Zajedničko porijeklo: razlika između inačica
Prijeđi na navigaciju
Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica |
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite news +{{Citiranje novina) |
||
| Redak 5: | Redak 5: | ||
'''Zajedničko porijeklo''' u [[evolucijska biologija|evolucijskoj biologiji]] dijeli grupa [[organizam]]a koje povezuje '''zajednički [[predak]]'''. Postoji [[dokaz zajedničkog porijekla|čvrst dokaz]] da svi [[život na Zemlji|živući organizmi na Zemlji]] potječu od zajedničkog pretka znana kao [[posljednji univerzalni predak]] ili LUA (od engl. ''last universal ancestor''), odnosno posljednji univerzalni zajednički predak ili LUCA (od engl. ''last universal common ancestor'').<ref name="theobald">{{Cite journal | author=A formal test of the theory of universal common ancestry | date=13. svibnja 2010. | journal=Nature | volume=465 | pages=219–222 | doi=10.1038/nature09014 | issue=7295 | pmid=20463738 | title=A formal test of the theory of universal common ancestry.}}</ref><ref name = "steel">{{cite journal | last1 = Steel | first1 = Mike|author1-link=Mike Steel (mathematician) | last2 = Penny | first2 = David | title = Origins of life: Common ancestry put to the test | journal = Nature | volume = 465 | issue = 7295 | pages = 168–9 | year = 2010 | pmid = 20463725 | doi = 10.1038/465168a }}</ref> | '''Zajedničko porijeklo''' u [[evolucijska biologija|evolucijskoj biologiji]] dijeli grupa [[organizam]]a koje povezuje '''zajednički [[predak]]'''. Postoji [[dokaz zajedničkog porijekla|čvrst dokaz]] da svi [[život na Zemlji|živući organizmi na Zemlji]] potječu od zajedničkog pretka znana kao [[posljednji univerzalni predak]] ili LUA (od engl. ''last universal ancestor''), odnosno posljednji univerzalni zajednički predak ili LUCA (od engl. ''last universal common ancestor'').<ref name="theobald">{{Cite journal | author=A formal test of the theory of universal common ancestry | date=13. svibnja 2010. | journal=Nature | volume=465 | pages=219–222 | doi=10.1038/nature09014 | issue=7295 | pmid=20463738 | title=A formal test of the theory of universal common ancestry.}}</ref><ref name = "steel">{{cite journal | last1 = Steel | first1 = Mike|author1-link=Mike Steel (mathematician) | last2 = Penny | first2 = David | title = Origins of life: Common ancestry put to the test | journal = Nature | volume = 465 | issue = 7295 | pages = 168–9 | year = 2010 | pmid = 20463725 | doi = 10.1038/465168a }}</ref> | ||
Zajedničko porijeklo među organizmima različitih vrsta nastaje tijekom [[specijacija|specijacije]] u kojoj se uspostavljaju nove vrste od jedinstvene predačke populacije. Organizmi koji dijele recentnijeg zajedničkog pretka bliže su srodni. [[Posljednji zajednički predak]] svih trenutačno živućih organizama jest posljednji univerzalni predak,<ref name="theobald" /> koji je živio [[kronologija evolucije|prije oko 3,9 milijarde godine]].<ref>{{cite journal | doi=10.1038/scientificamerican0200-90 |date=veljača 2000. | last1=Doolittle | url=http://shiva.msu.montana.edu/courses/mb437_537_2005_fall/docs/uprooting.pdf | first1=WF |title=Uprooting the tree of life | journal= Scientific American | volume=282 |issue=6 |pages= 90–95 | pmid = 10710791 }}</ref><ref>{{cite journal | last1 = Glansdorff | first1 = N | last2 = Xu | first2 = Y | last3 = Labedan | first3 = B | title = The last universal common ancestor: emergence, constitution and genetic legacy of an elusive forerunner. | journal = Biology direct | volume = 3 | issue = 1 | pages = 29 | year = 2008 | pmid = 18613974 | pmc = 2478661 | doi = 10.1186/1745-6150-3-29 }}</ref> Najraniji dokazi [[život na Zemlji|života na Zemlji]] jesu [[grafit]] za koji je potvrđeno da je [[biogena tvar|biogen]], a otkriven je na [[zapadni Grenland|zapadnom Grenlandu]]<ref name="NG-20131208">{{cite web |url =http://www.nature.com/ngeo/journal/vaop/ncurrent/full/ngeo2025.html|authors= Yoko Ohtomo, Takeshi Kakegawa, Akizumi Ishida, Toshiro Nagase, Minik T. Rosing| title =Evidence for biogenic graphite in early Archaean Isua metasedimentary rocks |publisher =''[[Nature Geoscience]]''|doi=10.1038/ngeo2025|date=8. prosinca 2013.| accessdate =9. prosinca 2013. }}</ref> u [[metasediment|metasedimentarnim stijenama]] starim 3,7 milijarda godina i [[fosil]]i [[mikrobni mat|mikrobnog mata]] otkriveni u [[pješčenjak]]u staru 3,48 milijarda godina pronađenu u [[zapadna Australija|zapadnoj Australiji]].<ref name="AP-20131113">{{ | Zajedničko porijeklo među organizmima različitih vrsta nastaje tijekom [[specijacija|specijacije]] u kojoj se uspostavljaju nove vrste od jedinstvene predačke populacije. Organizmi koji dijele recentnijeg zajedničkog pretka bliže su srodni. [[Posljednji zajednički predak]] svih trenutačno živućih organizama jest posljednji univerzalni predak,<ref name="theobald" /> koji je živio [[kronologija evolucije|prije oko 3,9 milijarde godine]].<ref>{{cite journal | doi=10.1038/scientificamerican0200-90 |date=veljača 2000. | last1=Doolittle | url=http://shiva.msu.montana.edu/courses/mb437_537_2005_fall/docs/uprooting.pdf | first1=WF |title=Uprooting the tree of life | journal= Scientific American | volume=282 |issue=6 |pages= 90–95 | pmid = 10710791 }}</ref><ref>{{cite journal | last1 = Glansdorff | first1 = N | last2 = Xu | first2 = Y | last3 = Labedan | first3 = B | title = The last universal common ancestor: emergence, constitution and genetic legacy of an elusive forerunner. | journal = Biology direct | volume = 3 | issue = 1 | pages = 29 | year = 2008 | pmid = 18613974 | pmc = 2478661 | doi = 10.1186/1745-6150-3-29 }}</ref> Najraniji dokazi [[život na Zemlji|života na Zemlji]] jesu [[grafit]] za koji je potvrđeno da je [[biogena tvar|biogen]], a otkriven je na [[zapadni Grenland|zapadnom Grenlandu]]<ref name="NG-20131208">{{cite web |url =http://www.nature.com/ngeo/journal/vaop/ncurrent/full/ngeo2025.html|authors= Yoko Ohtomo, Takeshi Kakegawa, Akizumi Ishida, Toshiro Nagase, Minik T. Rosing| title =Evidence for biogenic graphite in early Archaean Isua metasedimentary rocks |publisher =''[[Nature Geoscience]]''|doi=10.1038/ngeo2025|date=8. prosinca 2013.| accessdate =9. prosinca 2013. }}</ref> u [[metasediment|metasedimentarnim stijenama]] starim 3,7 milijarda godina i [[fosil]]i [[mikrobni mat|mikrobnog mata]] otkriveni u [[pješčenjak]]u staru 3,48 milijarda godina pronađenu u [[zapadna Australija|zapadnoj Australiji]].<ref name="AP-20131113">{{Citiranje novina |last=Borenstein |first=Seth |title=Oldest fossil found: Meet your microbial mom |url=http://apnews.excite.com/article/20131113/DAA1VSC01.html |date=13 November 2013 |work=[[AP News]] |accessdate=15 November 2013 }}</ref><ref name="AST-20131108">{{cite journal |last1=Noffke |first1=Nora|last2=Christian |first2=Daniel |last3=Wacey |first3=David |last4=Hazen |first4=Robert M. |title=Microbially Induced Sedimentary Structures Recording an Ancient Ecosystem in the ca. 3.48 Billion-Year-Old Dresser Formation, Pilbara, Western Australia |url=http://online.liebertpub.com/doi/abs/10.1089/ast.2013.1030 |date=8. studenoga 2013. |journal=[[Astrobiology (journal)]] |doi=10.1089/ast.2013.1030 |accessdate=15. studenoga 2013. }}</ref> Svi trenutačno živući organizmi na Zemlji dijele zajedničko gensko naslijeđe (univerzalno zajedničko porijeklo), svaki je od njih potomak jedinstvene izvorne vrste iako je sugestija značajnog [[horizontalni genski transfer|horizontalnog genskog transfera]] tijekom rane evolucije otvorila pitanja o [[monofilija|monofiliji]] života.<ref name="theobald" /> | ||
Univerzalno zajedničko porijeklo putem [[evolucija|evolucijskog]] procesa, tj. da postoji samo jedan progenitor, jedan praroditelj za sve životne oblike, prvi je predložio [[Charles Darwin]] u svojem djelu ''[[O porijeklu vrsta]]'' koje je završavalo: "Ima veličanstvenosti u takvu poimanju života, s različitim njegovim moćima koje su početno udahnute u nekoliko oblika ili u samo jedan oblik".<ref name = "origin">Darwin, C., "The Origin of Species by Means of Natural Selection, or the Preservation of Favoured Races in the Struggle For Life", London, John Murrary, (1859) str. 490</ref> Ovu su teoriju nedavno popularizirali [[Richard Dawkins]], u svojem djelu ''[[Priča o predcima]]'', i drugi. | Univerzalno zajedničko porijeklo putem [[evolucija|evolucijskog]] procesa, tj. da postoji samo jedan progenitor, jedan praroditelj za sve životne oblike, prvi je predložio [[Charles Darwin]] u svojem djelu ''[[O porijeklu vrsta]]'' koje je završavalo: "Ima veličanstvenosti u takvu poimanju života, s različitim njegovim moćima koje su početno udahnute u nekoliko oblika ili u samo jedan oblik".<ref name = "origin">Darwin, C., "The Origin of Species by Means of Natural Selection, or the Preservation of Favoured Races in the Struggle For Life", London, John Murrary, (1859) str. 490</ref> Ovu su teoriju nedavno popularizirali [[Richard Dawkins]], u svojem djelu ''[[Priča o predcima]]'', i drugi. | ||
Inačica od 6. prosinac 2021. u 07:09
- Za uporabu termina u lingvistici i filologiji vidi komparativnu metodu, historijsku lingvistiku, prajezik i tekstualnu kritiku.
Zajedničko porijeklo u evolucijskoj biologiji dijeli grupa organizama koje povezuje zajednički predak. Postoji čvrst dokaz da svi živući organizmi na Zemlji potječu od zajedničkog pretka znana kao posljednji univerzalni predak ili LUA (od engl. last universal ancestor), odnosno posljednji univerzalni zajednički predak ili LUCA (od engl. last universal common ancestor).[1][2]
Zajedničko porijeklo među organizmima različitih vrsta nastaje tijekom specijacije u kojoj se uspostavljaju nove vrste od jedinstvene predačke populacije. Organizmi koji dijele recentnijeg zajedničkog pretka bliže su srodni. Posljednji zajednički predak svih trenutačno živućih organizama jest posljednji univerzalni predak,[1] koji je živio prije oko 3,9 milijarde godine.[3][4] Najraniji dokazi života na Zemlji jesu grafit za koji je potvrđeno da je biogen, a otkriven je na zapadnom Grenlandu[5] u metasedimentarnim stijenama starim 3,7 milijarda godina i fosili mikrobnog mata otkriveni u pješčenjaku staru 3,48 milijarda godina pronađenu u zapadnoj Australiji.[6][7] Svi trenutačno živući organizmi na Zemlji dijele zajedničko gensko naslijeđe (univerzalno zajedničko porijeklo), svaki je od njih potomak jedinstvene izvorne vrste iako je sugestija značajnog horizontalnog genskog transfera tijekom rane evolucije otvorila pitanja o monofiliji života.[1]
Univerzalno zajedničko porijeklo putem evolucijskog procesa, tj. da postoji samo jedan progenitor, jedan praroditelj za sve životne oblike, prvi je predložio Charles Darwin u svojem djelu O porijeklu vrsta koje je završavalo: "Ima veličanstvenosti u takvu poimanju života, s različitim njegovim moćima koje su početno udahnute u nekoliko oblika ili u samo jedan oblik".[8] Ovu su teoriju nedavno popularizirali Richard Dawkins, u svojem djelu Priča o predcima, i drugi.
Više informacija
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 • Nepoznat parametar:
issue
• Parametarpmidnije dopušten u klasijournal
• Parametartypenije dopušten u klasijournal
• Parametardatenije dopušten u klasijournal - ↑ • Nepoznat parametar:
first1
• Nepoznat parametar:last1
• Nepoznat parametar:author1-link
• Nepoznat parametar:issue
• Parametarpmidnije dopušten u klasijournal
• Parametartypenije dopušten u klasijournal
• Parametarlast2nije dopušten u klasijournal
• Parametarfirst2nije dopušten u klasijournal - ↑ • Nepoznat parametar:
first1
• Nepoznat parametar:last1
• Nepoznat parametar:issue
• Parametarpmidnije dopušten u klasijournal
• Parametartypenije dopušten u klasijournal
• Parametardatenije dopušten u klasijournal
• Parametarurlnije dopušten u klasijournal - ↑ • Nepoznat parametar:
first1
• Nepoznat parametar:issue
• Nepoznat parametar:last1
• Nepoznat parametar:pmc
• Parametarlast2nije dopušten u klasijournal
• Parametarpmidnije dopušten u klasijournal
• Parametartypenije dopušten u klasijournal
• Parametarfirst2nije dopušten u klasijournal
• Parametarlast3nije dopušten u klasijournal
• Parametarfirst3nije dopušten u klasijournal - ↑ • Nepoznat parametar:
authors
• Parametardoinije dopušten u klasiweb
• Parametaraccessdatenije dopušten u klasiweb - ↑ • Parametar
lastnije dopušten u klasinewspaper
• Parametarfirstnije dopušten u klasinewspaper
• Parametarworknije dopušten u klasinewspaper
• Parametartypenije dopušten u klasinewspaper
• Parametaraccessdatenije dopušten u klasinewspaper - ↑ • Nepoznat parametar:
first1
• Nepoznat parametar:last4
• Nepoznat parametar:last1
• Nepoznat parametar:first4
• Parametarfirst3nije dopušten u klasijournal
• Parametartypenije dopušten u klasijournal
• Parametarlast2nije dopušten u klasijournal
• Parametardatenije dopušten u klasijournal
• Parametarfirst2nije dopušten u klasijournal
• Parametarlast3nije dopušten u klasijournal
• Parametarurlnije dopušten u klasijournal
• Parametaraccessdatenije dopušten u klasijournal - ↑ Darwin, C., "The Origin of Species by Means of Natural Selection, or the Preservation of Favoured Races in the Struggle For Life", London, John Murrary, (1859) str. 490
Vanjske poveznice
- 29+ Evidences for Macroevolution: the Scientific Case for Common Descent. Iz TalkOrigins Archivea
- The Tree of Life Web Project
| |||||
| |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||