Fra Filip Lastrić (Oćevija kod Vareša, 1700. - Kraljeva Sutjeska 1783.), bio je bosanski franjevac, hrvatski povjesničar i teološki pisac, putopisac, "otac" bosanskohercegovačke historiografije. Spada među najznamenitije franjevce Bosne Srebrene.[1]
Životopis
Filip Lastrić rođen je u Oćeviji (po čemu ga ponekad nazivaju Oćevac), u zaseoku Lastre (po kojemu je dobio prezime Lastrić), a obiteljsko mu je ime Martin Jakovović. Kao dječak školuje se kod franjevaca u Kraljevoj Sutjesci, potom u Italiji studira teologiju i filozofiju od 1720. do 1724. godine. Za svećenika je zaređen 1724. godine. Bio je lektor filozofije u Požegi i učitelj novaka u Sutjesci, gdje je proveo najveći dio života. Kustos franjevačke kustodije, provincijal Bosne Srebrene bio je od 1741. do 1745. godine. Svesrdno se zauzimao za provinciju i njezina prava. Njegovi pisani radovi mogu se svrstati u dvije kategorije: povijesni i teološki.[1]
Na hrvatskom i latinskom jeziku objavio niz propovjedničkih i povijesnih djela:
- Koristan nauk dilovati molitvu od pameti (1742.)
- Testimonium bilabium seu sermones panegyrico-dogmatico-morales pro solemnitatibus Domini Sabaoth (latinski i hrvatski; Venecija, 1755.)
- Kratak naçin çiniti Put krixa koga izvadi iz razliki kgnixiczah djaçki, i talianski (Rim, 1758.)
- De antiquitate et natis Provinciae Bosniensis, (Venecija, 1762.)
- Od' uzame (Venecija, 1765.)
- Nediglnik dvostruk... To’ jest po dva Govoregnja za ʃvaku Nediglju priko godinę laʃna, kratka i ravna (Venecija, 1766.)
- Epitome vetustatum Provinciae Bosniensis: seu brevissimum compendium historico-chronologicum congesta (Venecija, 1765.; prijevod: Pregled starina bosanske provincije, Sarajevo, 1977., Sarajevo-Zagreb-Tomislavgrad, 2003.)
- Illyricum sacrum (Sveti Ilirik, dio o Bosni)
- Commentariolum super Bosnensi provincia (Kratka rasprava o Bosanskoj provinciji)
- Svetgnjak... To’ jest Govoregnja od ʃvetie, kako i na dneve ʃvetkovinah ghibglivie, koiʃe shtuju uzdarxagnem od poslovah sluxavski priko ʃve godine (Venecija, 1766.)
- Ljetopis sutješkog samostana
U Epitome Lastrić je osim povijesti i suvremenoga stanja franjevačke bosanske provincije prikazao i opću povijest Bosne u doba banova i kraljeva. Među inim, bio je suradnikom poznatoga historičara Farlatija za čiji je Illyricum sacrum izradio opis Bosne. U rukopisu su mu, pored ostaloga, ostala predavanja iz filozofije i logike (Traditiones in universam aristotelico-scoticam philosophiam) i Commentariolum super Bosnensis Provincia. Vodeći ljetopis svoje redodržave i baveći se književno-znanstvenim radom, umro je u samostanu Sutjeska 1783. Prvi je povjesničar i bibliograf Bosne i Hercegovine. Njegova su djela na hrvatskom dala znatan doprinos počecima standardizacije hrvatskoga jezika novoštokavske osnovice.
Fra Marko Karamatić i Ivan Lovrenović ga smatraju i putopiscem. Putopisne dijelove njegovih uradaka uvrstili su u izbore književnosti bosanskih franjevaca 1982. i 1984. godine.
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 Barun, Anđelko, Svjedoci i učitelji: povijest franjevaca Bosne Srebrene, Svjetlo riječi, Sarajevo-Zagreb, 2003., str. 454. (ISBN 9958-741-25-3 /Sarajevo/ i ISBN 953-7091-07-4 /Zagreb/)
Literatura
- Zirdum, Andrija, Filip Lastrić Oćevac 1700.-1783., Kršćanska sadašnjost, Zagreb 1982.
- Barun, Anđelko, Svjedoci i učitelji: povijest franjevaca Bosne Srebrene, Svjetlo riječi, Sarajevo-Zagreb 2003. (ISBN 9958-741-25-3 /Sarajevo/ i ISBN 953-7091-07-4 /Zagreb/); o spisateljskom radu osobito str. 454-458.; o ulozi u povijesti bosanskih franjevaca osobito str. 191-204.
Vanjske poveznice
- Fra Filip Lastrić, članak u "Bobovcu", listu vareških Hrvata, br. 67
- Matica hrvatska - Ogranci - Knjige - Hrvatska književnost BiH od od XIV_ do sredine XVIII_ stoljeća (6)
- Herceg-Bosna.org Filip Lastrić
- Anđelko Mijatović, Andrija Zirdum, Filip Lastrić-Oćevac 1700-1783, Analecta croatica christiana XV, Zagreb 1982, str. XXIV + 200, str. 294.-296., historiografija.hr
- Lastrić, Filip (Jakovović, Jakovljević Laštrić, Laštrić; Martin), hbl.lzmk.hr
| Prethodnik: | Provincijal Bosne Srebrene (1741. – 1745.) | Nasljednik: |
| Fra Ivan Srijemac (1738. – 1741.) | Fra Franjo Ivanović (1745. – 1748.) |