Razlika između inačica stranice »Moderna evolucijska sinteza«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige))
 
Redak 3: Redak 3:
'''Moderna evolucijska sinteza''', unija ideja iz nekoliko [[biologija|bioloških]] specijalnosti koja pruža naširoko prihvaćen prikaz [[evolucija|evolucije]], nastala u 20. stoljeću. Katkad se naziva ''nova sinteza'', ''moderna sinteza'', ''evolucijska sinteza'', ''milenijska sinteza'' i ''neodarvinistička sinteza''
'''Moderna evolucijska sinteza''', unija ideja iz nekoliko [[biologija|bioloških]] specijalnosti koja pruža naširoko prihvaćen prikaz [[evolucija|evolucije]], nastala u 20. stoljeću. Katkad se naziva ''nova sinteza'', ''moderna sinteza'', ''evolucijska sinteza'', ''milenijska sinteza'' i ''neodarvinistička sinteza''


Sinteza, proizvedena između 1936. i 1947., odražava konsenzus o tome kako se evolucija odvija.<ref>{{cite book |title= Science and Creationism: a view from the National Academy of Sciences |url=http://books.nap.edu/openbook.php?record_id=6024&page=28 |format=php |accessdate= September 24, 2009 |edition=Second |year= 1999 |publisher=The National Academy of Sciences |location=Washington, DC |isbn=-0-309-06406-6 |page=28 |chapter=Appendix: Frequently Asked Questions |chapterurl=http://www.nap.edu/openbook.php?record_id=6024&page=27#p200064869970027001 |quote=The scientific consensus around evolution is overwhelming. |ref=NAS }}</ref> Prethodni razvoj [[populacijska genetika|populacijske genetike]], od 1918. do 1932., bio je poticajan jer je pokazao da je [[Mendelovo nasljeđivanje|Mendelova genetika]] konzistentna s [[prirodna selekcija|prirodnom selekcijom]] i gradualnom evolucijom. Sinteza je još, u velikoj mjeri, trenutačna [[paradigma]] u evolucijskoj biologiji.<ref>{{harvnb|Mayr|2002|p=270}}</ref>
Sinteza, proizvedena između 1936. i 1947., odražava konsenzus o tome kako se evolucija odvija.<ref>{{Citiranje knjige |title= Science and Creationism: a view from the National Academy of Sciences |url=http://books.nap.edu/openbook.php?record_id=6024&page=28 |format=php |accessdate= September 24, 2009 |edition=Second |year= 1999 |publisher=The National Academy of Sciences |location=Washington, DC |isbn=-0-309-06406-6 |page=28 |chapter=Appendix: Frequently Asked Questions |chapterurl=http://www.nap.edu/openbook.php?record_id=6024&page=27#p200064869970027001 |quote=The scientific consensus around evolution is overwhelming. |ref=NAS }}</ref> Prethodni razvoj [[populacijska genetika|populacijske genetike]], od 1918. do 1932., bio je poticajan jer je pokazao da je [[Mendelovo nasljeđivanje|Mendelova genetika]] konzistentna s [[prirodna selekcija|prirodnom selekcijom]] i gradualnom evolucijom. Sinteza je još, u velikoj mjeri, trenutačna [[paradigma]] u evolucijskoj biologiji.<ref>{{harvnb|Mayr|2002|p=270}}</ref>


Moderna je sinteza riješila poteškoće i zbrke uzrokovane specijalizacijom i slabom komunikacijom među biolozima u ranim godinama 20. stoljeća. U njezinoj je srži bilo pitanje da li bi se Mendelova genetika mogla pomiriti s gradualnom evolucijom posredstvom prirodne selekcije. Drugi problem bilo je pitanje da li se opsežne promjene ([[makroevolucija]]) kojima svjedoče paleonotolozi mogle objasniti promjenama posvjedočenima u lokalnim populacijama ([[mikroevolucija]]).
Moderna je sinteza riješila poteškoće i zbrke uzrokovane specijalizacijom i slabom komunikacijom među biolozima u ranim godinama 20. stoljeća. U njezinoj je srži bilo pitanje da li bi se Mendelova genetika mogla pomiriti s gradualnom evolucijom posredstvom prirodne selekcije. Drugi problem bilo je pitanje da li se opsežne promjene ([[makroevolucija]]) kojima svjedoče paleonotolozi mogle objasniti promjenama posvjedočenima u lokalnim populacijama ([[mikroevolucija]]).
Redak 27: Redak 27:


*Allen, Garland. 1978. ''Thomas Hunt Morgan: The Man and His Science'', Princeton University Press. {{ISBN|0-691-08200-6}}
*Allen, Garland. 1978. ''Thomas Hunt Morgan: The Man and His Science'', Princeton University Press. {{ISBN|0-691-08200-6}}
*{{cite book|last=Bowler|first=Peter J.|authorlink=Peter J. Bowler|title=Evolution:The History of an Idea|publisher=University of California Press|year=2003|isbn=0-520-23693-9}}
*{{Citiranje knjige|last=Bowler|first=Peter J.|authorlink=Peter J. Bowler|title=Evolution:The History of an Idea|publisher=University of California Press|year=2003|isbn=0-520-23693-9}}
*Dawkins, Richard. 1996. ''[[The Blind Watchmaker]]'', W. W. Norton and Company, reizdanje {{ISBN|0-393-31570-3}}
*Dawkins, Richard. 1996. ''[[The Blind Watchmaker]]'', W. W. Norton and Company, reizdanje {{ISBN|0-393-31570-3}}
*Dobzhansky, T. 1937. ''[[Genetics and the Origin of Species]]'', [[Columbia University Press]]. {{ISBN|0-231-05475-0}}
*Dobzhansky, T. 1937. ''[[Genetics and the Origin of Species]]'', [[Columbia University Press]]. {{ISBN|0-231-05475-0}}
*Fisher, R. A. 1930. ''[[The Genetical Theory of Natural Selection]]'', Clarendon Press. {{ISBN|0-19-850440-3}}
*Fisher, R. A. 1930. ''[[The Genetical Theory of Natural Selection]]'', Clarendon Press. {{ISBN|0-19-850440-3}}
*Futuyma, D. J. 1986. ''Evolutionary Biology''. Sinauer Associates. 0-87-893189-9
*Futuyma, D. J. 1986. ''Evolutionary Biology''. Sinauer Associates. 0-87-893189-9
*{{cite book|last=Gould|first=Stephen Jay|authorlink=Stephen Jay Gould|title=The Structure of Evolutionary Theory|publisher=Belknap Press of Harvard University Press|year=2002|isbn=0-674-00613-5}}
*{{Citiranje knjige|last=Gould|first=Stephen Jay|authorlink=Stephen Jay Gould|title=The Structure of Evolutionary Theory|publisher=Belknap Press of Harvard University Press|year=2002|isbn=0-674-00613-5}}
*Haldane, J. B. S. 1932. ''[[The Causes of Evolution]]'', Longman, Green; Princeton University Press reprint, {{ISBN|0-691-02442-1}}
*Haldane, J. B. S. 1932. ''[[The Causes of Evolution]]'', Longman, Green; Princeton University Press reprint, {{ISBN|0-691-02442-1}}
*Huxley, J. S., ur. 1940. ''The New Systematics'', Oxford University Press. {{ISBN|0-403-01786-6}}
*Huxley, J. S., ur. 1940. ''The New Systematics'', Oxford University Press. {{ISBN|0-403-01786-6}}
*{{cite book
*{{Citiranje knjige
| last= Huxley
| last= Huxley
|authorlink=Julian S. Huxley
|authorlink=Julian S. Huxley
Redak 46: Redak 46:
| ref= harv
| ref= harv
}}
}}
*{{cite book|last=Larson|first=Edward J.|authorlink=Edward Larson|title=Evolution:The Remarkable History of a Scientific Theory|publisher=Modern Library|year=2004|isbn=0-679-64288-9}}
*{{Citiranje knjige|last=Larson|first=Edward J.|authorlink=Edward Larson|title=Evolution:The Remarkable History of a Scientific Theory|publisher=Modern Library|year=2004|isbn=0-679-64288-9}}
*Margulis, Lynn i Dorion Sagan. 2002. "Acquiring Genomes: A Theory of the Origins of Species", Perseus Books Group. {{ISBN|0-465-04391-7}}
*Margulis, Lynn i Dorion Sagan. 2002. "Acquiring Genomes: A Theory of the Origins of Species", Perseus Books Group. {{ISBN|0-465-04391-7}}
*Mayr, E. 1942. ''Systematics and the Origin of Species'', Columbia University Press. Harvard University Press reprint {{ISBN|0-674-86250-3}}
*Mayr, E. 1942. ''Systematics and the Origin of Species'', Columbia University Press. Harvard University Press reprint {{ISBN|0-674-86250-3}}
*{{cite book
*{{Citiranje knjige
| last      = Mayr
| last      = Mayr
| first      = Ernst
| first      = Ernst

Trenutačna izmjena od 07:36, 17. studenoga 2021.

Moderna evolucijska sinteza, unija ideja iz nekoliko bioloških specijalnosti koja pruža naširoko prihvaćen prikaz evolucije, nastala u 20. stoljeću. Katkad se naziva nova sinteza, moderna sinteza, evolucijska sinteza, milenijska sinteza i neodarvinistička sinteza

Sinteza, proizvedena između 1936. i 1947., odražava konsenzus o tome kako se evolucija odvija.[1] Prethodni razvoj populacijske genetike, od 1918. do 1932., bio je poticajan jer je pokazao da je Mendelova genetika konzistentna s prirodnom selekcijom i gradualnom evolucijom. Sinteza je još, u velikoj mjeri, trenutačna paradigma u evolucijskoj biologiji.[2]

Moderna je sinteza riješila poteškoće i zbrke uzrokovane specijalizacijom i slabom komunikacijom među biolozima u ranim godinama 20. stoljeća. U njezinoj je srži bilo pitanje da li bi se Mendelova genetika mogla pomiriti s gradualnom evolucijom posredstvom prirodne selekcije. Drugi problem bilo je pitanje da li se opsežne promjene (makroevolucija) kojima svjedoče paleonotolozi mogle objasniti promjenama posvjedočenima u lokalnim populacijama (mikroevolucija).

Sinteza je uključila dokaze koje su prikupili biolozi, izvježbani u genetici, koji su proučavali populacije na terenu i u laboratoriju. Ta su proučavanja bila ključna za teoriju evolucije. Sinteza je povezala ideje iz nekoliko grana biologije koje su prije toga bile odvojene, navlastito iz genetike, citologije, sistematike, botanike, morfologije, ekologije i paleontologije.

Julian Huxley izmislio je termin kada je proizveo svoju knjigu Evolucija: moderna sinteza (1942.). Ostale važne figure u modernoj sintezi uključuju R. A. Fishera, Theodosiusa Dobzhanskog, J. B. S. Haldanea, Sewalla Wrighta, E. B. Forda, Ernsta Mayra, Bernharda Renscha, Sergeja Četverikova, Georgea Gaylorda Simpsona i G. Ledyarda Stebbinsa.

Više informacija

Izvori

  1. "Appendix: Frequently Asked Questions" (php). Science and Creationism: a view from the National Academy of Sciences (Second ed.). Washington, DC: The National Academy of Sciences. 1999. str. 28. ISBN -0-309-06406-6. http://www.nap.edu/openbook.php?record_id=6024&page=27#p200064869970027001 Pristupljeno 24. rujna 2009.. "The scientific consensus around evolution is overwhelming." 
  2. Script error: The function "harvard_citation_no_bracket" does not exist.

Bilješke

Vanjske poveznice