Ivan Čižmek: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 11: | Redak 11: | ||
| nagrade = [[Nagrada Vladimir Nazor]] za životno djelo | | nagrade = [[Nagrada Vladimir Nazor]] za životno djelo | ||
}} | }} | ||
'''Ivan Čižmek''' (Zagreb, [[23. listopada]] [[1937.]]) [[Hrvatska|hrvatski]] je [[Arhitektura|arhitekt]] i [[Urbanizam|urbanist]]. | '''Ivan Čižmek''' (Zagreb, [[23. listopada]] [[arhitektura u 1937.|1937.]]) [[Hrvatska|hrvatski]] je [[Arhitektura|arhitekt]] i [[Urbanizam|urbanist]]. | ||
== Životopis<ref>[http://www.d-a-z.hr/hr/aktualna-tema/ivan-cizmek-dobitnik-nagrade-vladimir-nazor-za-zivotno-djelo,5073.html Ivan Čižmek dobitnik nagrade "Vladimir Nazor" za životno djelo] pristupljeno 29. lipnja 2020.</ref> == | == Životopis<ref>[http://www.d-a-z.hr/hr/aktualna-tema/ivan-cizmek-dobitnik-nagrade-vladimir-nazor-za-zivotno-djelo,5073.html Ivan Čižmek dobitnik nagrade "Vladimir Nazor" za životno djelo] pristupljeno 29. lipnja 2020.</ref> == | ||
Gimnaziju je pohađao u Bjelovaru, a [[1962.]] godine diplomirao je na Arhitektonskom fakultetu sveučilišta u Zagrebu gdje su na njega utjecali neoavangarda i modernistička arhitektura te će oni utjecati na njegov razvoj. Ostao je raditi na fakultetu gdje je upoznao [[Josip Vaništa|Josipa Vaništa]] koji je bio član [[Grupa Gorgona|Grupe Gorgona]] te je njihov utjeaj dolazio do Čižmeka. Godine [[1965.]] odlazi u Pariz gdje se zapošljava u uredu Josic, Candils & Woods, a na tamošnjem bilenaleu postaje izuzetno cijenjen među pariškim kolegama. Do 1972. godine radi u uredima [[Alfred Albini|Alfreda Albinija]], [[Vjenceslav Richter|Vjenceslava Richtera]] i [[Ivan Vitić|Ivana Vitića]], a povremeno surađuje i s tzv. grupama "X" i "Z".Od [[1972.]] do [[1990-ih]] zaposlen je u Urbanističkom Institutu Hrvatske gdje će ostvariti nekoliko uspješnih projekata (kao što su Gornji Jadran i Boka Kotorska). S [[Tomislav Odak|Tomislavom Odakom]], [[Zdenko Vazdar|Zdenkom Vazdarom]] i [[Tomislav Bilić|Tomislavom Bilićem]] [[1977.]] godine | Gimnaziju je pohađao u Bjelovaru, a [[1962.]] godine diplomirao je na Arhitektonskom fakultetu sveučilišta u Zagrebu gdje su na njega utjecali neoavangarda i modernistička arhitektura te će oni utjecati na njegov razvoj. Ostao je raditi na fakultetu gdje je upoznao [[Josip Vaništa|Josipa Vaništa]] koji je bio član [[Grupa Gorgona|Grupe Gorgona]] te je njihov utjeaj dolazio do Čižmeka. Godine [[1965.]] odlazi u Pariz gdje se zapošljava u uredu Josic, Candils & Woods, a na tamošnjem bilenaleu postaje izuzetno cijenjen među pariškim kolegama. Do 1972. godine radi u uredima [[Alfred Albini|Alfreda Albinija]], [[Vjenceslav Richter|Vjenceslava Richtera]] i [[Ivan Vitić|Ivana Vitića]], a povremeno surađuje i s tzv. grupama "X" i "Z".Od [[1972.]] do [[1990-ih]] zaposlen je u Urbanističkom Institutu Hrvatske gdje će ostvariti nekoliko uspješnih projekata (kao što su Gornji Jadran i Boka Kotorska). | ||
S [[Tomislav Odak|Tomislavom Odakom]], [[Zdenko Vazdar|Zdenkom Vazdarom]] i [[Tomislav Bilić|Tomislavom Bilićem]] [[1977.]] godine projekt za zagrebačko stambeno naselje [[Dugave]] čije rješenje predstavlja prekretnicu u odnosu na dotadašnju hrvatsku urbanističku i arhitektonsku praksu. Radi se o prvom naselju izvedenom u sustavu novoutemeljenog modela Društveno usmjerene stambene izgradnje.<ref>Patricia Kiš Terbovc: [https://www.jutarnji.hr/naslovnica/kako-sam-gradio-dugave-arhitekt-i-danas-zivi-u-naselju-koje-je-sagradio-i-ponosan-je-na-svoje-dugave-jer-su-bile-i-ostale-drukcije-7404831 '' KAKO SAM GRADIO DUGAVE Arhitekt i danas živi u naselju koje je sagradio. I ponosan je na svoje Dugave, jer su bile i ostale drukčije'']. Jutarnji list. 27. svibnja 2018. Pristupljeno 3. ožujka 2026.<br> Ova ideja humanog stanovanja i odustajanja od estetike pravog kuta vidljiva je i ranije, 1975. godine na nerealiziranom projektu stambenog naselja Bili brig u Zadru te kasnije [[1979.]] godine kroz projekt stambenog naselja [[Sloboština (Zagreb)|Sloboštine]] u Novom Zagrebu. | |||
Ostat će zapamćen kao jedan od osnivača Europana Jugoslavija (od 1991. godine transformiran u [[Europan Hrvatska]]) ogranka međunarodnog znanstveno-kulturnog projekta EUROPAN, koji je mladim arhitektima od 1989. godine omogućavao sudjelovanje na europskom sustavu natječaja, razmjenu novih ideja i rješenja u širem europskom kontekstu. | Ostat će zapamćen kao jedan od osnivača Europana Jugoslavija (od 1991. godine transformiran u [[Europan Hrvatska]]) ogranka međunarodnog znanstveno-kulturnog projekta EUROPAN, koji je mladim arhitektima od 1989. godine omogućavao sudjelovanje na europskom sustavu natječaja, razmjenu novih ideja i rješenja u širem europskom kontekstu. | ||
| Redak 22: | Redak 23: | ||
== Izvori == | == Izvori == | ||
{{izvori}}{{Dobitnici nagrade Vladimir Nazor za arhitekturu i urbanizam}}{{dopusnica|http://www.d-a-z.hr|Društva arhitekata Zagreba|Ustanove|Društvo arhitekata Zagreba}} | {{izvori}}{{Dobitnici nagrade Vladimir Nazor za arhitekturu i urbanizam}}{{dopusnica|http://www.d-a-z.hr|Društva arhitekata Zagreba|Ustanove|Društvo arhitekata Zagreba}} | ||
{{GLAVNIRASPORED:Čižmek, Ivan}} | {{GLAVNIRASPORED:Čižmek, Ivan}} | ||
[[Kategorija:Dobitnici nagrade Vladimir Nazor]] | [[Kategorija:Dobitnici nagrade Vladimir Nazor]] | ||
[[Kategorija:Hrvatski arhitekti]] | [[Kategorija:Hrvatski arhitekti]] | ||
[[Kategorija:Životopisi, Zagreb]] | [[Kategorija:Životopisi, Zagreb]] | ||
Posljednja izmjena od 4. ožujak 2026. u 00:27
| Ivan Čižmek | |
| Arhitekt / Graditelj | |
|---|---|
| Ivan Čižmek | |
| Nacionalnost | Hrvat |
| Rođenje | Zagreb, 23. listopada 1937. |
| Stvaralaštvo | |
| Najznačajnija djela | Naselja Dugave i Sloboština |
| Nagrade i priznanja | Nagrada Vladimir Nazor za životno djelo |
Ivan Čižmek (Zagreb, 23. listopada 1937.) hrvatski je arhitekt i urbanist.
Životopis[1]
Gimnaziju je pohađao u Bjelovaru, a 1962. godine diplomirao je na Arhitektonskom fakultetu sveučilišta u Zagrebu gdje su na njega utjecali neoavangarda i modernistička arhitektura te će oni utjecati na njegov razvoj. Ostao je raditi na fakultetu gdje je upoznao Josipa Vaništa koji je bio član Grupe Gorgona te je njihov utjeaj dolazio do Čižmeka. Godine 1965. odlazi u Pariz gdje se zapošljava u uredu Josic, Candils & Woods, a na tamošnjem bilenaleu postaje izuzetno cijenjen među pariškim kolegama. Do 1972. godine radi u uredima Alfreda Albinija, Vjenceslava Richtera i Ivana Vitića, a povremeno surađuje i s tzv. grupama "X" i "Z".Od 1972. do 1990-ih zaposlen je u Urbanističkom Institutu Hrvatske gdje će ostvariti nekoliko uspješnih projekata (kao što su Gornji Jadran i Boka Kotorska).
S Tomislavom Odakom, Zdenkom Vazdarom i Tomislavom Bilićem 1977. godine projekt za zagrebačko stambeno naselje Dugave čije rješenje predstavlja prekretnicu u odnosu na dotadašnju hrvatsku urbanističku i arhitektonsku praksu. Radi se o prvom naselju izvedenom u sustavu novoutemeljenog modela Društveno usmjerene stambene izgradnje.<ref>Patricia Kiš Terbovc: KAKO SAM GRADIO DUGAVE Arhitekt i danas živi u naselju koje je sagradio. I ponosan je na svoje Dugave, jer su bile i ostale drukčije. Jutarnji list. 27. svibnja 2018. Pristupljeno 3. ožujka 2026.
Ova ideja humanog stanovanja i odustajanja od estetike pravog kuta vidljiva je i ranije, 1975. godine na nerealiziranom projektu stambenog naselja Bili brig u Zadru te kasnije 1979. godine kroz projekt stambenog naselja Sloboštine u Novom Zagrebu.
Ostat će zapamćen kao jedan od osnivača Europana Jugoslavija (od 1991. godine transformiran u Europan Hrvatska) ogranka međunarodnog znanstveno-kulturnog projekta EUROPAN, koji je mladim arhitektima od 1989. godine omogućavao sudjelovanje na europskom sustavu natječaja, razmjenu novih ideja i rješenja u širem europskom kontekstu.
1993. godine proglašen je počasnim članom Europana a iste godine s kolegama i prijateljima kreirao je Zadarsku povelju posvećenu obnovi hrvatskih gradova nakon stradanja u Domovinskom ratu.
Izvori
- ↑ Ivan Čižmek dobitnik nagrade "Vladimir Nazor" za životno djelo pristupljeno 29. lipnja 2020.
Dopusnica nije potvrđena VRTS-om.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.
Script error: The function "main" does not exist.