Palača Stoclet: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
m no summary specified
Redak 24: Redak 24:


==Vanjske poveznice==
==Vanjske poveznice==
{{commonscat|Palais Stoclet}}
 
* [http://books.google.be/books?id=sQUi8kRKWrMC&pg=PA44#v=onepage&q&f=false Dennis Sharp, ''Twentieth Century Architecture'', 2002., Mulgrave: Images Publishing Group. str. 44.] {{ISBN|1864700858}}
* [http://books.google.be/books?id=sQUi8kRKWrMC&pg=PA44#v=onepage&q&f=false Dennis Sharp, ''Twentieth Century Architecture'', 2002., Mulgrave: Images Publishing Group. str. 44.] {{ISBN|1864700858}}
* [http://books.google.be/books?id=39T1zElEBrQC&pg=PA548#v=onepage&q&f=false David Watkin, ''A History of Western Architecture'', 2005., London: Laurence King Publishing. str. 548.] {{ISBN|1856694593}}.
* [http://books.google.be/books?id=39T1zElEBrQC&pg=PA548#v=onepage&q&f=false David Watkin, ''A History of Western Architecture'', 2005., London: Laurence King Publishing. str. 548.] {{ISBN|1856694593}}.

Inačica od 3. studeni 2021. u 00:30

Predložak:UNESCO-svjetska baština Palača Stoclet (francuski: Palais Stoclet; nizozemski: Stocletpaleis) je privatna vila koju je izgradio arhitekt Josef Hoffmann od 1905. do 1911. godine za bankara i ljubitelja umjetnosti Adolphea Stocleta. Nalazi se u Bruxellesu, na Aveniji de Tervueren, u blizini tzv. "Bečke radionice" (Wiener Werkstätte). Smatra se Hoffmannovim remek-djelom i jedna je od najraskošnije uređenih kuća u stilu moderne na početku 20. stoljeća.

Fasada građevine, obložena mramorom, je radikalno pojednostavljenih linija u duhu moderne arhitekture, ali je unutrašnjost bogato ukrašena (u blagovaonici je slike naslikao Gustav Klimt, a četiri bakrene skulpture na vrhu je izradio Franz Metzner). Ovakav pristup ujedinjenja arhitekata, umjetnika i obrtnika je u duhu "Gesamtkunstwerka" (totalne umjetnosti), koja je jedna od odrednica secesije.

Obitelj Stoclet još uvijek živi u ovoj palači i nije otvorena za javnost. Skice Klimtovih slika se danas nalaze u trajnoj postavi Muzeja primijenjenih umjentosti (MAK) u Beču.

Dana 27. lipnja 2009. godine upisana je na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi.

Vanjske poveznice