'''-->{{Književnost}} | <!--'''Bosanskohercegovačka književnost'''-->{{Književnost}} | ||
'''[[Bosna i Hercegovina|Bosanskohercegovačka]] književnost''' razvija se na [[Bošnjački jezik|bosanskom]], [[Srpski jezik|srpskom]] i [[Hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]], a najstariji preživjeli pisani primjeri bosanskohercegovačke književnosti potječu iz razdoblja između 12. - 15. stoljeća.<ref name="bibliograf.ru">{{ | '''[[Bosna i Hercegovina|Bosanskohercegovačka]] književnost''' razvija se na [[Bošnjački jezik|bosanskom]], [[Srpski jezik|srpskom]] i [[Hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]], a najstariji preživjeli pisani primjeri bosanskohercegovačke književnosti potječu iz razdoblja između 12. - 15. stoljeća.<ref name="bibliograf.ru">{{Citiranje weba |url=http://www.bibliograf.ru/materials/news/572/ |title=Исторические документы в Библиотеке Академии наук |publisher=Библиотечное дело |accessdate=7. 4. 2016}}</ref> | ||
== Povijest == | == Povijest == | ||
=== Srednji vijek === | === Srednji vijek === | ||
[[Datoteka:Povelja kralj Dabisa.JPG|thumb|300px|lijevo|Povelja kralja Dabiše unuci Vladavi i kćeri Stani (na povelji se nalazi potpis kralja Dabiše ispisan crvenim slovima).]] | [[Datoteka:Povelja kralj Dabisa.JPG|thumb|300px|lijevo|Povelja kralja Dabiše unuci Vladavi i kćeri Stani (na povelji se nalazi potpis kralja Dabiše ispisan crvenim slovima).]] | ||
Rana bosanskohercegovačka književnost razvijala se pretežno u okviru [[Crkva bosanska|Crkve bosanske]] i bila je ukorijenjena u aktivnostima slavenskih prosvjetitelja [[Ćiril i Metod|Ćirila i Metoda]], pisanim prije svega [[Glagoljica|glagoljicom]] i [[Bosančica|bosančicom]]<ref>{{ | Rana bosanskohercegovačka književnost razvijala se pretežno u okviru [[Crkva bosanska|Crkve bosanske]] i bila je ukorijenjena u aktivnostima slavenskih prosvjetitelja [[Ćiril i Metod|Ćirila i Metoda]], pisanim prije svega [[Glagoljica|glagoljicom]] i [[Bosančica|bosančicom]]<ref>{{Citiranje weba |url=http://mail.enc-dic.com/colier/Bosnija-i-gercegovina-1302.html |title=Кulturа |work=Bosna i Hercegovina |publisher=Enciкlоpеdija Коljеrа |accessdate=7. 4. 2016 }}</ref>. Preživjeli pisani primjerci iz 14. - 15. stoljeća su: Divoševova četiri evanđelja, Povelja kralja Dabiše, [[Hvalov zbornik]].<ref name="knowledge.su">{{Citiranje weba |url=http://knowledge.su/b/8943 |title=Litеrаturа |author=S. N. Меšеrjaкоv |work=Bosna i Hercegovinа |publisher=Velika ruska enciklopedija|accessdate=7. travnja 2016}}</ref> Biblioteka [[Ruska akademija znanosti|Ruske akademije znanosti]] sadrži i drevniji dokument - [[Povelja Kulina bana|Povelju Kulina bana]], napisanu 29. kolovoza 1189. godine.<ref name="bibliograf.ru">{{Citiranje weba |url=http://www.bibliograf.ru/materials/news/572/ |title=Исторические документы в Библиотеке Академии наук |publisher=Библиотечное дело |accessdate=7. 4. 2016}}</ref>. Književni spomenici također sadrže [[epitaf]]e na [[Stećak|stećcima]] posvećenim temama života i smrti. | ||
=== Osmansko razdoblje === | === Osmansko razdoblje === | ||
[[Datoteka:Nauk krstjanski Matije Divkovića-naslovnica 003.jpg|mini|lijevo|"Krstjanska nauka za slavenske narode", naslovna strana knjige Matije Divkovića tiskana na bosančici u [[Venecija|Veneciji]], 1611. godine.]] | [[Datoteka:Nauk krstjanski Matije Divkovića-naslovnica 003.jpg|mini|lijevo|"Krstjanska nauka za slavenske narode", naslovna strana knjige Matije Divkovića tiskana na bosančici u [[Venecija|Veneciji]], 1611. godine.]] | ||
Nakon što je Osmansko Carstvo osvojilo Bosnu, u to vrijeme književnost je bila usredsređena uglavnom u lokalnim vjerskim zajednicama, a nastala je na arapskom, turskom, perzijskom i bosanskom jeziku. Također, u Travniku i Sarajevu [[Sefardi|sefardske]] zajednice su napisale židovske vjerske tekstove<ref name="Кrugоsvijеt">{{Cite web|url=http://www.krugosvet.ru/enc/strany_mira/bosniya_i_gertsegovina.html?page=0,3|title=Bosna i Hercegovinа}}</ref> na [[Hebrejski jezik|hebrejskom]] i [[ladino]] jeziku. Također su zanimljive sefardske romanse i poslovice koje je vrijedno sakupljao kolekcionar David Kamkhi (1834-1920).<ref name="Hrvatska enciklopedija">{{ | Nakon što je Osmansko Carstvo osvojilo Bosnu, u to vrijeme književnost je bila usredsređena uglavnom u lokalnim vjerskim zajednicama, a nastala je na arapskom, turskom, perzijskom i bosanskom jeziku. Također, u Travniku i Sarajevu [[Sefardi|sefardske]] zajednice su napisale židovske vjerske tekstove<ref name="Кrugоsvijеt">{{Cite web|url=http://www.krugosvet.ru/enc/strany_mira/bosniya_i_gertsegovina.html?page=0,3|title=Bosna i Hercegovinа}}</ref> na [[Hebrejski jezik|hebrejskom]] i [[ladino]] jeziku. Također su zanimljive sefardske romanse i poslovice koje je vrijedno sakupljao kolekcionar David Kamkhi (1834-1920).<ref name="Hrvatska enciklopedija">{{Citiranje weba |url=http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=8918#poglavlje12699 |title=Književnost |work=Bosna i Hercegovina |publisher=[[Хорватская энциклопедия|Hrvatska enciklopedija]] |accessdate=7. 4. 2016 |lang=hr}}</ref>. | ||
U Bosni se tijekom 15. stoljeća počela razvijati i [[Alhamijado književnost]] pisana na bosanskom jeziku, pri čemu je korištena arapska abeceda. | U Bosni se tijekom 15. stoljeća počela razvijati i [[Alhamijado književnost]] pisana na bosanskom jeziku, pri čemu je korištena arapska abeceda. | ||
[[Franjevci|Franjevački]] [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvati]] pisali su na [[Hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]], među kojima su istaknuti: [[Matija Divković]], [[Ivan Bandulavić]], [[Ivan Ančič]]<ref>{{ | [[Franjevci|Franjevački]] [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvati]] pisali su na [[Hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]], među kojima su istaknuti: [[Matija Divković]], [[Ivan Bandulavić]], [[Ivan Ančič]]<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.camo.ch/teme/prkosna-od-sna/historija-knjizevnosti-bih/jezik-bosnjacke-knjizevnosti/ |title=Jezik bošnjačke književnosti |publisher=camo.ch |accessdate=7. 4. 2016|lang=bs |archive-date=25. 3. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200325184553/http://www.camo.ch/teme/prkosna-od-sna/historija-knjizevnosti-bih/jezik-bosnjacke-knjizevnosti/ |url-status=dead }}</ref> , [[Lovro Šitović]], [[Filip Lastrić]]<ref name="Hrvatska enciklopedija">{{Citiranje weba |url=http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=8918#poglavlje12699 |title=Književnost |work=Bosna i Hercegovina |publisher=[[Хорватская энциклопедия|Hrvatska enciklopedija]] |accessdate=7. 4. 2016 |lang=hr}}</ref> i drugi. | ||
Na osmanskom turskom jeziku pisali su: [[Adni Mahmud-paša Anđelović]], [[Derviš-paša Bajezidagić]], Muhamed Nerkesija, Arif Hikmetbeg Rizvanbegović, [[Mula Mustafa Bašeskija]] i drugi. Broj raznih učenjaka i pisaca svih konfesionalnih grupa u Bosni iz ovog razdoblja kretao se između 130-200. Pisali su uglavnom na turskom, u manjoj mjeri na perzijskom i u rijetkim slučajevima, na arapskom jeziku.<ref>{{ | Na osmanskom turskom jeziku pisali su: [[Adni Mahmud-paša Anđelović]], [[Derviš-paša Bajezidagić]], Muhamed Nerkesija, Arif Hikmetbeg Rizvanbegović, [[Mula Mustafa Bašeskija]] i drugi. Broj raznih učenjaka i pisaca svih konfesionalnih grupa u Bosni iz ovog razdoblja kretao se između 130-200. Pisali su uglavnom na turskom, u manjoj mjeri na perzijskom i u rijetkim slučajevima, na arapskom jeziku.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.camo.ch/teme/prkosna-od-sna/historija-knjizevnosti-bih/knjizevnost-turskog-perioda/|title=Književnost turskog perioda |author=Hamdo Camo, Mirzet Hamzic |date=1999—2006 |publisher=camo.ch |accessdate=7. 4. 2016 |archive-date=25. 3. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200325184555/http://www.camo.ch/teme/prkosna-od-sna/historija-knjizevnosti-bih/knjizevnost-turskog-perioda/ |url-status=dead }}</ref> | ||
=== Austrougarsko razdoblje === | === Austrougarsko razdoblje === | ||
Nakon Austro-ugarske okupacije Bosne i Hercegovine osmanski utjecaj je opao, a pisci su se počeli upoznavati s dostignućima europske književnosti. Ideje [[Ilirski pokret|ilirizma]] se ogledaju u razvoju djela hrvatskih franjevačkih pisaca ([[Ivan Franjo Jukić|Ivana Franje Jukića]], [[Grgo Martić]], [[Martin Nedić]]), a [[romantizam]] se ogleda u djelima srpskih pisaca (Sima Milutinović-Sarajlija), dok su se Bošnjaci i dalje okretali vjerskim temama ([[Musa Ćazim Ćatić]]).<ref name="Hrvatska enciklopedija">{{ | Nakon Austro-ugarske okupacije Bosne i Hercegovine osmanski utjecaj je opao, a pisci su se počeli upoznavati s dostignućima europske književnosti. Ideje [[Ilirski pokret|ilirizma]] se ogledaju u razvoju djela hrvatskih franjevačkih pisaca ([[Ivan Franjo Jukić|Ivana Franje Jukića]], [[Grgo Martić]], [[Martin Nedić]]), a [[romantizam]] se ogleda u djelima srpskih pisaca (Sima Milutinović-Sarajlija), dok su se Bošnjaci i dalje okretali vjerskim temama ([[Musa Ćazim Ćatić]]).<ref name="Hrvatska enciklopedija">{{Citiranje weba |url=http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=8918#poglavlje12699 |title=Književnost |work=Bosna i Hercegovina |publisher=[[Хорватская энциклопедия|Hrvatska enciklopedija]] |accessdate=7. 4. 2016 |lang=hr}}</ref> | ||
Godine 1850. Jovan Jukić počeo je sa izdavanjem prvog bosanskohercegovačkog književnog časopisa Bosanski prijatelj.<ref name="Кrugоsvijеt">{{Cite web|url=http://www.krugosvet.ru/enc/strany_mira/bosniya_i_gertsegovina.html?page=0,3|title=Bosna i Hercegovinа}}</ref> | Godine 1850. Jovan Jukić počeo je sa izdavanjem prvog bosanskohercegovačkog književnog časopisa Bosanski prijatelj.<ref name="Кrugоsvijеt">{{Cite web|url=http://www.krugosvet.ru/enc/strany_mira/bosniya_i_gertsegovina.html?page=0,3|title=Bosna i Hercegovinа}}</ref> | ||
| Redak 26: | Redak 26: | ||
[[Datoteka:Meša Selimović.jpg|thumb|250|desno|[[Meša Selimović]]]] | [[Datoteka:Meša Selimović.jpg|thumb|250|desno|[[Meša Selimović]]]] | ||
[[Datoteka:Stevan Kragujevic, Ivo Andric u svom domu 2.JPG|thumb|250|desno|[[Ivo Andrić]]]] | [[Datoteka:Stevan Kragujevic, Ivo Andric u svom domu 2.JPG|thumb|250|desno|[[Ivo Andrić]]]] | ||
U 20. stoljeću u bosanskohercegovačkoj književnosti preovladavao je [[realizam]]. Godine 1946. osnovano je [[Društvo pisaca Bosne i Hercegovine]].<ref>{{ | U 20. stoljeću u bosanskohercegovačkoj književnosti preovladavao je [[realizam]]. Godine 1946. osnovano je [[Društvo pisaca Bosne i Hercegovine]].<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.bhdani.ba/portal/arhiva-67-281/82/tekst182.htm |title=PJESNICI PO GLAVAMA STANOVNIKA |author=Mile Stojić |date=17. 8. 1998 |publisher=DANI |accessdate=2. 6. 2018 |lang=bs}}</ref> Istaknuti predstavnik bosanskog realizma je [[Branko Ćopić]]. Također, u to vrijeme počeo se razvijati društveno-kritički realizam (Novak Šimić, [[Hasan Kikić]]). [[Meša Selimović]] i [[Skender Kulenović]] stajali su na izvorima nove bošnjačke književnosti Bosne i Hercegovine. | ||
Bosanskohercegovački književnik [[Ivo Andrić]] dobio je 1961. godine [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelovu nagradu za književnost]]. Ostali poznati suvremeni bosanskohercegovački pisci su: [[Mak Dizdar]], Izet Sarajlić, [[Ćamil Sijarić]], [[Dževad Karahasan]], [[Ivan Lovrenović]], [[Predrag Matvejević]], [[Semezdin Mehmedinović]], [[Miljenko Jergović]], [[Abdulah Sidran]], Zaim Topčić, Zlatko Topčić i drugi.<ref>{{ | Bosanskohercegovački književnik [[Ivo Andrić]] dobio je 1961. godine [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelovu nagradu za književnost]]. Ostali poznati suvremeni bosanskohercegovački pisci su: [[Mak Dizdar]], Izet Sarajlić, [[Ćamil Sijarić]], [[Dževad Karahasan]], [[Ivan Lovrenović]], [[Predrag Matvejević]], [[Semezdin Mehmedinović]], [[Miljenko Jergović]], [[Abdulah Sidran]], Zaim Topčić, Zlatko Topčić i drugi.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.bosnia.org.uk/bosnia/literature.cfm |title=About Bosnia. Literature |publisher=The Bosnian Institute |accessdate=2. 6. 2018 |lang=en |archive-date=28. 9. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170928224018/http://www.bosnia.org.uk/bosnia/literature.cfm |url-status=dead }}</ref> | ||
== Folklor == | == Folklor == | ||
Bosanskohercegovački folklor zastupljen je uglavnom preko usmene tradicije. Postoje i kratki oblici ove vrste pjesničkog izraza (zagonetke, poslovice) i voluminozni epski radovi. Pored epa, pjesnički folklor predstavljen je lirskim pjesmama i baladama. U prozi postoje priče o smiješnim događajima, životinjama, bajke, anegdote, kao i legende i tradicije.<ref name="Maglajlić">{{ | Bosanskohercegovački folklor zastupljen je uglavnom preko usmene tradicije. Postoje i kratki oblici ove vrste pjesničkog izraza (zagonetke, poslovice) i voluminozni epski radovi. Pored epa, pjesnički folklor predstavljen je lirskim pjesmama i baladama. U prozi postoje priče o smiješnim događajima, životinjama, bajke, anegdote, kao i legende i tradicije.<ref name="Maglajlić">{{Citiranje weba |url=http://www.camo.ch/teme/prkosna-od-sna/historija-knjizevnosti-bih/skica-bosnjacke-knjizevnosti/ |title=Skica bošnjačke književnosti |author=Munib Maglajlić |publisher=camo.ch |accessdate=20. 4. 2016 |archive-date=26. 3. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200326193029/http://www.camo.ch/teme/prkosna-od-sna/historija-knjizevnosti-bih/skica-bosnjacke-knjizevnosti/ |url-status=dead }}</ref> | ||
=== Lirske pjesme === | === Lirske pjesme === | ||
Inačica od 23:58, 21. prosinca 2021.
|
| Ovaj članak dio je serije o književnosti |
| Povijest književnosti |
|
Antička književnost |
| Književni rodovi |
| Književne vrste |
|
autobiografija • životopis |
| Književnost po jezicima |
|
albanska • arapska • armenska • austrijska • azerska |
Bosanskohercegovačka književnost razvija se na bosanskom, srpskom i hrvatskom jeziku, a najstariji preživjeli pisani primjeri bosanskohercegovačke književnosti potječu iz razdoblja između 12. - 15. stoljeća.[1]
Povijest
Srednji vijek
Rana bosanskohercegovačka književnost razvijala se pretežno u okviru Crkve bosanske i bila je ukorijenjena u aktivnostima slavenskih prosvjetitelja Ćirila i Metoda, pisanim prije svega glagoljicom i bosančicom[2]. Preživjeli pisani primjerci iz 14. - 15. stoljeća su: Divoševova četiri evanđelja, Povelja kralja Dabiše, Hvalov zbornik.[3] Biblioteka Ruske akademije znanosti sadrži i drevniji dokument - Povelju Kulina bana, napisanu 29. kolovoza 1189. godine.[1]. Književni spomenici također sadrže epitafe na stećcima posvećenim temama života i smrti.
Osmansko razdoblje
Nakon što je Osmansko Carstvo osvojilo Bosnu, u to vrijeme književnost je bila usredsređena uglavnom u lokalnim vjerskim zajednicama, a nastala je na arapskom, turskom, perzijskom i bosanskom jeziku. Također, u Travniku i Sarajevu sefardske zajednice su napisale židovske vjerske tekstove[4] na hebrejskom i ladino jeziku. Također su zanimljive sefardske romanse i poslovice koje je vrijedno sakupljao kolekcionar David Kamkhi (1834-1920).[5].
U Bosni se tijekom 15. stoljeća počela razvijati i Alhamijado književnost pisana na bosanskom jeziku, pri čemu je korištena arapska abeceda. Franjevački Hrvati pisali su na hrvatskom jeziku, među kojima su istaknuti: Matija Divković, Ivan Bandulavić, Ivan Ančič[6] , Lovro Šitović, Filip Lastrić[5] i drugi.
Na osmanskom turskom jeziku pisali su: Adni Mahmud-paša Anđelović, Derviš-paša Bajezidagić, Muhamed Nerkesija, Arif Hikmetbeg Rizvanbegović, Mula Mustafa Bašeskija i drugi. Broj raznih učenjaka i pisaca svih konfesionalnih grupa u Bosni iz ovog razdoblja kretao se između 130-200. Pisali su uglavnom na turskom, u manjoj mjeri na perzijskom i u rijetkim slučajevima, na arapskom jeziku.[7]
Austrougarsko razdoblje
Nakon Austro-ugarske okupacije Bosne i Hercegovine osmanski utjecaj je opao, a pisci su se počeli upoznavati s dostignućima europske književnosti. Ideje ilirizma se ogledaju u razvoju djela hrvatskih franjevačkih pisaca (Ivana Franje Jukića, Grgo Martić, Martin Nedić), a romantizam se ogleda u djelima srpskih pisaca (Sima Milutinović-Sarajlija), dok su se Bošnjaci i dalje okretali vjerskim temama (Musa Ćazim Ćatić).[5]
Godine 1850. Jovan Jukić počeo je sa izdavanjem prvog bosanskohercegovačkog književnog časopisa Bosanski prijatelj.[4]
Među drugim značajnim piscima iz ovoga vremena ističu se: Aleksa Šantić, Jovan Dučić, Petar Kočić, Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak i drugi.
Suvremena književnost
U 20. stoljeću u bosanskohercegovačkoj književnosti preovladavao je realizam. Godine 1946. osnovano je Društvo pisaca Bosne i Hercegovine.[8] Istaknuti predstavnik bosanskog realizma je Branko Ćopić. Također, u to vrijeme počeo se razvijati društveno-kritički realizam (Novak Šimić, Hasan Kikić). Meša Selimović i Skender Kulenović stajali su na izvorima nove bošnjačke književnosti Bosne i Hercegovine.
Bosanskohercegovački književnik Ivo Andrić dobio je 1961. godine Nobelovu nagradu za književnost. Ostali poznati suvremeni bosanskohercegovački pisci su: Mak Dizdar, Izet Sarajlić, Ćamil Sijarić, Dževad Karahasan, Ivan Lovrenović, Predrag Matvejević, Semezdin Mehmedinović, Miljenko Jergović, Abdulah Sidran, Zaim Topčić, Zlatko Topčić i drugi.[9]
Folklor
Bosanskohercegovački folklor zastupljen je uglavnom preko usmene tradicije. Postoje i kratki oblici ove vrste pjesničkog izraza (zagonetke, poslovice) i voluminozni epski radovi. Pored epa, pjesnički folklor predstavljen je lirskim pjesmama i baladama. U prozi postoje priče o smiješnim događajima, životinjama, bajke, anegdote, kao i legende i tradicije.[10]
Lirske pjesme
Posebno mjesto u žanru lirske pjesme Bosne i Hercegovine zauzima sevdalinka (ljubavna pjesma, od arapske riječi sevda - ljubav, strast), koja je nastala pod utjecajem orijentalne kulture, koja je u Bosnu došla nakon osvajanja Osmanskog Carstva. U sevdalinki se orijentalni motivi preklapaju sa slavenskim tradicijama, pa je kao rezultat dobiven nezavisni žanr. Pored sevdalinke, vrlo su rasprostranjene i svadbene pjesme, uspavanke i komične pjesme.
Romanse i balade
Tematski se balade o Bosni i Hercegovini mogu podijeliti u šest grupa: o nesretnoj djevojci, smrti razdvojenih ljubavnika, nesrećnim mladencima, nesrećnim supružnicima, ožalošćenim roditeljima i raznim sukobima u porodici. Pjesme o smrti braće Morići, o smrti osuđenog Ibrahim-bega, o smrti Hifzi-bega Dumišića također su stekle široku popularnost. Najpoznatija bosanska i južnoslavenska balada je Hasanaginica.
Epske pjesme
Najpoznatiji epski junak u Srednjoj Bosni je Alija Đerzelez, a o njemu i njegovim podvizima pisano je više nego o bilo kojim drugim junacima. Jedini je bosanski junak koji je stoljećima spavao kako bi se probudio u najtežem trenutku za svoju otadžbinu i došao u pomoć svojoj domovini.
Poznat je i takav heroj kao što je Budalina Tale (Budalina iz bosanskog jezika - budala) čija se slika protivi bajkovitom izgledu klasičnog epskog junaka: on također ima razbarušenu odjeću i bez posebnog je oružja, a nije obdaren i drugim magičnim svojstvima, dok je njegova slika mnogo bliža slici jednostavne osobe. Također, Tale je šaljivdžija i veseljaa, a može sebi priuštiti da kaže nešto što je obično zabranjeno ili nije prihvaćeno. Od ostalih junaka epske pjesme u Bosni i Hercegovini također vrijedi spomenuti Muju Hrnjicu.
Poznati istraživači i sakupljači bosanskog epa bili su Friedrich Salomon Krauss i Luka Marjanović, kao i Gerhard Gesemann, Milman Parry, Alois Schmaus i Đenana Buturović.
Usmena proza
Islam i islamska književnost imali su ozbiljan utjecaj na usmenu prozu Bosne i Hercegovine, a posebno po pitanju prepoznatljivih tema i motiva: naprimjer, poznati orijentalni junak Nasredin hodža čvrsto je zauzeo svoje mjesto u bosanskim narativima. Bosanska usmena proza, međutim, nije dovoljno proučena, a istraživanja u ovom području su još u toku. Među poznatim sakupljačima i istraživačima su Nikola Tordinac, Kamilo Blagaić, Vuk Vrčević i Alija Nametak.
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 "Исторические документы в Библиотеке Академии наук". Библиотечное дело. http://www.bibliograf.ru/materials/news/572/ Pristupljeno 7. 4. 2016
- ↑ "Кulturа". Bosna i Hercegovina. Enciкlоpеdija Коljеrа. http://mail.enc-dic.com/colier/Bosnija-i-gercegovina-1302.html Pristupljeno 7. 4. 2016
- ↑ S. N. Меšеrjaкоv. "Litеrаturа". Bosna i Hercegovinа. Velika ruska enciklopedija. http://knowledge.su/b/8943 Pristupljeno 7. travnja 2016
- ↑ 4,0 4,1 "Bosna i Hercegovinа". http://www.krugosvet.ru/enc/strany_mira/bosniya_i_gertsegovina.html?page=0,3
- ↑ 5,0 5,1 5,2 "Književnost". Bosna i Hercegovina. Hrvatska enciklopedija. http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=8918#poglavlje12699 Pristupljeno 7. 4. 2016
- ↑ "Jezik bošnjačke književnosti". camo.ch. Inačica izvorne stranice arhivirana 25. 3. 2020. http://www.camo.ch/teme/prkosna-od-sna/historija-knjizevnosti-bih/jezik-bosnjacke-knjizevnosti/ Pristupljeno 7. 4. 2016
- ↑ Hamdo Camo, Mirzet Hamzic (1999—2006). "Književnost turskog perioda". camo.ch. Inačica izvorne stranice arhivirana 25. 3. 2020. http://www.camo.ch/teme/prkosna-od-sna/historija-knjizevnosti-bih/knjizevnost-turskog-perioda/ Pristupljeno 7. 4. 2016
- ↑ Mile Stojić (17. 8. 1998). "PJESNICI PO GLAVAMA STANOVNIKA". DANI. https://www.bhdani.ba/portal/arhiva-67-281/82/tekst182.htm Pristupljeno 2. 6. 2018
- ↑ "About Bosnia. Literature". The Bosnian Institute. Inačica izvorne stranice arhivirana 28. 9. 2017. http://www.bosnia.org.uk/bosnia/literature.cfm Pristupljeno 2. 6. 2018
- ↑ Munib Maglajlić. "Skica bošnjačke književnosti". camo.ch. Inačica izvorne stranice arhivirana 26. 3. 2020. http://www.camo.ch/teme/prkosna-od-sna/historija-knjizevnosti-bih/skica-bosnjacke-knjizevnosti/ Pristupljeno 20. 4. 2016
Vanjske povezice
- Junaci bez ulica (Arhivirano 26. 3. 2016) na radiosarajevo.ba