Rekaški dijalekt

Predloženo je da se ovaj članak preimenuje u "Govori rekaških Hrvata" iz razloga: Ne postoji "Rekaški dijalekt", odnosno ovaj naziv je originalan naziv smišljen za Wikipediju. Josip Lisac izričito kaže kako su govori rekaških Hrvata dio kosovko-resavskog dijalekta te također ne koristi termin Rekaški dijalekt. (Rasprava)

Ovaj je članak dio niza o štokavskom narječju hrvatskoga jezika
Osobine fonologija leksik morfologija
Štokavski dijalekti:
Zapadnoštokavski dijalekti: Slavonski dijalekt Vlahijska oaza Zapadni dijalekt (novoštokavski ikavski) Govori moliških Hrvata Istočnobosanski dijalekt Pečuški šćakavski jekavski Novoštokavski jekavski dijalekt Dubrovački Žumberački Prijelazni govori: Iločki Bokeljsko-perojski Rekaški Karaševski Janjevačko-letnički uredi

hrvatski dijalekti i lokacija rekaških govora i izvan Hrvatske

Riječ je o govorima koji su nekoć pripadali slavonskom dijalektu, međutim su pod utjecajem okolnih ekavaca prihvatili ekavski refleks jata i poprimili staroštakavsku akcenuaciju. Riječ je o rubnom dijalektu, koji se nalazi i u područjima oko Rekaša u Rumunjskoj i pograničnim dijelovima uz srbijansko-rumunjsku granicu.
Glavne karakteristike su;

• zatvorenoekavski refleks jata
• od e i od prednjeg nazala dobiveno je otvoreno e (postoje i ikavizmi)
• refleks poluglasa je [a], samoglasnog l [u]
• dočetno [l] je dalo neslogovno [o] ili slogovno [u]
• razlikuje se u skupini -ao, je li bilo etimološko, odnosno je li refleks sekundarnog poluglasa
• dolazi fonem [dc] kao zvučni parnjak [c]
• naglasak (i to kratkosilazni) se povlači s krajnjeg otvorenog sloga, dok se oba silazna povlače ako im je prethodila duljina
• govor nema tonskih opozicija ni nenaglašene duljine
• u otvorenom krajnjem slogu fakultativno se skraćuje dugosilazni naglasak (rumunjski utjecaj)
• jednače se genitiv i lokativ te dativ i instrumental u množini
• akuzativ množine muškog roda jednak je nominativu množine
• infinitivi su krnji i cjeloviti

Govor je izgubio većinu zapadnoštokavskih odlika, međutim postoji usmena tradicija o doseljenju iz istočne Slavonije kao i naknadnom doseljavanju 20-ak obitelji iz Mrkoplja u Gorskom kotaru. Stanovnici i govornici ovog govora sami sebe zovu Šokcima.

Izvori

Ovaj članak ili dio članka nije pokriven izvorima. Pomozite Wikipediji navođenjem odgovarajućih knjiga, članaka u časopisima ili internetskih stranica.

• Josip Lisac, Hrvatska dijalektologija 1. - Hrvatski dijalekti i govori štokavskog narječja i hrvatski govor torlačkog narječja, Golden Marketing - Tehnička knjiga, 2003., str. 134.-135.