Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak | |
---|---|
| |
2. gradonačenik Sarajeva | |
trajanje službe 1893. – 1899. | |
Prethodnik | Mustafa Fadilpašić |
Nasljednik | Nezir Škaljić |
Rođenje | 7. kolovoza 1911., Sarajevo |
Smrt | 24. lipnja 1984., Fojnica |
Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak (Vitina kod Ljubuškog, 19. prosinca 1839. - Sarajevo, 29. srpnja 1902.), bošnjački političar, kulturni i javni djelatnik,[1], književnik i publicist, drugi po redu gradonačelnik Sarajeva. Otac Rize-bega Kapetanovića.
Životopis
Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak je završio medresu u Ljubuškom i učio je orijentalne jezike. Godine 1877. dolazi u Sarajevo gdje je postao načelnik općine i zastupnik u osmanskom parlamentu, a poslije austro-ugarskog zaposjedanja Bosne i Hercegovine postao je gradonačelnik[1]1893. Na toj dužnosti ostaje do 1899. kad se zbog bolesti povlači.
Krajem 19. stoljeća po Bosni i Hercegovini i susjednim krajevima bavio se sakupljanjem narodnog blaga. Objavio je nekoliko knjiga, a poznata mu je knjiga "Narodno blago" (1888.). U drugoj knjizi "Istočno blago" (1896.) sabrao je i preveo nove turske, arapske i perzijske poslovice i mudre izreke. Natpis na njegovom nišanu je s jedne strane na perzijskom, a s druge na hrvatskom jeziku, a u arapskom pismu. Natpis je ispisan krupnim talik pismom na perzijskom jeziku, čiji sadržaj u prijevodu glasi:
- O uzvišeni (Bože), kada bi moj grijeh bio koliko planina Kaf,
- Ništa ne mari, jer je to naspram tvoje milosti neznana stvar.
Ova vrsta dokumenta potvrđuje da se Mehmed-beg čiji je pseudonim Munibi , bavio i književnim radom i da je bio “pametan civjek”, “pjesnik, povjesničar i čovjek dobrih osobina”. Pokrenuo je list Bošnjak u kojem je zagovarao ideologiju bošnjaštva.[1]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 Kapetanović Ljubušak, Mehmed-beg, Proleksis enciklopedija
Prethodi: | gradonačenik Sarajeva 1893. – 1899. |
Slijedi: |
Mustafa Fadilpašić | Nezir Škaljić |