Rosika: razlika između inačica
m no summary specified |
ažurirano prema hr.wikipediji |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
{{Članak tjedna (ikona)|30. tjedan 2024.}} | |||
{{Taksokvir | {{Taksokvir | ||
| boja =lightgreen | | boja = lightgreen | ||
| naziv =''Rosika'' | | naziv = ''Rosika'' | ||
| slika = Drosera pycnoblasta (2), exhibition in Botanical garden Brno.JPG | | slika = Drosera pycnoblasta (2), exhibition in Botanical garden Brno.JPG | ||
| slika_opis = ''[[Drosera pycnoblasta]]'' | | slika_opis = ''[[Drosera pycnoblasta]]'' | ||
| status = | | status = | ||
| regnum =[[Plantae]] | | regnum = [[Plantae]] | ||
| divisio =[[Tracheophyta]] | | divisio = [[Tracheophyta]] | ||
| classis =[[Magnoliopsida]] | | classis = [[Magnoliopsida]] | ||
| ordo =[[ | | ordo = [[Nepenthales]] | ||
| familia =[[Droseraceae]] | | familia = [[Droseraceae]] | ||
| genus = '''''Drosera''''' | | genus = '''''Drosera''''' | ||
| genus_autorstvo = | | genus_autorstvo = [[L.]], 1753 | ||
| species = | | species = | ||
| subspecies = | | subspecies = | ||
| dvoimeno = | | dvoimeno = | ||
| dvoimeno_autorstvo = | | dvoimeno_autorstvo = | ||
| | | FCD = rod | ||
}} | }} | ||
'''Rosika''' (drozera, [[Latinski jezik|lat.]] ''Drosera'') | '''Rosika''' (drozera, [[Latinski jezik|lat.]] ''Drosera'') najveći je rod [[Biljke mesožderke|biljaka mesožderki]] po kojemu je porodica [[rosikovke]] (''[[Droseraceae]]'') dobila ime. Rodu pripada od 152<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.catalogueoflife.org/annual-checklist/2017/browse/tree/id/2bf8f82357b1545e21b31da14a08b6b9 |title=Catalogue of Life: 2017 Annual Checklist |access-date=16. lipnja 2017. |archive-date=20. ožujka 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210320094719/http://www.catalogueoflife.org/annual-checklist/2017/browse/tree/id/2bf8f82357b1545e21b31da14a08b6b9 |url-status=dead }}</ref> do 247 vrsta.<ref>[http://www.plantsoftheworldonline.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:30001036-2#children Plants of the World online] Pristupljeno 26. prosinca 2019.</ref> | ||
Ime roda dolazi od grčke riječi < | Ime roda dolazi od [[Starogrčki jezik|grčke riječi]] δρόσος (''drósos''), što znači „[[rosa]]”, zbog ljepljiva soka na žljezdastim izdancima nalik dlakama koji izgledom nalikuje rosi i za koji se lijepe [[kukci]]. Vrste rosika jesu [[Epifitne biljke|epifiti]] koji žive na drugim biljkama. Ovi pripadnici porodice ''[[Droseraceae]]'' primamljuju, love i proždiru [[Kukci|kukce]] uz pomoć biljnih lijepaka koje pokrivaju površine njihovih listova. Biljka se koristi kukcima kao dodatkom prehrani zbog siromašnih ili oskudnih [[Minerali|minerala]] u tlo na kojem raste. Razne vrste, koje se razlikuju po veličini i obliku, mogu se naći na svakom kontinentu izuzev [[Antarktika|Antarktike]], no najviše vrsta raste na [[Južna polutka|južnoj polutci]].{{sfn|Queiroz|2014|loc=str. 152}} Pretpostavlja se da se rosika prvi put pojavila na [[Australija|Australiji]] te da su se australske vrste najprije proširile po [[Južna Amerika|Južnoj Americi]], a potom po Africi.<ref name=Rivadavia2003>{{cite journal | author= Rivadavia, Fernando | author2= Kondo, Katsuhiko | author3= Kato, Masahiro | author4= Hasebe, Mitsuyasu | name-list-style=amp| title= Phylogeny of the sundews, ''Drosera'' (Droseraceae), based on chloroplast rbcL and nuclear 18S ribosomal DNA Sequences | journal=[[American Journal of Botany]] | volume=90 | year=2003 | pages=123–130 | doi= 10.3732/ajb.90.1.123 | issue=1 | pmid=21659087| doi-access=free }}</ref> | ||
Rosika je [[višegodišnja biljka|višegodišnja]] (rijetko jednogodišnja) [[Zeljaste biljke|zeljasta biljka]], koja u iznimnim slučajevima može dosegnuti starost i od 50 godina, a tvori uspravne rozete između 1 i 100 centimetara visine, ovisno o vrsti. Vrste penjačice mogu izrasti u puno dulje stabljike i do tri metra. Rosika uglavnom raste u toplijoj i vlažnoj klimi, ali može se naći i u umjerenijim krajevima [[Europa|Europe]] i [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]]. Ovisno o vrsti, može rasti na područjima od razine mora do nadmorske visine od 3500 metara. | |||
[[Oprašivanje]] provode kukci, ali ima i vrsta koje se samooprašuju. U narodnoj medicini upotrebljavala se od 12. stoljeća kao lijek za kašalj iako su moderna istraživanja ukazala da je kod nekih oboljenja grla tek umjereno učinkovita.<ref>{{cite web |title=Drosera herba |url=https://www.altmeyers.org/en/naturopathy/drosera-herba-143953 |website=Altmeyers Encyclopedia - Department Phytotherapy |access-date=17 March 2022 |language=en |date=29 October 2020}}</ref> Između ostaloga rabila se i kao boja za [[tekstil]]. Zbog svojega egzotičnog izgleda ponegdje se uzgaja kao ukrasna biljka. | |||
Biljni lijepak rosike ima elastična svojstva, zbog čega je postala zanimljiva u istraživanjima [[Biomaterijal|biomaterijala]]. Širenje gradskih područja i isušivanje [[močvara]] radi povećanja [[Poljoprivreda|poljoprivrednih]] površina prijete staništima rosike iako je stupanj ugroženosti različit ovisno o području. [[IUCN|Međunarodna udruga za očuvanje prirode i prirodnih bogatstava]] [[status zaštite]] nekoliko afričkih vrsta postavila je kao ugrožene ili osjetljive premda je većina vrsta svrstana pod smanjeni rizik čime, zahvaljujući iznimnoj svjetskoj raširenosti, toj biljci općenito ne prijeti izumiranje. | |||
U Hrvatskoj rastu tri vrste rosike, a to su [[rosika dugolistna]] (''[[Drosera anglica]]''), [[rosika povaljena]] (''[[Drosera intermedia]]'') i kritično ugrožena vrsta [[okruglolisna rosika]] (''[[Drosera rotundifolia]]'')<ref>[http://hirc.botanic.hr/fcd/ShowResults.aspx?hash=401093158 FCD]</ref> | |||
==Obilježja== | |||
Rosika broji najmanje 152 [[Vrsta|vrste]]{{sfn|Capinera|2008|loc=str. 2000}} raspoređene u 18 [[Rod (taksonomija)|rodova]].{{sfn|Sanders|2014|loc=str. 175}} Istraživanja na genu rbcL [[kloroplast]]a ukazuju da rosike vuku porijeklo iz [[Afrika|Afrike]] ili [[Australija|Australije]], te da su se australske vrste najprije proširile po Južnoj Americi, a potom po Africi. Sjedinjujući podatke gena rbcL i 18S rDNA, znanstvenici su zaključili da sve rosike s aktivnim muholovkama tvore vezu s [[Venerina muholovka|venerinom muholovkom]] i [[Mjehurasta vodena stupica|mjehurastom vodenom stupicom]], što sugerira da su te biljke homologne usprkos morfološkim razlikama.{{sfn|Rivadavia|Kondo|Kato|Hasebe|2002|loc=str. 123–130}} | |||
Rosika je [[višegodišnja biljka|višegodišnja]] (rijetko jednogodišnja) [[Zeljaste biljke|zeljasta biljka]] koja tvori uspravne rozete između 1 i 100 centimetara visine, ovisno o vrsti. Vrste penjačice mogu izrasti u puno duže stabljike i do tri metara, kao što je slučaj kod ''[[Drosera erythrogyne]]''.{{sfn|Rice|2006|loc=str. 89}} Dokazano je da ove biljke mogu doseći životni vijek od 50 godina.{{sfn|Barthlott|2004|loc=str. 102}} [[Rod (taksonomija)|Rod]] biljke je toliko specijaliziran za unos [[Nutrijent|nutrijenata]] putem mesožderstva, da malim rosikama nedostaju [[Enzim|enzimi]] (poglavito [[nitrat reduktaza]]){{sfn|Karlsson|Pate|1992|loc=str. 8–12}} koje biljke inače koriste kod apsorbcije [[nitrat]]a iz tla. | |||
===Areal i prilagodba okolišu=== | |||
Rod se može podijeliti na nekoliko skupina rasta: | |||
*umjerena rosika – ove vrste tvore čvrstu skupinu zimskih pupoljaka zvanih [[hibernakulum (botanika)|hibernakulum]] koji se formiraju tijekom jesenskog razdoblja. Ova se pojava zbiva kod rosika koje rastu na planinskim ili sjevernim regijama.{{sfn|Schnell|1976|loc=str. 57}} Sve sjevernoameričke i [[Europa|europske]] vrste pripadaju toj skupini (izuzev onih rosika koje rastu po jugoistočnoj američkoj obali).{{sfn|Schnell|1976|loc=str. 57}} ''Drosera arcturi'' iz Australije (uključujući i Tasmaniju) i [[Novi Zeland|Novog Zelanda]] još je jedna umjerena vrsta koja umire u hibernakulumu u obliku roga. | |||
*Suptropska rosika – ove vrste održavaju vegetativni rast cijele godine pod gotovo stalnim klimatskim uvjetima. | |||
*Patuljasta rosika – skupina 40 australskih vrsta koje se ističu po svojem minijaturnom rastu, formiranju pupova radi [[bespolno razmnožavanje|bespolnog razmnožavanja]] i gustog oblikovanja dlačica u središtu krune. Ove dlačice služe biljci da se zaštiti od velikih toplina. Patuljasta rosika je podrod ''Bryastruma''. | |||
*Krtola rosika – 50-ak australskih vrsta tvore [[Krtola|krtolu]] kako bi preživjele iznimno suha ljeta u svojem prebivalištu, te se ponovno pojave tijekom jeseni. Mogu se podijeliti na još dvije skupine: rozete i one koje tvore stabljike penjačice. Tvore podrod ''Ergaleium''. | |||
*Kompleks ''Petiolaris'' – skupina tropskih australskih vrsta koje žive u toplim, povremeno vlažnim uvjetima. Nekolicina tih 14 vrsta razvili su specijalne strategije preživljavanja u povremeno sušnim uvjetima. Mnoge vrste primjerice imaju [[peteljka|peteljke]] koje zadržavaju dovoljno vlažnu okolinu i služe kao povećana [[kondenzacija|kondenzacijska]] površina za jutarnje rose. Tvore podrod ''Lasiocephala''. | |||
Premda ne tvore jedinstven oblik rasta, određen broj vrsta često se klasificira u još jednu skupinu: | |||
*rosika [[Queensland]]a – mala skupina od tri vrste, koje su sve prilagođene vrlo vlažnim staništima u mračnim regijama australskih prašuma. | |||
===Listovi i mesožderstvo=== | |||
[[Datoteka:Drosera_capensis_bend.JPG|right|thumb|175px|Kretanje listova i pipaka u vrsti ''Drosera capensis''.]] | |||
Rosike karakteriziraju [[biljni lijepak|biljni lijepci]] na kojima se nalazi ljepljiva izlučina koje pokriva [[list]]ove. Mehanizam lova i probave obično sadrži dvije vrste žlijezda: žlijezde stabljike koje luče slatku sluz i privlače te potom uhvate u zamku kukce i enzime kako bi ih probavili, te učvršćene žlijezde koje upijaju otopinu hranjivih tvari. Potonje žlijezde ne postoje u svim vrstama kao primjerice u vrste ''[[Drosera erythrorhiza]]''. Maleni plijen poput kukca privučen je slatkom sluzi. Kada ga dotakne, plijen se zalijepi čime ne može pobjeći i umire iscrpljivanjem ili gušenjem kada ga biljni lijepak obuhvati savijanjem pipaka, što se uglavnom desi u 15 minuta.{{sfn|Allaby|2015|loc=str. 174}} Biljka u međuvremenu luči enzime [[esteraza|esteraze]], [[peroksidaza|peroksidaze]], [[fosfataza|fosfataze]] i [[proteaza|proteaze]].{{sfn|Barthlott|2004|loc=str. 41}} Ti enzimi razgrade kukca i pretvaraju ga u bogatu otopinu hranjivih tvari, koju potom upijaju listovi za potrebe cijele biljke. Prema istraživanjima, najčešća vrsta plijena rosike ''D. anglica'' su muhe (50 %).{{sfn|Murza|Heaver|Davis|2005|loc=str. 43–52}} | |||
Izmjerena je količina radioizotopa δ 15N (15N/14N predstavlja sastav prirodnih izotopa) iz lista i stabljike, kako bi se utvrdila ovisnost vrsta o kukcima N (%NdI). Podaci su ukazivali da su vrijednosti ovisnosti %NdI niže za rozete nego za samoodržive uspravne vrste stabljika. Potonje dvije vrste ukazale su da je prosječan %NdI bio 50 %. %NdI se povećao sa povećanjem biomase i dužine rosika, ali ne i za uspravne vrste. Isto je tako utvrđeno da su listovi bili manje opskrbljeni hranjivim tvarima od stabljike.{{sfn|Schulze|Gebauer|Schulze|Pate|1991|loc=str. 240–246}} Udio dušika od plijena činio je oko 50 % dušika biljke.{{sfn|Millett|Jones|Waldron|2003|loc=str. 527}} | |||
Sve vrste rosika sposobne su polagano pomicati svoje pipke kada dođu u doticaj s plijenom. Pipci su iznimno osjetljivi pa će se savijati prema sredini lista kako bi kukac došao u dodir sa što više mogućih žlijezda. [[Charles Darwin]] je opisao kako je i dodir najmanjih nožica komarca već bio dovoljan da pokrene refleks savijanja pipaka.{{sfn|Darwin|2010|loc=str. 12}} Darwin je isto tako zapazio da kapljica obične vode nije uzrokovala savijanje pipaka, ali da je zato kap s dušikovim tvarima ([[mlijeko]], [[urin]], jaje, slina, mesne prerađevine) pokrenula reakciju savijanja.{{sfn|Stiles|1994|loc=str. 527}} Vanjski krakovi vrsta ''[[Drosera burmannii]]'' i ''[[Drosera sessilifolia]]'' iznimno su brzi i mogu se savinuti prema plijenu za samo nekoliko sekundi, dok je ''[[Drosera glanduligera]]'' to sposobna učiniti za desetinu sekunde.{{sfn|Rice|2006|loc=str. 92}} Vrsta ''D. capensis'' u potpunosti savije svoj list oko žrtve za oko 30 minuta. ''D. filiformis'' nije sposobna saviti list oko plijena. Australske vrste ''D. hartmeyerorum'' i ''D. indica'' po sebi imaju crvene i žute crte, iako je nepoznato da li se koriste da privuku plijen. Listovi rosike iznimno su raznoliki. | |||
===Cvjetovi, plodovi i razmnožavanje=== | |||
[[Datoteka:DroseraKenneallyiFlora.jpg|left|thumb|225px|Cvijet vrste ''D. kenneallyi''.]] | |||
Cvjetovi rosike, kao i kod gotovo svih mesoždernih biljki, nalaze se daleko iznad klopki za kukce na dugoj stabljici. Nekada se smatralo da su cvjetovi rosike prostorno udaljeni od klopki kako bi spriječili da kukci oprašivači nastradaju, no moderna istraživanja ukazuju da to nije tako jer cvjetovi privlače razne vrste kukaca, i oprašivače i plijen uz malo podudaranja.{{sfn|Anderson|2010}}{{sfn|Murza|Heaver|Davis|2005|loc=str. 43–52}} | |||
Umjesto toga, visoke stabljike s cvjetovima lakše su uočljive oprašivačima. [[Cvat]] je [[grozd]] čiji se cvjetovi otvaraju jedan po jedan te ostaju obično otvoreni samo kratko vremensko razdoblje. Cvjetovi se otvaraju kao odgovor na jačinu svjetla (često jedino na izravnom Suncu), te se pomiču i slijede položaj Sunca na nebu tijekom dana. | |||
Simetrični cvjetovi su tzv. „savršeni cvjetovi” (dvospolni/hermafroditni jer imaju i [[prašnik]] i [[tučak]]) i imaju pet latica (iznimka je ''D. pygmaea'' s četiri latice i ''D. heterophylla'' s 12 latica). Većina vrsta ima male cvjetove (manje od {{N|1,6|cm}}), iako vrste ''D. regia'' i ''D. cistiflora'' imaju promjer cvjetova do {{N|5|cm}}.{{sfn|Slack|Gate|2000|loc=str. 134}} Općenito su boje bijele ili ružičaste. Australske vrste imaju širi raspon boja, poput narančaste (''D. callistos''), crvene (''D. adelae''), žute (''D. zigzagia'') i metalno ljubičaste (''D. microphylla''). | |||
Stopa [[Cvjetni pelud|peludi]] je mala, što ukazuje na autogamno razmnožavanje ([[samooprašivanje]]).{{sfn|Murza|Davis|2003|loc=str. 1129-1142}} Nakon oprašivanja, cvijet se razvije u [[Čahura|čahuru]] koja sadrži velik broj crnih sjemenki. Te sjemenke [[klijanje|klijaju]] kao odgovor na vlažnost zraka i svjetlo, dok sjemenke vrsta umjerenih regija za klijanje zahtijevaju hladnije, ali također vlažne uvjete. Krtolaste vrste za klijanje zahtijevaju vruće suho ljeto nakon kojeg slijedi hladnija, vlažna zima. Sjemenke vrste ''D. aliciae'' klijale su pri vlažnosti od 60 – 98 % i pri [[PH|pH vrijednosti]] od 2,5 do 6,5 pri čemu je najniže klijanje bilo pri pH vrijednosti od 2,5 a najviše pri 5,5.{{sfn|Baskin|Baskin|2001|loc=str. 492}} | |||
[[Vegetativno razmnožavanje]] događa se prirodno u nekih vrsta koje proizvode [[stolon]] ili kada korijeni dođu u doticaj s površinom tla. Drugi listovi koji dodiruju tlo mogu proklijati u mlade biljke. Patuljaste rosike razmnožavaju se aseksualno uz pomoć specijaliziranih listova zvanih pupoljci.{{sfn|McPherson|2008|loc=str. 103}} Prema procjenama, ova se vrsta puno češće razmnožava pupoljcima nego sjemenkama.{{sfn|Karlsson|Pate|1993|loc=str. 353–364}} Krtolaste vrste mogu se razmnožavati iz lukovica. | |||
Pri sađenju, rosike se često razmnožavaju uz pomoć listova, krune ili sijecanja korijena, kao i pomoću sjemenki. | |||
===Korijen=== | |||
Korijen je uglavnom slabo razvijen. Služi uglavnom za upijanje vode i da usidri biljku na tlo, ali je gotovo beskoristan za upijanje hranjivih tvari iz zemlje. Pojedine južnoafričke vrste koriste korijene za skladištenje vode i hrane. Neke vrste imaju sustav korijena koji ostaje tijekom zime čak i nakon što stabljika uvene. Vrste ''D. adelae'' i ''D. hamiltonii'' koriste korijen za aseksualno razmnožavanje, klicanjem mladih biljaka po njegovoj dužini. Neke australske vrste imaju lukovičsti korijen što im omogućuje preživljavanje za vrućih i suhih ljeta. Korijeni patuljaste rosike iznimno su dugi u usporedbi sa njezinom veličinom, primjerice biljka sa stabljikom od jednog centimetara može imati korijen od preko {{N|15|cm}}. ''D. Iasiantha'' i ''D. scorpioides'' imaju [[adventivni organ]] radi potpore. ''D. intermedia'' i ''D. rotundifolia'' tvore žbunastu [[Mikoriza|mikorizu]] uz pomoć koje mogu probiti tkivo drugih biljaka.{{sfn|Wang|Qiu|2006|loc=str. 299–363}} | |||
==Rasprostranjenost== | |||
[[Datoteka:Drosera_anglica_ne4.jpg|right|thumb|225px|''Drosera anglica'' sa ulovljenom muhom.]] | |||
Raspon rosika seže od [[Aljaska|Aljaske]] na sjeveru do Novog Zelanda na jugu. Središte [[bioraznolikost|bioraznolikosti]] je u [[Australija|Australiji]]: oko 2/3 svih vrsta australske su vrste, a od tih polovica ih raste u [[Zapadna Australija|Zapadnoj Australiji]]. Na {{N|22000|km<sup>2</sup>}} površine nalazi se 68 vrsta.{{sfn|Marchant|Lowrie|1992|loc=str. 315–328}} Južna Amerika i [[Afrika]] svaka imaju po preko 20 vrsta. Dio rosika nalazi se i na dijelovima [[Europa|Europe]], [[Azija|Azije]] i Sjeverne Amerike. Najviše voli vruće i vlažne regije, a slabije umjereniju i hladniju klimu. | |||
U Europi postoje tri vrste: ''D. intermedia'', ''D. anglica'' i ''D. rotundifolia''.{{sfn|Scott|1996|loc=str. 397}} U Sjevernoj Americi postoji osam vrsta: patuljasta ''D. brevifolia'' i ružičasta ''D. capillaris'' koje oboje rastu na jugu i u [[Teksas]]u; ''D. filoformis'' s tri lista koja raste na sjeveroistoku; ''D. intermedia'' koja raste na istoku; tanka ''D. linearis'' koja raste u [[Kanada|Kanadi]] i nekim dijelovima sjevera [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a; ''D. tracyi'' koja raste na krajnjem jugoistoku i ''D. anglica'', koju nalazimo na pacifičkom sjeverozapadu.{{sfn|Sanders|2014|loc=str. 175}} | |||
Ovaj se rod opisuje kao kozmopolitski zbog svoje globalne distribucije. Botančar [[Ludwig Diels]], autor jedine [[Monografija|monografije]] o rosikama, navodi pak da je taj opis biljke „krivi opis njezinih iznimno neobičnih i svojeglavih uvjeta širenja”, iako priznaje da zauzimaju značajan dio Zemljine površine.{{sfn|Engler|1906|loc=str. 109}} Osobito je ukazao na odsutnost rosika iz gotovo svih suhih klimatskih područja, brojnih [[prašuma]], [[Polinezija|Polinezije]], [[Sredozemlje|Sredozemlja]] i Sjeverne Afrike, kao i oskudnosti bioraznolikosti vrste u umjerenim regijama (Europa, Sjeverna Amerika).{{sfn|Engler|1906|loc=str. 109}} | |||
==Stanište== | |||
[[Datoteka:Huulhein Tõnumaa rabas.jpg|right|thumb|225px|Malena rosika u okruženju [[mahovine]].]] | |||
Rosike rastu većinom po sezonski vlažnim ili rjeđe trajno vlažnim regijama s [[Kiseline|kiselim]] tlom, jedina je iznimka vrsta ''D. linearis'' koja najbolje raste na neutralnom ili lužnatom tlu{{sfn|Pietropaolo|Pietropaolo|1974|loc=str. 53}} i visokom količinom sunčeve svjetlosti. Česta su staništa blatnjava tla, močvare i bare, katkad obale rijeka i jezera,{{sfn|de Stefano|dos Santos Silva|2001|loc=str. 253–260}} od [[Venezuela|Venezuele]], obala Australije sve do središnjih regija Južne Afrike. Mnoge vrste rastu zajedno s mahovinom ''[[Sphagnum fuscum]]'',{{sfn| Svensson|1995|loc=str. 205–212}} koja upija većinu hranjivih tvari iz tla i oslobađa kiselinu. To omogućava rosiki, koja se ne oslanja na tlo bogato nutrijentima, da se razvija i raste tamo gdje bi inače bila nadjačana dominatnom vegetacijom. | |||
Ova je biljka vrlo raznolika što se tiče staništa. Pojedine vrste rosike prilagodile su se širokom rasponu okoliša, pa i netipičnom staništu, poput prašuma, [[pustinja]] (''D. indica'' i ''D. burmanni''{{sfn|Lowrie|1999|loc=str. 44}}) pa čak i vrlo tamnih i sjenovitih područja (rosika Queenslanda).{{sfn|Crowder|Pearson|Grubb|Langlois|1990|loc=str. 233–267}} Vrste koje prebivaju po umjerenijim regijama, a koje tvore [[hibernakulum (botanika)|hibernakulum]] zimi, primjer su takvih prilagodbi. Rosike općenito rastu u toplijoj klimi i samo su umjereno otporne na mraz. Uvjeti okoliša ovise o vrstama. ''D. rotundifolia'' primjerice bolje raste na višim nadmorskim visinama, na brežuljcima prekrivenima mahovinom, [[Trave|travom]] i sitnim [[Grm|žbunjem]], dok ''D. intermedia'' raste bolje na nižim visinama, na otvorenom i vodenastom [[Blato|blatnjavom]] području.{{sfn|Thum|1989|loc=str. 401–411}} Rosika raste na područjima od razine mora pa sve do nadmorske visine od 3500 metara.{{sfn|de Stefano|dos Santos Silva|2001|loc=str. 253–260}} | |||
==Status zaštite== | |||
[[Datoteka:Sundew 2.jpg|right|thumb|225px|Malena rosika u močvari.]] | |||
Iako nijedna vrsta rosike nije zaštićena državnim zakonima u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]], sve su uključene u popis [[Ugrožena vrsta|ugroženih vrsta]] u nekim od država SAD-a.{{sfn|USDA|2006}} Velik broj tih biljaka raste na zaštićenom području, kao što su [[Nacionalni park|nacionalni parkovi]] i rezervati prirode. Jedan je primjer zaštićeni močvarni nacionalni park [[Polesje]] u [[Ukrajina|Ukrajini]], koji sadrži preko 800 vrsta, od čega 60 rijetkih, među kojima je i ''D. anglica''.{{sfn|Breymeyer|Noble|1996|loc=str. 81}} Rosike su zaštićene zakonom u sljedećim europskim državama: [[Njemačka]],{{sfn|Svetska fondacija za prirodu|2001|loc=str. 5}} [[Austrija]], [[Švicarska]],{{sfn|Kelcey|Müller|2011|loc=str. 574}} [[Češka]],{{sfn|Petrova|2014|loc=str. 130}} [[Finska]], Madžarska, [[Francuska]] i [[Bugarska]].{{sfn|Svetska fondacija za prirodu|2001|loc=str. 5}} Trenutno je najveća prijetnja u Europi i Sjevernoj Americi uništenje biljnih staništa zbog realizacije infrastrukturnih projekata, kao što je isušivanje močvara radi poljoprivrede i sakupljanja [[Treset|treseta]].{{sfn|Kagawa|loc=str. 2-1}} U mnogim regijama, to je dovelo do iskorjenjivanja nekih vrsta. Ponovno naseljavanje biljaka u ta područja težak je ili gotovo nemoguć zadatak, pošto su ekološke potrebe određene populacije blisko povezane s njihovom geografskom lokacijom. Zahvaljujući povećanoj zakonskoj zaštiti močvara, kao i koncentriranim naporom da se jedinke ponovno naturaliziraju u ta prebivališta, izbjegnuta je prijetnja preživljavanju tih biljaka, iako bi im ostao status ugroženosti. | |||
Dušikovo gnojivo dokazano je imalo utjecaj na smanjenje broja ukupne populacije rosika.{{sfn|Redbo-Torstensson|1994|loc=str. 175–188}} Širenje urbanih područja u Južnoj Africi i Australiji vrši pritisak na ove i druge biljne i životinjske vrste.{{sfn|Booth|1998|loc=str. 71}} Učinci [[Klimatske promjene|klimatske promjene]] su nejasni: suha razdoblja mogla bi negativno utjecati na populaciju rosika, dok bi prvotno pozitivni odjek na vlažniju klimu mogao biti poništen natjecanjem s povećanim širenjem ''sphagnuma''.{{sfn|Nordbakken|Rydgren|Økland|2004|loc=str. 110–121}} | |||
[[IUCN|Međunarodna udruga za zaštitu prirode i prirodnih bogatstava]] (IUCN) stavlja različite vrste rosika u različite kategorije po [[Status zaštite|statusu zaštite]]. Općenito ova biljka nije ugrožena. Vrsta ''Drosera burmanni'', koja raste u Australiji, Bangladešu, [[Filipini]]ma, Šri Lanci i drugdje, klasificirana je primjerice kao vrsta smanjena rizika.{{sfn|IUCN|2013}} Europska vrsta ''Drosera rotundifolia'' je podjednako kategorizirana, iako je regionalno izumrla u [[Luksemburg]]u.{{sfn|IUCN|2012}} S druge strane, pojedine manje vrste imaju puno ranjiviji status: afrička ''Drosera bequaertii'', koja raste u [[Republika Kongo|Kongu]], puno je ugroženija te je kategorizirana kao osjetljiva,{{sfn|IUCN|2010}} dok su vrste ''Drosera insolita'' i ''Drosera katangensis'' čak stavljene pod kritičko ugroženu kategoriju.{{sfn|IUCN}} | |||
==Uporaba== | |||
===Kao medicinska biljka=== | |||
[[Datoteka:American medicinal plants (Plate 29) (6025395317).jpg|right|thumb|175px|Ilustracija rosike u američkom medicinskom časopisu iz 1887.]] | |||
Rosika se koristila u narodnoj medicini najmanje od 12. stoljeća, kada ju je talijanski liječnik iz Salernske škole [[Matthaeus Platearius]] opisao kao lijek za ublaživanje učinaka [[Kašalj|kašlja]] pod imenom ''herba sole''. Razmjerno često je korištena kao lijek za kašalj u Njemačkoj i drugim dijelovima Europe. Preporučala se za suhi kašalj, [[bronhitis]], [[hripavac]], [[Astma|astmu]] i „bronhijalne grčeve”.{{sfn|Schilcher|Elzer|1993|loc=str. 4}} Suvremena istraživanja potvrđuju da rosika ima svojstva koja ublažavaju kašalj. Vrste ''D. montana'' i ''D. communis'' pokazale su najbolje rezultate protiv razmnožavanja [[Bakterije|bakterija]], izuzev stanja [[Pneumonija|pneumonije]] koja nije pokazala nikakvu promjenu kada je tretirana raznim vrstama rosika.{{sfn|Ferreira|Andrei|Saridakis|2004}} | |||
Culbrechtova ''Materia Medica'' iz 1927. navodila je da su vrste ''D. rotundifolia'', ''D. anglica'' i ''D.linearis'' korištene kao [[psihostimulans]]i i da su imale „sumnjivu učinkovitost” pri tretiranju bronhitisa, hripavca i tuberkuloze.{{sfn|Culbrecht|1927|loc=str. 256–257}} Istraživanja su pokazala da ekstrakti ''Drosere peltate'' imaju snažne antibakterijske učinke protiv oralnih bakterija, te da bi se mogla koristiti za tretman [[karijes]]a i [[Paradentoza|paradentoze]].{{sfn|Didrya|Dubreuilb|Trotina|Pinkas|1998|loc=str. 91–96}} | |||
Medicinski pripravci rade se od korijena, cvijeta i kapsula biljka. Pošto su sve autothone rosike zaštićene u velikim dijelovima Europe i Sjeverne Amerike, ekstrakti se obično pripremaju od uzgajanih, brzorastućih rosika (osobito ''D. rotundifolia'', ''D. intermedia'', ''D. anglica'', ''D. ramentacea'' i ''D. madagascariensis'') uvezenih iz [[Madagaskar]]a, Španjolske, Francuske, Finske i [[Baltik]]a.{{sfn|Svetska fondacija za prirodu|2001|loc=str. 5}} | |||
===Kao ukrasna biljka=== | |||
Zbog mesožderskih obilježja i egzotičnih ljepota njihovih sjajećih klopki, rosike su postale omiljena ukrasna biljka. Ipak, okruženje za većinu vrsta relativno je složeno, pa ga je teško ostvariti u umjetnim uvjetima što čini većinu vrsta je komercijalno nedostupnima. Međutim, nekoliko se osjetljivih vrsta našlo na prodaji zajedno s [[Venerina muholovka|venerinom muholovkom]]: među njima su ''D. capensis'', ''D. aliciae'' i ''D. spatulata''.{{sfn|Rice|2006|loc=str. 86, 92}} | |||
Zahtjevi uzgoja iznimno su raznoliki ovisno o vrsti. Općenito, rosike zahtijevaju visoku vlažnost, koja se postiže uglavnom stalnim prskanjem ili mokrim tlom. Većina vrsta zahtijeva da ta voda bude čista, pošto bi hranjive tvari, soli ili minerali u vodi mogli ugroziti njihov rast kada dospiju u tlo. Većinom se uzgaja u kombinaciji sa živom ili mrtvom mahovinom, pijeskom te se polijeva [[destilirana voda|destiliranom]] ili vodom [[povratna osmoza|povratne osmoze]] ili kišnicom. Voda iz slavine sadrži previše minerala, mekana voda previše kalcija ili klora a flaširana voda soli, što je štetno za rosiku.{{sfn|Cumo|2013|loc=str. 1003}} | |||
===Biotehnologija=== | |||
Biljni lijepak rosike sadrži iznimna elastična svojstva, zbog čega je postao predmetom istraživanja biomaterijala. U jednom istraživanju biljni lijepak tri vrste (''D. binata'', ''D. capensis'' i ''D. spatulata'') analiziran je za postojanje [[nanovlakno|nanovlakana]] i [[nanočestice|nanočestica]].{{sfn|Zhang|Lenaghan|Xia|Dong|2010|}} Istraživači su koristili [[mikroskop atomskih sila]], [[mikroskop prijenosa elektrona]] i [[spektroskopija energetskog raspršivanja rendgenskih zraka|spektroskopiju energetskog raspršivanja rendgenskih zraka]] kako bi promatrali mrežu nanovlakana i nanočestica raznih veličina u biljnom lijepku. Identificiran je i ključni sadržaj bioloških soli: kalcij, [[magnezij]] i [[klor]].{{sfn|Zhang|Lenaghan|Xia|Dong|2010|}} Smatra se da ove nanočestice povećavaju [[viskoznost]] i ljepljivost biljnih lijepaka, čime povećavaju učinkovitost klopke. Kada se osuši, ovaj biljni lijepak pogodan je supstrat za spajanje živih stanica. Ovo ima važne implikacije za inženjering tkiva, osobito zbog elastičnog svojstva ljepila. Obloga sačinjena od tih dijelova prilikom kirurškog usađivanja (npr. zamjena kuka ili [[transplantacija organa]]) drastično poboljšava stopu oporavka i smanjuje potencijal odbacivanja tkiva, jer se živo tkivo učinkovito zalijepi i prirodno raste u tijelu. Autori studije sugeriraju široku uporabu biljnih lijepaka rosike, među njima je tretman rana, regenerativna medicina ili povećanje učinkovitosti sintetičkih ljepila.{{sfn|Zhang|Lenaghan|Xia|Dong|2010|}} Pošto se isti može rastegnuti i do skoro {{N|1000000}} puta više od svoje prvotne veličine, mogao biti biti iznimno učinkovit i isplativ izvor biomaterijala. | |||
===Druge upotrebe=== | |||
Lukovica rosika koje rastu u Australiji smatraju se delikatesom kod australskih [[Aboridžini|Aboridžina]].{{sfn|Barthlott|2004|loc=str. 100}} Dio ih se koristi za bojenje tkanina,{{sfn|Macbeth|Price|Winzor|1935|loc=str. 325–333}} a ''D. rotundifolia'' se koristila za stvaranje ljubičaste i žute boje u [[Škotska|Škotskoj]].{{sfn|Adam|1970|loc=str. 539}} Liker od rosike koristi se od 14. stoljeća i proizvodi se od svježih listova vrsta ''D. capensis'', ''D. spatulata'' i ''D. rotundifolia''. | |||
==Kemijski sastav== | |||
U rosikama su otkrivene kemijske tvari s potencijalnim biološkim učincima, među kojima su [[flavonoidi]] ([[kemferol]], [[miricetin]], [[kvercetin]], [[hiperozid]]),{{sfn|Budzianowski|Skrzypczak|Kukulczanka|1993|loc=str. 277–280}} [[Kinoni|kinon]] ([[plumbagin]],{{sfn|Wichtl|2004|loc=str. 177}} hidroplumbagin glukozid{{sfn|Vinkenborg|Sampara-Rumantir|Uffelie|1969|loc=str. 45–49}} i rosolizid (7-metil-hidrojuglon-4-glukozid){{sfn|Sampara-Rumantir|1971|loc=str. 653–664}}] i druge tvari poput [[Karotenoidi|karotenoida]], biljnih kiselina ([[maslačna kiselina]], [[limunska kiselina]], [[mravlja kiselina]], [[galna kiselina]], [[propionska kiselina]]), [[smola]], [[Trijeslovina|tanina]] i [[Vitamin C|askorbinske kiseline]] (vitamin C). | |||
== Vrste == | == Vrste == | ||
Vidi [[Popis vrsta roda Drosera]]. | |||
== Literatura == | |||
===Knjige=== | |||
{{Refbegin|colwidth=100em|indent=y}} | |||
:;A-C | |||
:{{cite book|last=Adam|url=https://books.google.hr/books?id=_U0Ii-Om3EwC&pg=PA589&dq=drosera+dye+scottish&hl=hr&sa=X&ved=0CBkQ6AEwAGoVChMIh7Trt5DRyAIVyIcsCh2stwXO#v=onepage&q=drosera%20dye%20scottish&f=false|title=The Clans, Septs & Regiments of the Scottish Highlands|first=Frank|publisher=Genealogical Publishing Com, Johnston & Bacon|year= 1970|isbn=9780806304489 |location=[[Edinburgh]], Škotska|oclc=895174508 | |||
| ref=harv}} | |||
:{{cite book|last=Allaby|title=The Dictionary of Science for Gardeners: 6000 Scientific Terms Explored and Explained | |||
| first=Michael |publisher=Timber Press| url=https://books.google.hr/books?id=bFjVCQAAQBAJ&pg=PA174&dq=drosera+prey+15+minutes&hl=hr&sa=X&ved=0CEgQ6AEwB2oVChMIi7S9-66_yAIVqMByCh1qqwRK#v=onepage&q=drosera%20prey%2015%20minutes&f=false |year= 2015|isbn=9781604697155| location=Portland, Oregon| oclc=906447496|ref=harv}} | |||
:{{cite book|last=Barthlott|year=2004|first=Wilhelm| title=Karnivoren: Biologie und Kultur fleischfressender Pflanzen| isbn=9783800141449|publisher=Ulmer|oclc=57450140| location=Stuttgart| url=https://books.google.hr/books?id=eBJPAAAACAAJ&dq=Karnivoren+:+Biologie+und+Kultur+fleischfressender+Pflanzen&hl=hr&sa=X&ved=0CBkQ6AEwAGoVChMIwdv_7pK_yAIVB5RyCh01iwDc| ref=harv}} | |||
:{{cite book|last1=Baskin|last2=Baskin|url=https://books.google.hr/books?id=uGJL_Ys6wlQC&pg=PA492&dq=drosera+hot+seeds+germinate&hl=hr&sa=X&redir_esc=y#v=snippet&q=drosera%2098%25&f=false| title=Seeds: Ecology, Biogeography, and Evolution of Dormancy and Germination|first1=Carol C. |first2= Jerry M. |publisher=[[Elsevier]]|year= 2001|location=San Diego, Kalifornija|isbn=9780120802630|oclc=39356985|ref=harv}} | |||
:{{cite book|last=Booth|year=1998|url=https://books.google.hr/books?id=QfKFAgAAQBAJ&pg=PA71&dq=drosera+urban+development&hl=hr&sa=X&ved=0CDcQ6AEwBGoVChMI8fGTlpbMyAIVgYksCh2fPwLI#v=onepage&q=drosera%20urban%20development&f=false| title=The Environmental Consequences of Growth: Steady-State Economics as an Alternative to Ecological Decline|first=Douglas|publisher=Routledge|isbn=9781134700189|oclc=49803407|location=London, New York| ref=harv}} | |||
:{{cite book|last1=Breymeyer|last2=Noble|year=1996|url=https://books.google.hr/books?hl=hr&lr=&id=rM5pAgAAQBAJ&oi=fnd&pg=PT86&dq=drosera+protected+czech&ots=gWasGeCbIX&sig=vc7f_Um8UrirLblQRnXB0uxQFGk&redir_esc=y#v=onepage&q=drosera%20protected%20czech&f=false |location=Washington, DC|title=Biodiversity Conservation in Transboundary Protected Areas|first1=Alicja |first2=Reginald |publisher=National Academies Press|isbn=9780309589598|oclc=749127837|ref=harv}} | |||
:{{cite book|last=Capinera|year=2008|url=https://books.google.hr/books?id=i9ITMiiohVQC&pg=PA2000&dq=drosera+has+at+least+species&hl=hr&sa=X&redir_esc=y#v=onepage&q=drosera%20has%20at%20least%20species&f=false|title=Encyclopedia of Entomology, Opseg 4|first=John L.|publisher=Springer Science & Business Media|location=London|oclc=288440300|isbn=9781402062421|ref=harv}} | |||
:{{cite book|last=Culbrecht|year=1927|url=https://books.google.hr/books?id=GyyyVZnwZDcC&printsec=frontcover&dq=Materia+Medica+and+Pharmacology&hl=hr&sa=X&ved=0CCIQ6AEwAGoVChMI5dmlr7nOyAIVIylyCh1zrAYc#v=onepage&q=drosera&f=false|title=A Manual of Materia Medica and Pharmacology|first=David M. |publisher=Health Research Books|isbn=9780787302290|location=Philadelphia|oclc=2168266|ref=harv}} | |||
:{{cite book|last=Cumo|year=2013|url=https://books.google.hr/books?id=Ja7WAQAAQBAJ&pg=PA1003&dq=Drosera+distilled+water&hl=hr&sa=X&ved=0CFAQ6AEwB2oVChMI2av6qe7QyAIVxehyCh38MQ7R#v=onepage&q=Drosera%20distilled%20water&f=false| title=Encyclopedia of Cultivated Plants: From Acacia to Zinnia|first=Christopher|publisher=ABC-CLIO|location=[[Santa Barbara, Kalifornija]]|isbn=9781598847758|OCLC=869739200|ref=harv}} | |||
:;D-P | |||
:{{cite book|last=Darwin|first=Charles| url=https://books.google.hr/books?id=KioTCgAAQBAJ&pg=PA12&dq=drosera+contact+single+tentacle+small+gnat&hl=hr&sa=X&ved=0CCgQ6AEwAmoVChMI5pKg9bG_yAIVx-9yCh2bJgJM#v=onepage&q=drosera%20contact%20single%20tentacle%20small%20gnat&f=false| title=The Works of Charles Darwin, Volume 24: Insectivorous Plants|publisher=[[NYU Press]]|year= 2010| location=Charlottesville|oclc=752263420| isbn=9780814720677|ref=harv}} | |||
:{{cite book|last=Engler|year=1906|title=Das Pflanzenreich: Regni vegetabilis conspectus, Izdanje 26|first=Adolf|publisher=Verlag von Wilhelm Engelmann|oclc=3791584|location=Leipzig|ref=harv}} | |||
:{{cite book|last=Kagawa|url=https://books.google.hr/books?id=tGcQBgAAQBAJ&pg=SA2-PA1&dq=drosera+drainage&hl=hr&sa=X&ved=0CCEQ6AEwAWoVChMIvbnsgo7MyAIVxwgsCh3nRwjR#v=onepage&q=drainage&f=false| title=Drosera of Japan|first=Takaaki |publisher=WriteHit|isbn=9781311540324}} | |||
:{{cite book|last1=Kelcey|last2=Müller|url=https://books.google.hr/books?id=lUA-LzswzNsC&pg=PA574&dq=drosera+protected+switzerland&hl=hr&sa=X&ved=0CCwQ6AEwA2oVChMIoaCO8YnMyAIVQ4osCh2DPgXO#v=onepage&q=drosera%20protected%20switzerland&f=false| title=Plants and Habitats of European Cities|location=New York|first1=John G. |first2= Norbert|publisher=Springer Science & Business Media|year= 2011|isbn=9780387896847|oclc=745001286|ref=harv}} | |||
:{{cite book|last=Lowrie|year=1999|url=https://books.google.hr/books?id=aAomAQAAMAAJ&q=drosera+burmannii+desert&dq=drosera+burmannii+desert&hl=hr&sa=X&ved=0CD0Q6AEwBWoVChMI6sKbxfXGyAIVRgosCh2S0w0y|title=Carnivorous Plants of Australia, Opseg 3|first= Allen|isbn=9780855642655|publisher=University of Western Australia Press|location=Nedlands|oclc=174460804|ref=harv}} | |||
:{{cite book|last=McPherson|year=2008|url=https://books.google.hr/books?id=5rYPAQAAMAAJ&q=pygmy+drosera+reproduces+asexually&dq=pygmy+drosera+reproduces+asexually&hl=hr&sa=X&ved=0CB8Q6AEwAWoVChMI183SvLjEyAIVRQksCh3xmgn2|title= Glistening carnivores: the sticky-leaved insect-eating plants|first=Stewart |publisher=Redfern Natural History Productions|location=Poole, Dorset| isbn=9780955891816| oclc=310624683| ref=harv}} | |||
:{{cite book|last=Petrova|year=2014| title=Communities in Transition: Protected Nature and Local People in Eastern and Central Europe|first= Saska|location=Farnham|publisher=[[Ashgate Publishing]] |url=https://books.google.hr/books?id=mBKrAwAAQBAJ&pg=PA130&dq=drosera+protected+czech&hl=hr&sa=X&redir_esc=y#v=onepage&q=drosera%20protected%20czech&f=false|isbn=9781472401830|oclc=879026136|ref=harv}} | |||
:{{cite book|last1=Pietropaolo|last2=Pietropaolo|year=1974|url=https://books.google.hr/books?id=c9M9AAAAIAAJ&q=drosera+acidic+soil&dq=drosera+acidic+soil&hl=hr&sa=X&redir_esc=y| title=The world of carnivorous plants|first1=James |first2= Patricia Ann |publisher=R. J. Stoneridge|isbn=0585345651 9780585345659 0881920665 9780881920666 0881923567 9780881923568|oclc=15111788|location=Portland, Oregon|ref=harv}} | |||
:;Q-Z | |||
:{{cite book|last=Queiroz|year=2014| url=https://books.google.hr/books?id=JOYWBQAAQBAJ&pg=PA152&dq=drosera+every+continent+except+antarctica&hl=hr&sa=X&ved=0CEEQ6AEwB2oVChMIoKfP1fW8yAIVxrIUCh10gwPT#v=onepage&q=drosera%20every%20continent%20except%20antarctica&f=false|location=New York|title= The Monkey's Voyage: How Improbable Journeys Shaped the History of Life|first=Alan de |publisher=Basic Books|isbn=9780465020515|oclc=864414016|ref=harv}} | |||
:{{cite book|last=Rice|year=2006|url=https://books.google.hr/books?hl=hr&id=NJfuAAAAMAAJ&dq=drosera+erythrogyne+three+meters&focus=searchwithinvolume&q=three+meters| title=Growing Carnivorous Plants|first=Barry A. |location=Portland, Oregon|publisher=Timber|isbn=9780881928075 |oclc=70230272|ref=harv}} | |||
:{{cite book|last=Sanders|year=2014| url=https://books.google.hr/books?id=yQCeCAAAQBAJ&pg=PA175&dq=drosera+north+america+species+d.+brevifolia&hl=hr&sa=X&ved=0CCcQ6AEwAmoVChMI6ry37sTEyAIVx90sCh2gXA7Z#v=onepage&q=drosera%20north%20america%20species%20d.%20brevifolia&f=false| title=Secrets of Wildflowers: A Delightful Feast Of Little-Known Facts, Folklore, And History|first=Jack |publisher=Rowman & Littlefield|isbn=9781461746836|location=Guilford, Connecticut|oclc=51448426| ref=harv}} | |||
:{{cite book|title=Carnivorous plants of the United States and Canada|first=Donald E. |last=Schnell|publisher=J. F. Blair|year= 1976|isbn=9780910244909|location=[[Winston-Salem]], [[Sjeverna Karolina]]| url=https://books.google.hr/books?hl=hr&id=qKkPAQAAMAAJ&dq=drosera+hibernaculum&focus=searchwithinvolume&q=drosera+hibernacula|oclc=2372872|ref=harv}} | |||
:{{cite book|last1=Scott|year=1996|title=Concise Encyclopedia Biology|first=Thomas A.|publisher=Walter de Gruyter| url=https://books.google.hr/books?id=FCXd7VEsdPcC&pg=PA397&dq=drosera+europe+three+species&hl=hr&sa=X&ved=0CCcQ6AEwAmoVChMIkcru4cLEyAIVilksCh0NVwPf#v=onepage&q=drosera%20europe%20three%20species&f=false |location=Berlin; New York|isbn=9783110889567|oclc=33207369|ref=harv}} | |||
:{{cite book|last1=Slack|last2=Gate|url=https://books.google.hr/books?id=ROS4xtUpMFwC&pg=PA134&dq=drosera+cistiflora+flower+cm&hl=hr&sa=X&ved=0CBkQ6AEwAGoVChMIt-yggvzByAIVBf8sCh1crQl6#v=onepage&q=drosera%20cistiflora%20flower%20cm&f=false|title=Carnivorous Plants | |||
| first1=Adrian|first2=Jane |publisher=[[MIT Press]]|year= 2000|location=[[Cambridge]], [[Massachusetts]]| oclc=6217450|isbn=9780262690898|ref=harv}} | |||
:{{cite book|last=Stiles|year=1994|first=Walter|url=https://books.google.hr/books?id=1nItopug4_YC&pg=PA527&dq=Drosera+distilled+water&hl=hr&sa=X&redir_esc=y#v=onepage&q=Drosera%20distilled%20water&f=false| title=Principles of Plant Physiology|publisher=Discovery Publishing House|isbn=9788171412471|location=[[New Delhi]], [[Indija]]|oclc=32950360|ref=harv}} | |||
:{{cite book|last=Wichtl|year=2004|url=https://books.google.hr/books?id=7PRyMWo5e28C&pg=PA177&dq=Drosera+plumbagin&hl=hr&sa=X&ved=0CBkQ6AEwAGoVChMI_7GKsKjTyAIVCoUsCh1k3QCK#v=snippet&q=drosera%20plumbagin&f=false| title=Herbal Drugs and Phytopharmaceuticals: A Handbook for Practice on a Scientific Basis |first=Max|publisher=CRC Press|location=Stuttgart|isbn=9780849319617|oclc=54610893|ref=harv}} | |||
{{refend}} | |||
===Znanstveni radovi i časopisi=== | |||
{{Refbegin|colwidth=100em|indent=y}} | |||
:;A-J | |||
:{{cite journal|last=Anderson|year=2010|first=Bruce|title=Did Drosera evolve long scapes to stop their pollinators from being eaten?| doi=10.1093/aob/mcq155|issn=1095-8290|journal=Annals of Botany|location=Department of Botany and Zoology, University of Stellenbosch, Private Bag X1, Matieland|pmid=20682574|ref=harv}} | |||
:{{cite journal|last1=Budzianowski|last2=Skrzypczak|last3=Kukulczanka|year=1993|first1=J.|first2=L.|first3=K.|title=Phenolic Compounds of Drosera Intermedia and Drosera Spathulata from In Vitro Cultures|doi=10.17660/ActaHortic.1993.330.36|journal=Acta Hortic|volume=330| ref=harv}} | |||
:{{cite journal|last1=Cameron|last2=Wurdack|last3=Jobson|year=2002|title=Molecular evidence for the common origin of snap-traps among carnivorous plants|first1=Kenneth M. |first2=Kenneth J. |first3=Richard W.| doi=10.3732/ajb.89.9.1503|volume=89|issue=9|journal=[[American Journal of Botany]]|ref=harv}} | |||
:{{cite journal|last1=Crowder|last2=Pearson|last3=Grubb|last4=Langlois|year=1990|title=Drosera L.|first1= | |||
A. A. |first2=M. C. |first3=P. J. |first4= P. H. |journal=[[Journal of Ecology]]| volume= 78|issue= 1|doi= 10.2307/2261048|jstor=2261048|ref=harv}} | |||
:{{cite journal|last1=de Stefano|last2=dos Santos Silva|year=2001|title=Conservation Status of the Carnivorous Genus Drosera in South Africa and the Carribean|volume=6|issue=1|first1=Rodrigo Duno |first2= Tania Regina|journal=Harvard Papers in Botany|doi=|jstor=41761649|ref=harv}} | |||
:{{cite journal|last1=Didrya|last2=Dubreuilb|last3=Trotina|last4=Pinkas|year=1998|volume=60|title=Antimicrobial activity of aerial parts of Drosera peltata Smith on oral bacteria|first1=Nicole|first2= Luc|first3=Francis|first4=Madeleine| issue=1|journal=[[Journal of Ethnopharmacology]] |doi=10.1016/S0378-8741(97)00129-3|pmid=9533437|ref=harv}} | |||
:{{cite journal|last1=Ferreira|last2=Andrei|last3=Saridakis|year=2004| title=Antimicrobial activity and chemical investigation of Brazilian Drosera|first1=Dalva Trevisan |first2=César Cornélio |first3=Halha Ostrensky |journal=Memórias do Instituto Oswaldo Cruz|issn=1678-8060|doi=10.1590/S0074-02762004000700016|ref=harv}} | |||
:;K-Q | |||
:{{cite journal|last1=Karlsson|last2=Pate|year=1992|first1=P.S.| first2=J.S.| title=Contrasting effects of supplementary feeding of insects or mineral nutrients on the growth and nitrogen and phosphorous economy of pygmy species of Drosera| volume = 92| issue= 1|journal=Oecologia| doi=10.1007/BF00317256|issn=1432-1939|jstor=4220121| ref=harv}} | |||
:{{cite journal|last1=Karlsson|last2=Pate|year=1993|first1=P.S.| first2=J.S.| title=Resource Allocation to Asexual Gemma Production and Sexual Reproduction in South-Western Australian Pygmy and Micro Stilt-Form Species of Sundew (Drosera spp, Droseraceae)| journal=[[Australian Journal of Botany]] |volume=40|issue=3|doi=10.1071/BT9920353 | ref=harv}} | |||
:{{cite journal|last1=Macbeth|last2=Price|last3=Winzor|year=1935|title=70. The colouring matters of Drosera Whittakeri. Part I. The absorption spectra and colour reactions of hydroxy-naphthaquinones|doi=10.1039/JR9350000325| | |||
journal=Journal of the Chemical Society|first1=A. Killen |first2=J. R.|first3= F. L|ref=harv}} | |||
:{{cite journal|last1=Marchant|last2=Lowrie|year=1992|first1=Neville|first2=Allen|title=New Names and New Combinations in 34 Taxa of Western Australian Tuberous and Pygmy Drosera|jstor=4110677|volume=47|issue=2|doi=10.2307/4110677|ref=harv}} | |||
:{{cite journal|last1=Millett|last2=Jones|last3=Waldron|year=2003|first1=Jonathan|first2=Roger I.| first3=Susan|title= | |||
The contribution of insect prey to the total nitrogen content of sundews (Drosera spp.) determined in situ by stable isotope analysis|journal=New Phytologist| doi=10.1046/j.1469-8137.2003.00763.x|ref=harv}} | |||
:{{cite journal|last1=Murza|last2=Davis|year=2003|title=Comparative flower structure of three species of sundew (Drosera anglica, Drosera linearis, and Drosera rotundifolia) in relation to breeding system|first1=Gillian L.|first2= Arthur|doi=10.1139/b03-104|journal=Canadian Journal of Botany|volume=81|issue=11|ref=harv}} | |||
:{{cite journal|last1=Murza|last2=Heaver|last3=Davis|journal=Plant Ecology| year=2005|volume=184| issue= 1|title=Minor pollinator–prey conflict in the carnivorous plant, Drosera anglica| first1=Gillian L. |first2= Joanne R. |first3= Arthur R.|doi=10.1007/s11258-005-9050-y|issn=1573-5052|jstor=20146904|ref=harv}} | |||
:{{cite journal|last1=Nordbakken|last2=Rydgren|last3=Økland|year=2004|title=Demography and population dynamics of Drosera anglica and D. rotundifolia|first1=J.F.| first2=K.| first3=R. H.|doi=10.1046/j.0022-0477.2004.00839.x|journal=Journal of Ecology|jstor=3599442|volume=92|issue=1|ref=harv}} | |||
:;R-Z | |||
:{{cite journal|last=Redbo-Torstensson|year=1994|first=Peter|title= The demographic consequences of nitrogen fertilization of a population of sundew, Drosera rotundifolia|doi=10.1111/j.1438-8677.1994.tb00743.x|volume=43|issue=2|journal=Acta Botanica Neerlandica|ref=harv}} | |||
:{{cite journal|last1=Rivadavia|first1=Fernando |first2=Katsuhiko |last2=Kondo|first3=Masahiro |last3=Kato|first4= Mitsuyasu |last4=Hasebe|year=2002| title=Phylogeny of the sundews, Drosera (Droseraceae), based on chloroplast rbcL and nuclear 18S ribosomal DNA Sequences|volume=90|issue=1| ďoi=|pmid=21659087 |journal=American Journal of Botany|ref=harv}} | |||
:{{cite journal|last=Sampara-Rumantir|year=1971|first=N.|title=Rossoliside|journal=Pharm Weekbl.|issue=35|volume=106|pmid= 5566922|ref=harv}} | |||
:{{cite journal|last1=Schilcher|first1= H.|last2= Elzer|first2= M. |year=1993|title=Drosera (Sundew): A proven antitussive|journal= Zeitschrift Phytotherapie |volume=14 |issue=50|ref=harv}} | |||
:{{cite journal|last1=Schulze|last2=Gebauer|last3=Schulze|last4=Pate|year=1991|first1=E.D. |first2=G. |first3=W. |first4=J. S.|title=The utilization of nitrogen from insect capture by different growth forms of Drosera from Southwest Australia| volume=87|issue=2|journal=Oecologia|doi=10.1007/BF00325262|issn=1432-1939| ref=harv}} | |||
:{{cite journal|last= Svensson|year=1995|journal=Oikos|first=Brita M.| title=Competition between Sphagnum fuscum and Drosera rotundifolia: A Case of Ecosystem Engineering| volume=74|issue=2|doi=10.2307/3545649| jstor=3545649|ref=harv}} | |||
:{{cite journal|last=Thum|year=1989|title=The Significance of Carnivory for the Fitness of Drosera in Its Natural Habitat. 2. The Amount of Captured Prey and Its Effect on Drosera intermedia and Drosera rotundifolia|first=Martin|journal=[[Oecologia]]|volume= 81|issue=3|jstor=4219160|doi=10.1007/BF00377091|ref=harv}} | |||
:{{cite journal|last1=Vinkenborg|last2=Sampara-Rumantir|last3=Uffelie|year=1969|first1=J.|first2=N.|first3=OF.|title=The presence of hydroplumbagin glucoside in Drosera rotundifolia L.|journal=Pharm Week|volume=104|issue=3|pmid=5774641|ref=harv}} | |||
:{{cite journal|last1=Wang|last2=Qiu|year=2006| first1=B.|first2=Y.L.|journal=Mycorrhiza| volume= 16|issue= 5 |title=Phylogenetic distribution and evolution of mycorrhizas in land plants|doi=10.1007/s00572-005-0033-6|issn=1432-1890| pmid=16845554|publisher=Springer Verlag|ref=harv}} | |||
:{{cite journal|last1=Zhang|last2=Lenaghan|last3=Xia|last4=Dong|year=2010|first1=Mingjun|first2=Scott C.|first3=Lijin|first4= Lixin|title=Nanofibers and nanoparticles from the insect-capturing adhesive of the Sundew (Drosera) for cell attachment|journal=[[Journal of Nanobiotechnology]]|volume=8|issue=20|doi=10.1186/1477-3155-8-20|pmid=20718990| ref=harv}} | |||
{{refend}} | |||
===Ostalo=== | |||
{{Refbegin|colwidth=100em|indent=y}} | |||
:{{cite web|last=IUCN| title=Drosera katangensis |doi=10.2305/IUCN.UK.2010-3.RLTS.T185390A8401802.en|url=http://www.iucnredlist.org/details/185390/0|ref=harv}} | |||
:{{cite web|last=IUCN|year=2010|title=Drosera bequaertii | url=http://www.iucnredlist.org/details/185277/0| doi=10.2305/IUCN.UK.2010-3.RLTS.T185277A8380491.en|ref=harv}} | |||
:{{cite web|last=IUCN|year=2012|title=Drosera rotundifolia |url=http://www.iucnredlist.org/details/168798/1|ref=harv }} | |||
:{{cite web|last=IUCN|year=2013|title=Drosera burmanni| url=http://www.iucnredlist.org/details/169038/0|doi=10.2305/IUCN.UK.2011-1.RLTS.T169038A6566220.en|ref=harv}} | |||
:{{cite web|last=[[Svetska fondacija za prirodu]]|year=2001|title=WWF-Artenlexikon: Sonnentau (Drosera spp.)|url=http://www.wwf.de/themen-projekte/artenlexikon/sonnentau/|ref=harv}} | |||
:{{cite web|last=USDA|url=http://plants.usda.gov/java/threat?searchType=Genus&searchTxt=drosera&fedlist=fed&statelist=states&qryon=sciname&submit.x=69&submit.y=10 |title=Threatened and Endangered; Results for Genus Drosera|year=2006|ref=harv}} | |||
{{refend}} | |||
== Izvori == | == Izvori == | ||
{{izvori}} | {{izvori}} | ||
== Vanjske poveznice == | |||
* [https://enciklopedija.hr/clanak/53438 Rosika] na mrežnom izdanju ''[[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatske enciklopedije]]'' [[Leksikografski zavod Miroslav Krleža|LZMK]] | |||
[[Kategorija:Rosika| ]] | |||
[[Kategorija:Rosikovke]] | [[Kategorija:Rosikovke]] | ||
[[Kategorija:Rodovi rosikovki]] | |||
[[Kategorija:Biljke mesožderke]] | [[Kategorija:Biljke mesožderke]] | ||
Inačica od 23. travanj 2026. u 07:58
Predložak:Članak tjedna (ikona)
| Rosika | |
|---|---|
,_exhibition_in_Botanical_garden_Brno.JPG) Drosera pycnoblasta | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Plantae |
| Divizija: | Tracheophyta |
| Razred: | Magnoliopsida |
| Red: | Nepenthales |
| Porodica: | Droseraceae |
| Rod: | Drosera L., 1753 |
Rosika (drozera, lat. Drosera) najveći je rod biljaka mesožderki po kojemu je porodica rosikovke (Droseraceae) dobila ime. Rodu pripada od 152[1] do 247 vrsta.[2]
Ime roda dolazi od grčke riječi δρόσος (drósos), što znači „rosa”, zbog ljepljiva soka na žljezdastim izdancima nalik dlakama koji izgledom nalikuje rosi i za koji se lijepe kukci. Vrste rosika jesu epifiti koji žive na drugim biljkama. Ovi pripadnici porodice Droseraceae primamljuju, love i proždiru kukce uz pomoć biljnih lijepaka koje pokrivaju površine njihovih listova. Biljka se koristi kukcima kao dodatkom prehrani zbog siromašnih ili oskudnih minerala u tlo na kojem raste. Razne vrste, koje se razlikuju po veličini i obliku, mogu se naći na svakom kontinentu izuzev Antarktike, no najviše vrsta raste na južnoj polutci.Lua error: Cannot create process: proc_open(/home/encigvyt/public_html/luaerror.log): Failed to open stream: Permission denied Pretpostavlja se da se rosika prvi put pojavila na Australiji te da su se australske vrste najprije proširile po Južnoj Americi, a potom po Africi.[3]
Rosika je višegodišnja (rijetko jednogodišnja) zeljasta biljka, koja u iznimnim slučajevima može dosegnuti starost i od 50 godina, a tvori uspravne rozete između 1 i 100 centimetara visine, ovisno o vrsti. Vrste penjačice mogu izrasti u puno dulje stabljike i do tri metra. Rosika uglavnom raste u toplijoj i vlažnoj klimi, ali može se naći i u umjerenijim krajevima Europe i Sjeverne Amerike. Ovisno o vrsti, može rasti na područjima od razine mora do nadmorske visine od 3500 metara.
Oprašivanje provode kukci, ali ima i vrsta koje se samooprašuju. U narodnoj medicini upotrebljavala se od 12. stoljeća kao lijek za kašalj iako su moderna istraživanja ukazala da je kod nekih oboljenja grla tek umjereno učinkovita.[4] Između ostaloga rabila se i kao boja za tekstil. Zbog svojega egzotičnog izgleda ponegdje se uzgaja kao ukrasna biljka.
Biljni lijepak rosike ima elastična svojstva, zbog čega je postala zanimljiva u istraživanjima biomaterijala. Širenje gradskih područja i isušivanje močvara radi povećanja poljoprivrednih površina prijete staništima rosike iako je stupanj ugroženosti različit ovisno o području. Međunarodna udruga za očuvanje prirode i prirodnih bogatstava status zaštite nekoliko afričkih vrsta postavila je kao ugrožene ili osjetljive premda je većina vrsta svrstana pod smanjeni rizik čime, zahvaljujući iznimnoj svjetskoj raširenosti, toj biljci općenito ne prijeti izumiranje.
U Hrvatskoj rastu tri vrste rosike, a to su rosika dugolistna (Drosera anglica), rosika povaljena (Drosera intermedia) i kritično ugrožena vrsta okruglolisna rosika (Drosera rotundifolia)[5]
Obilježja
Rosika broji najmanje 152 vrsteLua error: Cannot create process: proc_open(/home/encigvyt/public_html/luaerror.log): Failed to open stream: Permission denied raspoređene u 18 rodova.Lua error: Cannot create process: proc_open(/home/encigvyt/public_html/luaerror.log): Failed to open stream: Permission denied Istraživanja na genu rbcL kloroplasta ukazuju da rosike vuku porijeklo iz Afrike ili Australije, te da su se australske vrste najprije proširile po Južnoj Americi, a potom po Africi. Sjedinjujući podatke gena rbcL i 18S rDNA, znanstvenici su zaključili da sve rosike s aktivnim muholovkama tvore vezu s venerinom muholovkom i mjehurastom vodenom stupicom, što sugerira da su te biljke homologne usprkos morfološkim razlikama.Lua error: Cannot create process: proc_open(/home/encigvyt/public_html/luaerror.log): Failed to open stream: Permission denied
Rosika je višegodišnja (rijetko jednogodišnja) zeljasta biljka koja tvori uspravne rozete između 1 i 100 centimetara visine, ovisno o vrsti. Vrste penjačice mogu izrasti u puno duže stabljike i do tri metara, kao što je slučaj kod Drosera erythrogyne.Lua error: Cannot create process: proc_open(/home/encigvyt/public_html/luaerror.log): Failed to open stream: Permission denied Dokazano je da ove biljke mogu doseći životni vijek od 50 godina.Lua error: Cannot create process: proc_open(/home/encigvyt/public_html/luaerror.log): Failed to open stream: Permission denied Rod biljke je toliko specijaliziran za unos nutrijenata putem mesožderstva, da malim rosikama nedostaju enzimi (poglavito nitrat reduktaza)Lua error: Cannot create process: proc_open(/home/encigvyt/public_html/luaerror.log): Failed to open stream: Permission denied koje biljke inače koriste kod apsorbcije nitrata iz tla.
Areal i prilagodba okolišu
Rod se može podijeliti na nekoliko skupina rasta:
- umjerena rosika – ove vrste tvore čvrstu skupinu zimskih pupoljaka zvanih hibernakulum koji se formiraju tijekom jesenskog razdoblja. Ova se pojava zbiva kod rosika koje rastu na planinskim ili sjevernim regijama.Lua error: Cannot create process: proc_open(/home/encigvyt/public_html/luaerror.log): Failed to open stream: Permission denied Sve sjevernoameričke i europske vrste pripadaju toj skupini (izuzev onih rosika koje rastu po jugoistočnoj američkoj obali).Lua error: Cannot create process: proc_open(/home/encigvyt/public_html/luaerror.log): Failed to open stream: Permission denied Drosera arcturi iz Australije (uključujući i Tasmaniju) i Novog Zelanda još je jedna umjerena vrsta koja umire u hibernakulumu u obliku roga.
- Suptropska rosika – ove vrste održavaju vegetativni rast cijele godine pod gotovo stalnim klimatskim uvjetima.
- Patuljasta rosika – skupina 40 australskih vrsta koje se ističu po svojem minijaturnom rastu, formiranju pupova radi bespolnog razmnožavanja i gustog oblikovanja dlačica u središtu krune. Ove dlačice služe biljci da se zaštiti od velikih toplina. Patuljasta rosika je podrod Bryastruma.
- Krtola rosika – 50-ak australskih vrsta tvore krtolu kako bi preživjele iznimno suha ljeta u svojem prebivalištu, te se ponovno pojave tijekom jeseni. Mogu se podijeliti na još dvije skupine: rozete i one koje tvore stabljike penjačice. Tvore podrod Ergaleium.
- Kompleks Petiolaris – skupina tropskih australskih vrsta koje žive u toplim, povremeno vlažnim uvjetima. Nekolicina tih 14 vrsta razvili su specijalne strategije preživljavanja u povremeno sušnim uvjetima. Mnoge vrste primjerice imaju peteljke koje zadržavaju dovoljno vlažnu okolinu i služe kao povećana kondenzacijska površina za jutarnje rose. Tvore podrod Lasiocephala.
Premda ne tvore jedinstven oblik rasta, određen broj vrsta često se klasificira u još jednu skupinu:
- rosika Queenslanda – mala skupina od tri vrste, koje su sve prilagođene vrlo vlažnim staništima u mračnim regijama australskih prašuma.
Listovi i mesožderstvo
Rosike karakteriziraju biljni lijepci na kojima se nalazi ljepljiva izlučina koje pokriva listove. Mehanizam lova i probave obično sadrži dvije vrste žlijezda: žlijezde stabljike koje luče slatku sluz i privlače te potom uhvate u zamku kukce i enzime kako bi ih probavili, te učvršćene žlijezde koje upijaju otopinu hranjivih tvari. Potonje žlijezde ne postoje u svim vrstama kao primjerice u vrste Drosera erythrorhiza. Maleni plijen poput kukca privučen je slatkom sluzi. Kada ga dotakne, plijen se zalijepi čime ne može pobjeći i umire iscrpljivanjem ili gušenjem kada ga biljni lijepak obuhvati savijanjem pipaka, što se uglavnom desi u 15 minuta.Lua error: Cannot create process: proc_open(/home/encigvyt/public_html/luaerror.log): Failed to open stream: Permission denied Biljka u međuvremenu luči enzime esteraze, peroksidaze, fosfataze i proteaze.Lua error: Cannot create process: proc_open(/home/encigvyt/public_html/luaerror.log): Failed to open stream: Permission denied Ti enzimi razgrade kukca i pretvaraju ga u bogatu otopinu hranjivih tvari, koju potom upijaju listovi za potrebe cijele biljke. Prema istraživanjima, najčešća vrsta plijena rosike D. anglica su muhe (50 %).Lua error: Cannot create process: proc_open(/home/encigvyt/public_html/luaerror.log): Failed to open stream: Permission denied
Izmjerena je količina radioizotopa δ 15N (15N/14N predstavlja sastav prirodnih izotopa) iz lista i stabljike, kako bi se utvrdila ovisnost vrsta o kukcima N (%NdI). Podaci su ukazivali da su vrijednosti ovisnosti %NdI niže za rozete nego za samoodržive uspravne vrste stabljika. Potonje dvije vrste ukazale su da je prosječan %NdI bio 50 %. %NdI se povećao sa povećanjem biomase i dužine rosika, ali ne i za uspravne vrste. Isto je tako utvrđeno da su listovi bili manje opskrbljeni hranjivim tvarima od stabljike.Lua error: Cannot create process: proc_open(/home/encigvyt/public_html/luaerror.log): Failed to open stream: Permission denied Udio dušika od plijena činio je oko 50 % dušika biljke.Lua error: Cannot create process: proc_open(/home/encigvyt/public_html/luaerror.log): Failed to open stream: Permission denied
Sve vrste rosika sposobne su polagano pomicati svoje pipke kada dođu u doticaj s plijenom. Pipci su iznimno osjetljivi pa će se savijati prema sredini lista kako bi kukac došao u dodir sa što više mogućih žlijezda. Charles Darwin je opisao kako je i dodir najmanjih nožica komarca već bio dovoljan da pokrene refleks savijanja pipaka.Lua error: Cannot create process: proc_open(/home/encigvyt/public_html/luaerror.log): Failed to open stream: Permission denied Darwin je isto tako zapazio da kapljica obične vode nije uzrokovala savijanje pipaka, ali da je zato kap s dušikovim tvarima (mlijeko, urin, jaje, slina, mesne prerađevine) pokrenula reakciju savijanja.Lua error: Cannot create process: proc_open(/home/encigvyt/public_html/luaerror.log): Failed to open stream: Permission denied Vanjski krakovi vrsta Drosera burmannii i Drosera sessilifolia iznimno su brzi i mogu se savinuti prema plijenu za samo nekoliko sekundi, dok je Drosera glanduligera to sposobna učiniti za desetinu sekunde.Lua error: Cannot create process: proc_open(/home/encigvyt/public_html/luaerror.log): Failed to open stream: Permission denied Vrsta D. capensis u potpunosti savije svoj list oko žrtve za oko 30 minuta. D. filiformis nije sposobna saviti list oko plijena. Australske vrste D. hartmeyerorum i D. indica po sebi imaju crvene i žute crte, iako je nepoznato da li se koriste da privuku plijen. Listovi rosike iznimno su raznoliki.
Cvjetovi, plodovi i razmnožavanje
Cvjetovi rosike, kao i kod gotovo svih mesoždernih biljki, nalaze se daleko iznad klopki za kukce na dugoj stabljici. Nekada se smatralo da su cvjetovi rosike prostorno udaljeni od klopki kako bi spriječili da kukci oprašivači nastradaju, no moderna istraživanja ukazuju da to nije tako jer cvjetovi privlače razne vrste kukaca, i oprašivače i plijen uz malo podudaranja.Lua error: Cannot create process: proc_open(/home/encigvyt/public_html/luaerror.log): Failed to open stream: Permission deniedLua error: Cannot create process: proc_open(/home/encigvyt/public_html/luaerror.log): Failed to open stream: Permission denied
Umjesto toga, visoke stabljike s cvjetovima lakše su uočljive oprašivačima. Cvat je grozd čiji se cvjetovi otvaraju jedan po jedan te ostaju obično otvoreni samo kratko vremensko razdoblje. Cvjetovi se otvaraju kao odgovor na jačinu svjetla (često jedino na izravnom Suncu), te se pomiču i slijede položaj Sunca na nebu tijekom dana.
Simetrični cvjetovi su tzv. „savršeni cvjetovi” (dvospolni/hermafroditni jer imaju i prašnik i tučak) i imaju pet latica (iznimka je D. pygmaea s četiri latice i D. heterophylla s 12 latica). Većina vrsta ima male cvjetove (manje od Lua error: Cannot create process: proc_open(/home/encigvyt/public_html/luaerror.log): Failed to open stream: Permission denied), iako vrste D. regia i D. cistiflora imaju promjer cvjetova do Lua error: Cannot create process: proc_open(/home/encigvyt/public_html/luaerror.log): Failed to open stream: Permission denied.Lua error: Cannot create process: proc_open(/home/encigvyt/public_html/luaerror.log): Failed to open stream: Permission denied Općenito su boje bijele ili ružičaste. Australske vrste imaju širi raspon boja, poput narančaste (D. callistos), crvene (D. adelae), žute (D. zigzagia) i metalno ljubičaste (D. microphylla).
Stopa peludi je mala, što ukazuje na autogamno razmnožavanje (samooprašivanje).Lua error: Cannot create process: proc_open(/home/encigvyt/public_html/luaerror.log): Failed to open stream: Permission denied Nakon oprašivanja, cvijet se razvije u čahuru koja sadrži velik broj crnih sjemenki. Te sjemenke klijaju kao odgovor na vlažnost zraka i svjetlo, dok sjemenke vrsta umjerenih regija za klijanje zahtijevaju hladnije, ali također vlažne uvjete. Krtolaste vrste za klijanje zahtijevaju vruće suho ljeto nakon kojeg slijedi hladnija, vlažna zima. Sjemenke vrste D. aliciae klijale su pri vlažnosti od 60 – 98 % i pri pH vrijednosti od 2,5 do 6,5 pri čemu je najniže klijanje bilo pri pH vrijednosti od 2,5 a najviše pri 5,5.Lua error: Cannot create process: proc_open(/home/encigvyt/public_html/luaerror.log): Failed to open stream: Permission denied
Vegetativno razmnožavanje događa se prirodno u nekih vrsta koje proizvode stolon ili kada korijeni dođu u doticaj s površinom tla. Drugi listovi koji dodiruju tlo mogu proklijati u mlade biljke. Patuljaste rosike razmnožavaju se aseksualno uz pomoć specijaliziranih listova zvanih pupoljci.Lua error: Cannot create process: proc_open(/home/encigvyt/public_html/luaerror.log): Failed to open stream: Permission denied Prema procjenama, ova se vrsta puno češće razmnožava pupoljcima nego sjemenkama.Lua error: Cannot create process: proc_open(/home/encigvyt/public_html/luaerror.log): Failed to open stream: Permission denied Krtolaste vrste mogu se razmnožavati iz lukovica.
Pri sađenju, rosike se često razmnožavaju uz pomoć listova, krune ili sijecanja korijena, kao i pomoću sjemenki.
Korijen
Korijen je uglavnom slabo razvijen. Služi uglavnom za upijanje vode i da usidri biljku na tlo, ali je gotovo beskoristan za upijanje hranjivih tvari iz zemlje. Pojedine južnoafričke vrste koriste korijene za skladištenje vode i hrane. Neke vrste imaju sustav korijena koji ostaje tijekom zime čak i nakon što stabljika uvene. Vrste D. adelae i D. hamiltonii koriste korijen za aseksualno razmnožavanje, klicanjem mladih biljaka po njegovoj dužini. Neke australske vrste imaju lukovičsti korijen što im omogućuje preživljavanje za vrućih i suhih ljeta. Korijeni patuljaste rosike iznimno su dugi u usporedbi sa njezinom veličinom, primjerice biljka sa stabljikom od jednog centimetara može imati korijen od preko Lua error: Cannot create process: proc_open(/home/encigvyt/public_html/luaerror.log): Failed to open stream: Permission denied. D. Iasiantha i D. scorpioides imaju adventivni organ radi potpore. D. intermedia i D. rotundifolia tvore žbunastu mikorizu uz pomoć koje mogu probiti tkivo drugih biljaka.Lua error: Cannot create process: proc_open(/home/encigvyt/public_html/luaerror.log): Failed to open stream: Permission denied
Rasprostranjenost
Raspon rosika seže od Aljaske na sjeveru do Novog Zelanda na jugu. Središte bioraznolikosti je u Australiji: oko 2/3 svih vrsta australske su vrste, a od tih polovica ih raste u Zapadnoj Australiji. Na Lua error: Cannot create process: proc_open(/home/encigvyt/public_html/luaerror.log): Failed to open stream: Permission denied površine nalazi se 68 vrsta.Lua error: Cannot create process: proc_open(/home/encigvyt/public_html/luaerror.log): Failed to open stream: Permission denied Južna Amerika i Afrika svaka imaju po preko 20 vrsta. Dio rosika nalazi se i na dijelovima Europe, Azije i Sjeverne Amerike. Najviše voli vruće i vlažne regije, a slabije umjereniju i hladniju klimu.
U Europi postoje tri vrste: D. intermedia, D. anglica i D. rotundifolia.Lua error: Cannot create process: proc_open(/home/encigvyt/public_html/luaerror.log): Failed to open stream: Permission denied U Sjevernoj Americi postoji osam vrsta: patuljasta D. brevifolia i ružičasta D. capillaris koje oboje rastu na jugu i u Teksasu; D. filoformis s tri lista koja raste na sjeveroistoku; D. intermedia koja raste na istoku; tanka D. linearis koja raste u Kanadi i nekim dijelovima sjevera SAD-a; D. tracyi koja raste na krajnjem jugoistoku i D. anglica, koju nalazimo na pacifičkom sjeverozapadu.Lua error: Cannot create process: proc_open(/home/encigvyt/public_html/luaerror.log): Failed to open stream: Permission denied
Ovaj se rod opisuje kao kozmopolitski zbog svoje globalne distribucije. Botančar Ludwig Diels, autor jedine monografije o rosikama, navodi pak da je taj opis biljke „krivi opis njezinih iznimno neobičnih i svojeglavih uvjeta širenja”, iako priznaje da zauzimaju značajan dio Zemljine površine.Lua error: Cannot create process: proc_open(/home/encigvyt/public_html/luaerror.log): Failed to open stream: Permission denied Osobito je ukazao na odsutnost rosika iz gotovo svih suhih klimatskih područja, brojnih prašuma, Polinezije, Sredozemlja i Sjeverne Afrike, kao i oskudnosti bioraznolikosti vrste u umjerenim regijama (Europa, Sjeverna Amerika).Lua error: Cannot create process: proc_open(/home/encigvyt/public_html/luaerror.log): Failed to open stream: Permission denied
Stanište
Rosike rastu većinom po sezonski vlažnim ili rjeđe trajno vlažnim regijama s kiselim tlom, jedina je iznimka vrsta D. linearis koja najbolje raste na neutralnom ili lužnatom tluLua error: Cannot create process: proc_open(/home/encigvyt/public_html/luaerror.log): Failed to open stream: Permission denied i visokom količinom sunčeve svjetlosti. Česta su staništa blatnjava tla, močvare i bare, katkad obale rijeka i jezera,Lua error: Cannot create process: proc_open(/home/encigvyt/public_html/luaerror.log): Failed to open stream: Permission denied od Venezuele, obala Australije sve do središnjih regija Južne Afrike. Mnoge vrste rastu zajedno s mahovinom Sphagnum fuscum,Lua error: Cannot create process: proc_open(/home/encigvyt/public_html/luaerror.log): Failed to open stream: Permission denied koja upija većinu hranjivih tvari iz tla i oslobađa kiselinu. To omogućava rosiki, koja se ne oslanja na tlo bogato nutrijentima, da se razvija i raste tamo gdje bi inače bila nadjačana dominatnom vegetacijom.
Ova je biljka vrlo raznolika što se tiče staništa. Pojedine vrste rosike prilagodile su se širokom rasponu okoliša, pa i netipičnom staništu, poput prašuma, pustinja (D. indica i D. burmanniLua error: Cannot create process: proc_open(/home/encigvyt/public_html/luaerror.log): Failed to open stream: Permission denied) pa čak i vrlo tamnih i sjenovitih područja (rosika Queenslanda).Lua error: Cannot create process: proc_open(/home/encigvyt/public_html/luaerror.log): Failed to open stream: Permission denied Vrste koje prebivaju po umjerenijim regijama, a koje tvore hibernakulum zimi, primjer su takvih prilagodbi. Rosike općenito rastu u toplijoj klimi i samo su umjereno otporne na mraz. Uvjeti okoliša ovise o vrstama. D. rotundifolia primjerice bolje raste na višim nadmorskim visinama, na brežuljcima prekrivenima mahovinom, travom i sitnim žbunjem, dok D. intermedia raste bolje na nižim visinama, na otvorenom i vodenastom blatnjavom području.Lua error: Cannot create process: proc_open(/home/encigvyt/public_html/luaerror.log): Failed to open stream: Permission denied Rosika raste na područjima od razine mora pa sve do nadmorske visine od 3500 metara.Lua error: Cannot create process: proc_open(/home/encigvyt/public_html/luaerror.log): Failed to open stream: Permission denied
Status zaštite
Iako nijedna vrsta rosike nije zaštićena državnim zakonima u Sjedinjenim Američkim Državama, sve su uključene u popis ugroženih vrsta u nekim od država SAD-a.Lua error: Cannot create process: proc_open(/home/encigvyt/public_html/luaerror.log): Failed to open stream: Permission denied Velik broj tih biljaka raste na zaštićenom području, kao što su nacionalni parkovi i rezervati prirode. Jedan je primjer zaštićeni močvarni nacionalni park Polesje u Ukrajini, koji sadrži preko 800 vrsta, od čega 60 rijetkih, među kojima je i D. anglica.Lua error: Cannot create process: proc_open(/home/encigvyt/public_html/luaerror.log): Failed to open stream: Permission denied Rosike su zaštićene zakonom u sljedećim europskim državama: Njemačka,Lua error: Cannot create process: proc_open(/home/encigvyt/public_html/luaerror.log): Failed to open stream: Permission denied Austrija, Švicarska,Lua error: Cannot create process: proc_open(/home/encigvyt/public_html/luaerror.log): Failed to open stream: Permission denied Češka,Lua error: Cannot create process: proc_open(/home/encigvyt/public_html/luaerror.log): Failed to open stream: Permission denied Finska, Madžarska, Francuska i Bugarska.Lua error: Cannot create process: proc_open(/home/encigvyt/public_html/luaerror.log): Failed to open stream: Permission denied Trenutno je najveća prijetnja u Europi i Sjevernoj Americi uništenje biljnih staništa zbog realizacije infrastrukturnih projekata, kao što je isušivanje močvara radi poljoprivrede i sakupljanja treseta.Lua error: Cannot create process: proc_open(/home/encigvyt/public_html/luaerror.log): Failed to open stream: Permission denied U mnogim regijama, to je dovelo do iskorjenjivanja nekih vrsta. Ponovno naseljavanje biljaka u ta područja težak je ili gotovo nemoguć zadatak, pošto su ekološke potrebe određene populacije blisko povezane s njihovom geografskom lokacijom. Zahvaljujući povećanoj zakonskoj zaštiti močvara, kao i koncentriranim naporom da se jedinke ponovno naturaliziraju u ta prebivališta, izbjegnuta je prijetnja preživljavanju tih biljaka, iako bi im ostao status ugroženosti.
Dušikovo gnojivo dokazano je imalo utjecaj na smanjenje broja ukupne populacije rosika.Lua error: Cannot create process: proc_open(/home/encigvyt/public_html/luaerror.log): Failed to open stream: Permission denied Širenje urbanih područja u Južnoj Africi i Australiji vrši pritisak na ove i druge biljne i životinjske vrste.Lua error: Cannot create process: proc_open(/home/encigvyt/public_html/luaerror.log): Failed to open stream: Permission denied Učinci klimatske promjene su nejasni: suha razdoblja mogla bi negativno utjecati na populaciju rosika, dok bi prvotno pozitivni odjek na vlažniju klimu mogao biti poništen natjecanjem s povećanim širenjem sphagnuma.Lua error: Cannot create process: proc_open(/home/encigvyt/public_html/luaerror.log): Failed to open stream: Permission denied
Međunarodna udruga za zaštitu prirode i prirodnih bogatstava (IUCN) stavlja različite vrste rosika u različite kategorije po statusu zaštite. Općenito ova biljka nije ugrožena. Vrsta Drosera burmanni, koja raste u Australiji, Bangladešu, Filipinima, Šri Lanci i drugdje, klasificirana je primjerice kao vrsta smanjena rizika.Lua error: Cannot create process: proc_open(/home/encigvyt/public_html/luaerror.log): Failed to open stream: Permission denied Europska vrsta Drosera rotundifolia je podjednako kategorizirana, iako je regionalno izumrla u Luksemburgu.Lua error: Cannot create process: proc_open(/home/encigvyt/public_html/luaerror.log): Failed to open stream: Permission denied S druge strane, pojedine manje vrste imaju puno ranjiviji status: afrička Drosera bequaertii, koja raste u Kongu, puno je ugroženija te je kategorizirana kao osjetljiva,Lua error: Cannot create process: proc_open(/home/encigvyt/public_html/luaerror.log): Failed to open stream: Permission denied dok su vrste Drosera insolita i Drosera katangensis čak stavljene pod kritičko ugroženu kategoriju.Lua error: Cannot create process: proc_open(/home/encigvyt/public_html/luaerror.log): Failed to open stream: Permission denied
Uporaba
Kao medicinska biljka
_(6025395317).jpg)
Rosika se koristila u narodnoj medicini najmanje od 12. stoljeća, kada ju je talijanski liječnik iz Salernske škole Matthaeus Platearius opisao kao lijek za ublaživanje učinaka kašlja pod imenom herba sole. Razmjerno često je korištena kao lijek za kašalj u Njemačkoj i drugim dijelovima Europe. Preporučala se za suhi kašalj, bronhitis, hripavac, astmu i „bronhijalne grčeve”.Lua error: Cannot create process: proc_open(/home/encigvyt/public_html/luaerror.log): Failed to open stream: Permission denied Suvremena istraživanja potvrđuju da rosika ima svojstva koja ublažavaju kašalj. Vrste D. montana i D. communis pokazale su najbolje rezultate protiv razmnožavanja bakterija, izuzev stanja pneumonije koja nije pokazala nikakvu promjenu kada je tretirana raznim vrstama rosika.Lua error: Cannot create process: proc_open(/home/encigvyt/public_html/luaerror.log): Failed to open stream: Permission denied
Culbrechtova Materia Medica iz 1927. navodila je da su vrste D. rotundifolia, D. anglica i D.linearis korištene kao psihostimulansi i da su imale „sumnjivu učinkovitost” pri tretiranju bronhitisa, hripavca i tuberkuloze.Lua error: Cannot create process: proc_open(/home/encigvyt/public_html/luaerror.log): Failed to open stream: Permission denied Istraživanja su pokazala da ekstrakti Drosere peltate imaju snažne antibakterijske učinke protiv oralnih bakterija, te da bi se mogla koristiti za tretman karijesa i paradentoze.Lua error: Cannot create process: proc_open(/home/encigvyt/public_html/luaerror.log): Failed to open stream: Permission denied
Medicinski pripravci rade se od korijena, cvijeta i kapsula biljka. Pošto su sve autothone rosike zaštićene u velikim dijelovima Europe i Sjeverne Amerike, ekstrakti se obično pripremaju od uzgajanih, brzorastućih rosika (osobito D. rotundifolia, D. intermedia, D. anglica, D. ramentacea i D. madagascariensis) uvezenih iz Madagaskara, Španjolske, Francuske, Finske i Baltika.Lua error: Cannot create process: proc_open(/home/encigvyt/public_html/luaerror.log): Failed to open stream: Permission denied
Kao ukrasna biljka
Zbog mesožderskih obilježja i egzotičnih ljepota njihovih sjajećih klopki, rosike su postale omiljena ukrasna biljka. Ipak, okruženje za većinu vrsta relativno je složeno, pa ga je teško ostvariti u umjetnim uvjetima što čini većinu vrsta je komercijalno nedostupnima. Međutim, nekoliko se osjetljivih vrsta našlo na prodaji zajedno s venerinom muholovkom: među njima su D. capensis, D. aliciae i D. spatulata.Lua error: Cannot create process: proc_open(/home/encigvyt/public_html/luaerror.log): Failed to open stream: Permission denied
Zahtjevi uzgoja iznimno su raznoliki ovisno o vrsti. Općenito, rosike zahtijevaju visoku vlažnost, koja se postiže uglavnom stalnim prskanjem ili mokrim tlom. Većina vrsta zahtijeva da ta voda bude čista, pošto bi hranjive tvari, soli ili minerali u vodi mogli ugroziti njihov rast kada dospiju u tlo. Većinom se uzgaja u kombinaciji sa živom ili mrtvom mahovinom, pijeskom te se polijeva destiliranom ili vodom povratne osmoze ili kišnicom. Voda iz slavine sadrži previše minerala, mekana voda previše kalcija ili klora a flaširana voda soli, što je štetno za rosiku.Lua error: Cannot create process: proc_open(/home/encigvyt/public_html/luaerror.log): Failed to open stream: Permission denied
Biotehnologija
Biljni lijepak rosike sadrži iznimna elastična svojstva, zbog čega je postao predmetom istraživanja biomaterijala. U jednom istraživanju biljni lijepak tri vrste (D. binata, D. capensis i D. spatulata) analiziran je za postojanje nanovlakana i nanočestica.Lua error: Cannot create process: proc_open(/home/encigvyt/public_html/luaerror.log): Failed to open stream: Permission denied Istraživači su koristili mikroskop atomskih sila, mikroskop prijenosa elektrona i spektroskopiju energetskog raspršivanja rendgenskih zraka kako bi promatrali mrežu nanovlakana i nanočestica raznih veličina u biljnom lijepku. Identificiran je i ključni sadržaj bioloških soli: kalcij, magnezij i klor.Lua error: Cannot create process: proc_open(/home/encigvyt/public_html/luaerror.log): Failed to open stream: Permission denied Smatra se da ove nanočestice povećavaju viskoznost i ljepljivost biljnih lijepaka, čime povećavaju učinkovitost klopke. Kada se osuši, ovaj biljni lijepak pogodan je supstrat za spajanje živih stanica. Ovo ima važne implikacije za inženjering tkiva, osobito zbog elastičnog svojstva ljepila. Obloga sačinjena od tih dijelova prilikom kirurškog usađivanja (npr. zamjena kuka ili transplantacija organa) drastično poboljšava stopu oporavka i smanjuje potencijal odbacivanja tkiva, jer se živo tkivo učinkovito zalijepi i prirodno raste u tijelu. Autori studije sugeriraju široku uporabu biljnih lijepaka rosike, među njima je tretman rana, regenerativna medicina ili povećanje učinkovitosti sintetičkih ljepila.Lua error: Cannot create process: proc_open(/home/encigvyt/public_html/luaerror.log): Failed to open stream: Permission denied Pošto se isti može rastegnuti i do skoro Lua error: Cannot create process: proc_open(/home/encigvyt/public_html/luaerror.log): Failed to open stream: Permission denied puta više od svoje prvotne veličine, mogao biti biti iznimno učinkovit i isplativ izvor biomaterijala.
Druge upotrebe
Lukovica rosika koje rastu u Australiji smatraju se delikatesom kod australskih Aboridžina.Lua error: Cannot create process: proc_open(/home/encigvyt/public_html/luaerror.log): Failed to open stream: Permission denied Dio ih se koristi za bojenje tkanina,Lua error: Cannot create process: proc_open(/home/encigvyt/public_html/luaerror.log): Failed to open stream: Permission denied a D. rotundifolia se koristila za stvaranje ljubičaste i žute boje u Škotskoj.Lua error: Cannot create process: proc_open(/home/encigvyt/public_html/luaerror.log): Failed to open stream: Permission denied Liker od rosike koristi se od 14. stoljeća i proizvodi se od svježih listova vrsta D. capensis, D. spatulata i D. rotundifolia.
Kemijski sastav
U rosikama su otkrivene kemijske tvari s potencijalnim biološkim učincima, među kojima su flavonoidi (kemferol, miricetin, kvercetin, hiperozid),Lua error: Cannot create process: proc_open(/home/encigvyt/public_html/luaerror.log): Failed to open stream: Permission denied kinon (plumbagin,Lua error: Cannot create process: proc_open(/home/encigvyt/public_html/luaerror.log): Failed to open stream: Permission denied hidroplumbagin glukozidLua error: Cannot create process: proc_open(/home/encigvyt/public_html/luaerror.log): Failed to open stream: Permission denied i rosolizid (7-metil-hidrojuglon-4-glukozid)Lua error: Cannot create process: proc_open(/home/encigvyt/public_html/luaerror.log): Failed to open stream: Permission denied] i druge tvari poput karotenoida, biljnih kiselina (maslačna kiselina, limunska kiselina, mravlja kiselina, galna kiselina, propionska kiselina), smola, tanina i askorbinske kiseline (vitamin C).
Vrste
Vidi Popis vrsta roda Drosera.
Literatura
Knjige
- A-C
- D-P
- Q-Z
Lua error: Cannot create process: proc_open(/home/encigvyt/public_html/luaerror.log): Failed to open stream: Permission denied
Lua error: Cannot create process: proc_open(/home/encigvyt/public_html/luaerror.log): Failed to open stream: Permission denied
Lua error: Cannot create process: proc_open(/home/encigvyt/public_html/luaerror.log): Failed to open stream: Permission denied
Lua error: Cannot create process: proc_open(/home/encigvyt/public_html/luaerror.log): Failed to open stream: Permission denied
Lua error: Cannot create process: proc_open(/home/encigvyt/public_html/luaerror.log): Failed to open stream: Permission denied
Lua error: Cannot create process: proc_open(/home/encigvyt/public_html/luaerror.log): Failed to open stream: Permission denied
Lua error: Cannot create process: proc_open(/home/encigvyt/public_html/luaerror.log): Failed to open stream: Permission denied
Lua error: Cannot create process: proc_open(/home/encigvyt/public_html/luaerror.log): Failed to open stream: Permission denied
Lua error: Cannot create process: proc_open(/home/encigvyt/public_html/luaerror.log): Failed to open stream: Permission denied
Lua error: Cannot create process: proc_open(/home/encigvyt/public_html/luaerror.log): Failed to open stream: Permission denied
Lua error: Cannot create process: proc_open(/home/encigvyt/public_html/luaerror.log): Failed to open stream: Permission denied
Lua error: Cannot create process: proc_open(/home/encigvyt/public_html/luaerror.log): Failed to open stream: Permission denied
Lua error: Cannot create process: proc_open(/home/encigvyt/public_html/luaerror.log): Failed to open stream: Permission denied
Lua error: Cannot create process: proc_open(/home/encigvyt/public_html/luaerror.log): Failed to open stream: Permission denied
Lua error: Cannot create process: proc_open(/home/encigvyt/public_html/luaerror.log): Failed to open stream: Permission denied
Lua error: Cannot create process: proc_open(/home/encigvyt/public_html/luaerror.log): Failed to open stream: Permission denied
Lua error: Cannot create process: proc_open(/home/encigvyt/public_html/luaerror.log): Failed to open stream: Permission denied
Lua error: Cannot create process: proc_open(/home/encigvyt/public_html/luaerror.log): Failed to open stream: Permission denied
Lua error: Cannot create process: proc_open(/home/encigvyt/public_html/luaerror.log): Failed to open stream: Permission denied
Lua error: Cannot create process: proc_open(/home/encigvyt/public_html/luaerror.log): Failed to open stream: Permission denied
Lua error: Cannot create process: proc_open(/home/encigvyt/public_html/luaerror.log): Failed to open stream: Permission denied
Lua error: Cannot create process: proc_open(/home/encigvyt/public_html/luaerror.log): Failed to open stream: Permission denied
Lua error: Cannot create process: proc_open(/home/encigvyt/public_html/luaerror.log): Failed to open stream: Permission denied
Lua error: Cannot create process: proc_open(/home/encigvyt/public_html/luaerror.log): Failed to open stream: Permission denied
Lua error: Cannot create process: proc_open(/home/encigvyt/public_html/luaerror.log): Failed to open stream: Permission denied
Znanstveni radovi i časopisi
- A-J
- Lua error: Cannot create process: proc_open(/home/encigvyt/public_html/luaerror.log): Failed to open stream: Permission denied
- Lua error: Cannot create process: proc_open(/home/encigvyt/public_html/luaerror.log): Failed to open stream: Permission denied
- Lua error: Cannot create process: proc_open(/home/encigvyt/public_html/luaerror.log): Failed to open stream: Permission denied
- Lua error: Cannot create process: proc_open(/home/encigvyt/public_html/luaerror.log): Failed to open stream: Permission denied
- Lua error: Cannot create process: proc_open(/home/encigvyt/public_html/luaerror.log): Failed to open stream: Permission denied
- Lua error: Cannot create process: proc_open(/home/encigvyt/public_html/luaerror.log): Failed to open stream: Permission denied
- Lua error: Cannot create process: proc_open(/home/encigvyt/public_html/luaerror.log): Failed to open stream: Permission denied
- K-Q
- Lua error: Cannot create process: proc_open(/home/encigvyt/public_html/luaerror.log): Failed to open stream: Permission denied
- Lua error: Cannot create process: proc_open(/home/encigvyt/public_html/luaerror.log): Failed to open stream: Permission denied
- Lua error: Cannot create process: proc_open(/home/encigvyt/public_html/luaerror.log): Failed to open stream: Permission denied
- Lua error: Cannot create process: proc_open(/home/encigvyt/public_html/luaerror.log): Failed to open stream: Permission denied
- Lua error: Cannot create process: proc_open(/home/encigvyt/public_html/luaerror.log): Failed to open stream: Permission denied
- Lua error: Cannot create process: proc_open(/home/encigvyt/public_html/luaerror.log): Failed to open stream: Permission denied
- Lua error: Cannot create process: proc_open(/home/encigvyt/public_html/luaerror.log): Failed to open stream: Permission denied
- Lua error: Cannot create process: proc_open(/home/encigvyt/public_html/luaerror.log): Failed to open stream: Permission denied
- R-Z
- Lua error: Cannot create process: proc_open(/home/encigvyt/public_html/luaerror.log): Failed to open stream: Permission denied
- Lua error: Cannot create process: proc_open(/home/encigvyt/public_html/luaerror.log): Failed to open stream: Permission denied
- Lua error: Cannot create process: proc_open(/home/encigvyt/public_html/luaerror.log): Failed to open stream: Permission denied
- Lua error: Cannot create process: proc_open(/home/encigvyt/public_html/luaerror.log): Failed to open stream: Permission denied
- Lua error: Cannot create process: proc_open(/home/encigvyt/public_html/luaerror.log): Failed to open stream: Permission denied
- Lua error: Cannot create process: proc_open(/home/encigvyt/public_html/luaerror.log): Failed to open stream: Permission denied
- Lua error: Cannot create process: proc_open(/home/encigvyt/public_html/luaerror.log): Failed to open stream: Permission denied
- Lua error: Cannot create process: proc_open(/home/encigvyt/public_html/luaerror.log): Failed to open stream: Permission denied
- Lua error: Cannot create process: proc_open(/home/encigvyt/public_html/luaerror.log): Failed to open stream: Permission denied
- Lua error: Cannot create process: proc_open(/home/encigvyt/public_html/luaerror.log): Failed to open stream: Permission denied
Ostalo
- Lua error: Cannot create process: proc_open(/home/encigvyt/public_html/luaerror.log): Failed to open stream: Permission denied
- Lua error: Cannot create process: proc_open(/home/encigvyt/public_html/luaerror.log): Failed to open stream: Permission denied
- Lua error: Cannot create process: proc_open(/home/encigvyt/public_html/luaerror.log): Failed to open stream: Permission denied
- Lua error: Cannot create process: proc_open(/home/encigvyt/public_html/luaerror.log): Failed to open stream: Permission denied
- Lua error: Cannot create process: proc_open(/home/encigvyt/public_html/luaerror.log): Failed to open stream: Permission denied
- Lua error: Cannot create process: proc_open(/home/encigvyt/public_html/luaerror.log): Failed to open stream: Permission denied
Izvori
- ↑ Lua error: Cannot create process: proc_open(/home/encigvyt/public_html/luaerror.log): Failed to open stream: Permission denied
- ↑ Plants of the World online Pristupljeno 26. prosinca 2019.
- ↑ Lua error: Cannot create process: proc_open(/home/encigvyt/public_html/luaerror.log): Failed to open stream: Permission denied
- ↑ Lua error: Cannot create process: proc_open(/home/encigvyt/public_html/luaerror.log): Failed to open stream: Permission denied
- ↑ FCD
Vanjske poveznice
- Rosika na mrežnom izdanju Hrvatske enciklopedije LZMK