Zajedničko porijeklo: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite news +{{Citiranje novina)
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)
Redak 5: Redak 5:
'''Zajedničko porijeklo''' u [[evolucijska biologija|evolucijskoj biologiji]] dijeli grupa [[organizam]]a koje povezuje '''zajednički [[predak]]'''. Postoji [[dokaz zajedničkog porijekla|čvrst dokaz]] da svi [[život na Zemlji|živući organizmi na Zemlji]] potječu od zajedničkog pretka znana kao [[posljednji univerzalni predak]] ili LUA (od engl. ''last universal ancestor''), odnosno posljednji univerzalni zajednički predak ili LUCA (od engl. ''last universal common ancestor'').<ref name="theobald">{{Cite journal | author=A formal test of the theory of universal common ancestry | date=13. svibnja 2010. | journal=Nature | volume=465 | pages=219–222 | doi=10.1038/nature09014 | issue=7295 | pmid=20463738 | title=A formal test of the theory of universal common ancestry.}}</ref><ref name = "steel">{{cite journal | last1 = Steel | first1 = Mike|author1-link=Mike Steel (mathematician) | last2 = Penny | first2 = David | title = Origins of life: Common ancestry put to the test | journal = Nature | volume = 465 | issue = 7295 | pages = 168–9 | year = 2010 | pmid = 20463725 | doi = 10.1038/465168a }}</ref>  
'''Zajedničko porijeklo''' u [[evolucijska biologija|evolucijskoj biologiji]] dijeli grupa [[organizam]]a koje povezuje '''zajednički [[predak]]'''. Postoji [[dokaz zajedničkog porijekla|čvrst dokaz]] da svi [[život na Zemlji|živući organizmi na Zemlji]] potječu od zajedničkog pretka znana kao [[posljednji univerzalni predak]] ili LUA (od engl. ''last universal ancestor''), odnosno posljednji univerzalni zajednički predak ili LUCA (od engl. ''last universal common ancestor'').<ref name="theobald">{{Cite journal | author=A formal test of the theory of universal common ancestry | date=13. svibnja 2010. | journal=Nature | volume=465 | pages=219–222 | doi=10.1038/nature09014 | issue=7295 | pmid=20463738 | title=A formal test of the theory of universal common ancestry.}}</ref><ref name = "steel">{{cite journal | last1 = Steel | first1 = Mike|author1-link=Mike Steel (mathematician) | last2 = Penny | first2 = David | title = Origins of life: Common ancestry put to the test | journal = Nature | volume = 465 | issue = 7295 | pages = 168–9 | year = 2010 | pmid = 20463725 | doi = 10.1038/465168a }}</ref>  


Zajedničko porijeklo među organizmima različitih vrsta nastaje tijekom [[specijacija|specijacije]] u kojoj se uspostavljaju nove vrste od jedinstvene predačke populacije. Organizmi koji dijele recentnijeg zajedničkog pretka bliže su srodni. [[Posljednji zajednički predak]] svih trenutačno živućih organizama jest posljednji univerzalni predak,<ref name="theobald" /> koji je živio [[kronologija evolucije|prije oko 3,9 milijarde godine]].<ref>{{cite journal | doi=10.1038/scientificamerican0200-90 |date=veljača 2000. | last1=Doolittle | url=http://shiva.msu.montana.edu/courses/mb437_537_2005_fall/docs/uprooting.pdf | first1=WF |title=Uprooting the tree of life | journal= Scientific American | volume=282 |issue=6 |pages= 90–95 | pmid = 10710791 }}</ref><ref>{{cite journal | last1 = Glansdorff | first1 = N | last2 = Xu | first2 = Y | last3 = Labedan | first3 = B | title = The last universal common ancestor: emergence, constitution and genetic legacy of an elusive forerunner. | journal = Biology direct | volume = 3 | issue = 1 | pages = 29 | year = 2008 | pmid = 18613974 | pmc = 2478661 | doi = 10.1186/1745-6150-3-29 }}</ref> Najraniji dokazi [[život na Zemlji|života na Zemlji]] jesu [[grafit]] za koji je potvrđeno da je [[biogena tvar|biogen]], a otkriven je na [[zapadni Grenland|zapadnom Grenlandu]]<ref name="NG-20131208">{{cite web |url =http://www.nature.com/ngeo/journal/vaop/ncurrent/full/ngeo2025.html|authors= Yoko Ohtomo, Takeshi Kakegawa, Akizumi Ishida, Toshiro Nagase, Minik T. Rosing| title =Evidence for biogenic graphite in early Archaean Isua metasedimentary rocks |publisher =''[[Nature Geoscience]]''|doi=10.1038/ngeo2025|date=8. prosinca 2013.| accessdate =9. prosinca 2013. }}</ref> u [[metasediment|metasedimentarnim stijenama]] starim 3,7 milijarda godina i [[fosil]]i [[mikrobni mat|mikrobnog mata]] otkriveni u [[pješčenjak]]u staru 3,48 milijarda godina pronađenu u [[zapadna Australija|zapadnoj Australiji]].<ref name="AP-20131113">{{Citiranje novina |last=Borenstein |first=Seth |title=Oldest fossil found: Meet your microbial mom |url=http://apnews.excite.com/article/20131113/DAA1VSC01.html |date=13 November 2013 |work=[[AP News]] |accessdate=15 November 2013 }}</ref><ref name="AST-20131108">{{cite journal |last1=Noffke |first1=Nora|last2=Christian |first2=Daniel |last3=Wacey |first3=David |last4=Hazen |first4=Robert M. |title=Microbially Induced Sedimentary Structures Recording an Ancient Ecosystem in the ca. 3.48 Billion-Year-Old Dresser Formation, Pilbara, Western Australia |url=http://online.liebertpub.com/doi/abs/10.1089/ast.2013.1030 |date=8. studenoga 2013. |journal=[[Astrobiology (journal)]] |doi=10.1089/ast.2013.1030 |accessdate=15. studenoga 2013. }}</ref> Svi trenutačno živući organizmi na Zemlji dijele zajedničko gensko naslijeđe (univerzalno zajedničko porijeklo), svaki je od njih potomak jedinstvene izvorne vrste iako je sugestija značajnog [[horizontalni genski transfer|horizontalnog genskog transfera]] tijekom rane evolucije otvorila pitanja o [[monofilija|monofiliji]] života.<ref name="theobald" />
Zajedničko porijeklo među organizmima različitih vrsta nastaje tijekom [[specijacija|specijacije]] u kojoj se uspostavljaju nove vrste od jedinstvene predačke populacije. Organizmi koji dijele recentnijeg zajedničkog pretka bliže su srodni. [[Posljednji zajednički predak]] svih trenutačno živućih organizama jest posljednji univerzalni predak,<ref name="theobald" /> koji je živio [[kronologija evolucije|prije oko 3,9 milijarde godine]].<ref>{{cite journal | doi=10.1038/scientificamerican0200-90 |date=veljača 2000. | last1=Doolittle | url=http://shiva.msu.montana.edu/courses/mb437_537_2005_fall/docs/uprooting.pdf | first1=WF |title=Uprooting the tree of life | journal= Scientific American | volume=282 |issue=6 |pages= 90–95 | pmid = 10710791 }}</ref><ref>{{cite journal | last1 = Glansdorff | first1 = N | last2 = Xu | first2 = Y | last3 = Labedan | first3 = B | title = The last universal common ancestor: emergence, constitution and genetic legacy of an elusive forerunner. | journal = Biology direct | volume = 3 | issue = 1 | pages = 29 | year = 2008 | pmid = 18613974 | pmc = 2478661 | doi = 10.1186/1745-6150-3-29 }}</ref> Najraniji dokazi [[život na Zemlji|života na Zemlji]] jesu [[grafit]] za koji je potvrđeno da je [[biogena tvar|biogen]], a otkriven je na [[zapadni Grenland|zapadnom Grenlandu]]<ref name="NG-20131208">{{Citiranje weba |url =http://www.nature.com/ngeo/journal/vaop/ncurrent/full/ngeo2025.html|authors= Yoko Ohtomo, Takeshi Kakegawa, Akizumi Ishida, Toshiro Nagase, Minik T. Rosing| title =Evidence for biogenic graphite in early Archaean Isua metasedimentary rocks |publisher =''[[Nature Geoscience]]''|doi=10.1038/ngeo2025|date=8. prosinca 2013.| accessdate =9. prosinca 2013. }}</ref> u [[metasediment|metasedimentarnim stijenama]] starim 3,7 milijarda godina i [[fosil]]i [[mikrobni mat|mikrobnog mata]] otkriveni u [[pješčenjak]]u staru 3,48 milijarda godina pronađenu u [[zapadna Australija|zapadnoj Australiji]].<ref name="AP-20131113">{{Citiranje novina |last=Borenstein |first=Seth |title=Oldest fossil found: Meet your microbial mom |url=http://apnews.excite.com/article/20131113/DAA1VSC01.html |date=13 November 2013 |work=[[AP News]] |accessdate=15 November 2013 }}</ref><ref name="AST-20131108">{{cite journal |last1=Noffke |first1=Nora|last2=Christian |first2=Daniel |last3=Wacey |first3=David |last4=Hazen |first4=Robert M. |title=Microbially Induced Sedimentary Structures Recording an Ancient Ecosystem in the ca. 3.48 Billion-Year-Old Dresser Formation, Pilbara, Western Australia |url=http://online.liebertpub.com/doi/abs/10.1089/ast.2013.1030 |date=8. studenoga 2013. |journal=[[Astrobiology (journal)]] |doi=10.1089/ast.2013.1030 |accessdate=15. studenoga 2013. }}</ref> Svi trenutačno živući organizmi na Zemlji dijele zajedničko gensko naslijeđe (univerzalno zajedničko porijeklo), svaki je od njih potomak jedinstvene izvorne vrste iako je sugestija značajnog [[horizontalni genski transfer|horizontalnog genskog transfera]] tijekom rane evolucije otvorila pitanja o [[monofilija|monofiliji]] života.<ref name="theobald" />


Univerzalno zajedničko porijeklo putem [[evolucija|evolucijskog]] procesa, tj. da postoji samo jedan progenitor, jedan praroditelj za sve životne oblike, prvi je predložio [[Charles Darwin]] u svojem djelu ''[[O porijeklu vrsta]]'' koje je završavalo: "Ima veličanstvenosti u takvu poimanju života, s različitim njegovim moćima koje su početno udahnute u nekoliko oblika ili u samo jedan oblik".<ref name = "origin">Darwin, C., "The Origin of Species by Means of Natural Selection, or the Preservation of Favoured Races in the Struggle For Life", London, John Murrary, (1859) str. 490</ref> Ovu su teoriju nedavno popularizirali [[Richard Dawkins]], u svojem djelu ''[[Priča o predcima]]'', i drugi.
Univerzalno zajedničko porijeklo putem [[evolucija|evolucijskog]] procesa, tj. da postoji samo jedan progenitor, jedan praroditelj za sve životne oblike, prvi je predložio [[Charles Darwin]] u svojem djelu ''[[O porijeklu vrsta]]'' koje je završavalo: "Ima veličanstvenosti u takvu poimanju života, s različitim njegovim moćima koje su početno udahnute u nekoliko oblika ili u samo jedan oblik".<ref name = "origin">Darwin, C., "The Origin of Species by Means of Natural Selection, or the Preservation of Favoured Races in the Struggle For Life", London, John Murrary, (1859) str. 490</ref> Ovu su teoriju nedavno popularizirali [[Richard Dawkins]], u svojem djelu ''[[Priča o predcima]]'', i drugi.

Inačica od 9. prosinac 2021. u 21:01

Za uporabu termina u lingvistici i filologiji vidi komparativnu metodu, historijsku lingvistiku, prajezik i tekstualnu kritiku.

Zajedničko porijeklo u evolucijskoj biologiji dijeli grupa organizama koje povezuje zajednički predak. Postoji čvrst dokaz da svi živući organizmi na Zemlji potječu od zajedničkog pretka znana kao posljednji univerzalni predak ili LUA (od engl. last universal ancestor), odnosno posljednji univerzalni zajednički predak ili LUCA (od engl. last universal common ancestor).[1][2]

Zajedničko porijeklo među organizmima različitih vrsta nastaje tijekom specijacije u kojoj se uspostavljaju nove vrste od jedinstvene predačke populacije. Organizmi koji dijele recentnijeg zajedničkog pretka bliže su srodni. Posljednji zajednički predak svih trenutačno živućih organizama jest posljednji univerzalni predak,[1] koji je živio prije oko 3,9 milijarde godine.[3][4] Najraniji dokazi života na Zemlji jesu grafit za koji je potvrđeno da je biogen, a otkriven je na zapadnom Grenlandu[5] u metasedimentarnim stijenama starim 3,7 milijarda godina i fosili mikrobnog mata otkriveni u pješčenjaku staru 3,48 milijarda godina pronađenu u zapadnoj Australiji.[6][7] Svi trenutačno živući organizmi na Zemlji dijele zajedničko gensko naslijeđe (univerzalno zajedničko porijeklo), svaki je od njih potomak jedinstvene izvorne vrste iako je sugestija značajnog horizontalnog genskog transfera tijekom rane evolucije otvorila pitanja o monofiliji života.[1]

Univerzalno zajedničko porijeklo putem evolucijskog procesa, tj. da postoji samo jedan progenitor, jedan praroditelj za sve životne oblike, prvi je predložio Charles Darwin u svojem djelu O porijeklu vrsta koje je završavalo: "Ima veličanstvenosti u takvu poimanju života, s različitim njegovim moćima koje su početno udahnute u nekoliko oblika ili u samo jedan oblik".[8] Ovu su teoriju nedavno popularizirali Richard Dawkins, u svojem djelu Priča o predcima, i drugi.

Više informacija

Izvori

  1. 1,0 1,1 1,2
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
  2. • Nepoznat parametar: first1
    • Nepoznat parametar: last1
    • Nepoznat parametar: author1-link
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar last2 nije dopušten u klasi journal
    • Parametar first2 nije dopušten u klasi journal
  3. • Nepoznat parametar: first1
    • Nepoznat parametar: last1
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
    • Parametar url nije dopušten u klasi journal
  4. • Nepoznat parametar: first1
    • Nepoznat parametar: issue
    • Nepoznat parametar: last1
    • Nepoznat parametar: pmc
    • Parametar last2 nije dopušten u klasi journal
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar first2 nije dopušten u klasi journal
    • Parametar last3 nije dopušten u klasi journal
    • Parametar first3 nije dopušten u klasi journal
  5. • Nepoznat parametar: authors
    • Parametar doi nije dopušten u klasi web
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  6. • Parametar last nije dopušten u klasi newspaper
    • Parametar first nije dopušten u klasi newspaper
    • Parametar work nije dopušten u klasi newspaper
    • Parametar type nije dopušten u klasi newspaper
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi newspaper
  7. • Nepoznat parametar: first1
    • Nepoznat parametar: last4
    • Nepoznat parametar: last1
    • Nepoznat parametar: first4
    • Parametar first3 nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar last2 nije dopušten u klasi journal
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
    • Parametar first2 nije dopušten u klasi journal
    • Parametar last3 nije dopušten u klasi journal
    • Parametar url nije dopušten u klasi journal
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi journal
  8. Darwin, C., "The Origin of Species by Means of Natural Selection, or the Preservation of Favoured Races in the Struggle For Life", London, John Murrary, (1859) str. 490

Vanjske poveznice