Razlika između inačica stranice »Istrijanstvo«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
(inačica prije zahvata onih koji skrivaju prave namjere)
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Istrijanstvo'''-->{{ {{#ifeq:|{{void}}|void|subst!}}|CBris[[Kategorija:Potrebno dodati subst:]]}}
{{Jednostrano}}
'''Istrijanstvo''' je naziv za regionalni identitet razvijen kod dijela građana [[Istra|Istre]], uglavnom njenog [[Hrvatska|hrvatskog dijela]].
'''Istrijanstvo''' je naziv za regionalni identitet razvijen kod dijela građana [[Istra|Istre]], uglavnom njenog [[Hrvatska|hrvatskog dijela]].


Redak 6: Redak 4:
Standardni naziv u [[hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]] za stanovnike Istre jest '''Istrani'''. Stanovnici Istre u većini slučajeva koriste naziv '''Istrijani''', [[talijanizam|temeljen]]  na talijanskom ''Istriani''. Izraz ''Istrijani'' se ponekad koristi i izvan Istre, no u tom slučaju može imati političke konotacije, jer se time naglašava regionalni identitet, a ne samo mjesto stanovanja, kao što je slučaj kod izraza ''Istrani''.
Standardni naziv u [[hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]] za stanovnike Istre jest '''Istrani'''. Stanovnici Istre u većini slučajeva koriste naziv '''Istrijani''', [[talijanizam|temeljen]]  na talijanskom ''Istriani''. Izraz ''Istrijani'' se ponekad koristi i izvan Istre, no u tom slučaju može imati političke konotacije, jer se time naglašava regionalni identitet, a ne samo mjesto stanovanja, kao što je slučaj kod izraza ''Istrani''.


Na [[Dodatak:Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011.|Popisu stanovništva 2011.]] u [[Hrvatska|Republici Hrvatskoj]] Istranima se u regionalnom smislu izjasnilo 25.491 stanovnika odnosno 96,3% svih regionalno izjašnjenih stanovnika Hrvatske. U [[Istarska županija|Istarskoj županiji]] se Istranima izjasnilo 12,1% stanovnika.
Uporaba pojma dobila je političku konotaciju početkom 1990-ih. Promjene virtualnog identiteta, rezultira pogodbenom identifikacijom koju je [[Nevio Šetić]] iskazao riječima "Mi jesmo Istrijani, ali ako se u političkom smislu time manipulira, onda to nismo." Šetić ističe da je u 1990-ima istrijanstvo "oživljeno kao nacionalna ili nadnacionalna, a ne zavičajna kategorija" kao "posljedica antihrvatske politike i sustavnog potiskivanja nacionalnog osjećaja među Hrvatima Istre za fašizma i komunizma", "supstitucija je za hrvatstvo". IDS kritizira zbog upotrebe tog pojma jer "IDS-ova politička konstanta, koja nije u suglasju s političkim trenutkom, a ni s temeljnim hrvatskim nacionalnim interesima. (...) Tu se vide sva neozbiljnost i avanturizam IDS-ove politike, koja samo kažnjava ovaj prostor...". [[Branimir Crljenko]] kazuje da "[p]oziv na istrijanstvo kao nacionalnu identifikaciju, poziv je na razaranje hrvatskog etničkog tkiva Istre. ... Nakon grubih nasrtaja što su ih na egzistencijalne supstance hrvatskog etniciteta u Istri s jednakim kobnim posljedicama počinila oba totalitarna sustava a (sic) našeg stoljeća: i fašizma i komunizma, devedesete godine našeg stoljeća dovode na istarsku političku scenu istrijanstvo kao treći antikroatistički nasrtaj na toliko puta u povijesti osporavan i potiskivan hrvatski jezični, kulturni i opće nacionalni identitet Istrana. [[Vladimir Šeks]] i [[Marino Golob]] ne štede istrijanstvo, Josip Šestan upozorava na paktiranje s vragom, a pazinski HSP-ovci nazivaju "Dio IDS-ova vodstva, komunjare odgojene u bizantsko-marksističkom duhu..." i naziva ih "najveća su nesreća koja se Istri mogla dogoditi. Njihovo djelovanje, vođenje i obmanjivanje IDS-a i istarske javnosti ide u smjeru destabilizacije Hrvatske u Istri, a krajnji je cilj da se prolije krv, rat između Istrana i ‘Istrokana’, a sve u jednom interesu, interesu srbočetnika i tršćanskih fašista". [[Dušan Tumpić]] tvrdi "Istrijanstvo forsiraju istarski Hrvati koji su izdali svoju narodnost."


=== Kritike i osporavanja ===
Predsjednik [[Franjo Tuđman]] ratnih je godina upozoravao na autonomaško-talijanaške podvale s "posebnom nacijom" i razvojčivanjem Istre da bi Istru "porobili fašisti i iredentisti".<ref>[https://hrcak.srce.hr/file/127281 Problemi sjevernog Jadrana 11 (2011)] Blagonić, Sandi; Istrijani vs. Istrani: dihotomizacija nominalnih i virtualnih identiteta u procesu političke mobilizacije periferije, str. 119-123 </ref>
Predsjednik [[Franjo Tuđman]] ratnih je godina upozoravao na autonomaško-talijanaške podvale s "posebnom nacijom" i razvojčivanjem Istre da bi Istru "porobili fašisti i iredentisti".<ref>[https://hrcak.srce.hr/file/127281 Problemi sjevernog Jadrana 11 (2011)] Blagonić, Sandi; Istrijani vs. Istrani: dihotomizacija nominalnih i virtualnih identiteta u procesu političke mobilizacije periferije, str. 119-123 </ref>  
 
== Kritike ==


=== IDS, regionalizam i istrijanstvo ===
=== IDS, regionalizam i istrijanstvo ===
[[IDS]] je od svojeg osnutka [[1990.]] godine zagovarao regionalizam. S obzirom da je to bilo vrijeme buđenja hrvatskog nacionalizma, mnogi hrvatski političari iz drugih stranaka su IDS-ovcima zamjerali manjak hrvatstva u njihovom političkom programu, gdje se Hrvatska spominjala kao labava [[federacija]].<ref name="Antić" /> Prema svjedočenjima povjesničara [[Ljubomir Antić|Ljubomira Antića]], koji je u tom periodu bio član [[Vlado Gotovac|Gotovčevog]] [[HSLS]]-a, postojalo je nepovjerenje prema IDS-u. U HSLS-u su odbacili svaku suradnju s njima ukoliko ne "pohrvate" program, a [[Vlado Gotovac]] je čak zahtijevao da ih se napada, jer je smatrao sa jedna takva stranka ne bi smjela biti politička stranka bez hrvatskog predznaka. Drugi HSLS-ov lider, [[Dražen Budiša]] smatrao je da "''IDS-u ne treba pridavati veliku pažnju jer tko zna koga uopće predstavljaju i tko će tamo doći u prvi plan''".<ref name="Antić" /> Već sredinom istog desetljeća [[Vlado Gotovac]] i [[Dražen Budiša]] blisko su surađivali s IDS-om, a sve je okrunjeno "koalicijom šestorke" u kojoj su se nalazili i IDS, LS i HSLS, i koja je pobijedila na [[Hrvatski parlamentarni izbori 2000.|parlamentarnim izborima 2000. godine]].
[[IDS]] je od svojeg osnutka [[1990.]] godine zagovarao regionalizam. S obzirom da je to bilo vrijeme buđenja hrvatskog nacionalizma, mnogi hrvatski političari iz drugih stranaka su IDS-ovcima zamjerali manjak hrvatstva u njihovom političkom programu, gdje se Hrvatska spominjala kao labava [[federacija]].<ref name="Antić"/> Prema svjedočenjima povjesničara [[Ljubomir Antić|Ljubomira Antića]], koji je u tom periodu bio član [[Vlado Gotovac|Gotovčevog]] [[HSLS]]-a, postojalo je nepovjerenje prema IDS-u. U HSLS-u su odbacili svaku suradnju s njima ukoliko ne "pohrvate" program, a [[Vlado Gotovac]] je čak zahtijevao da ih se napada, jer je smatrao sa jedna takva stranka ne bi smjela biti politička stranka bez hrvatskog predznaka. Drugi HSLS-ov lider, [[Dražen Budiša]] smatrao je da "''IDS-u ne treba pridavati veliku pažnju jer tko zna koga uopće predstavljaju i tko će tamo doći u prvi plan''".<ref name="Antić"/>


IDS-u se zamjera i pozivanje na [[Istarski pokrajinski sabor]] u Poreču iz doba [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]], gdje se hrvatskim, zbog pritiska Talijana, nije smjelo govoriti, iako je zakonom to bilo osigurano, što je posebno isticao [[Zvane Črnja]].<ref name="Bratulić" /><!-- Izdvojiti u [[Istarski pokrajinski sabor]]: Filtriranje svakog [[hrvatstvo|hrvatstva]] je išlo dotle da službeni zapisničar nije zapisivao riječi ako bi ih netko izgovorio na hrvatskom, nego je samo naznačivao "parla slavo", tako da je bilo onemogućeno govoriti hrvatskim u tom "istarskom" pokrajinskom Saboru. A kad je otac Istre [[Matko Laginja]] progovorio hrvatskim nakon izbora, stvari su toliko uskipjele da je rad toga Sabora u Poreču bio zabranjen.<ref name="Bratulić"/> -->
IDS-u se zamjera i pozivanje na [[Istarski pokrajinski sabor]] u Poreču iz doba [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]], gdje se hrvatskim, zbog pritiska Talijana, nije smjelo govoriti, iako je zakonom to bilo osigurano, što je posebno isticao [[Zvane Črnja]].<ref name="Bratulić"/><!-- Izdvojiti u [[Istarski pokrajinski sabor]]: Filtriranje svakog [[hrvatstvo|hrvatstva]] je išlo dotle da službeni zapisničar nije zapisivao riječi ako bi ih netko izgovorio na hrvatskom, nego je samo naznačivao "parla slavo", tako da je bilo onemogućeno govoriti hrvatskim u tom "istarskom" pokrajinskom Saboru. A kad je otac Istre [[Matko Laginja]] progovorio hrvatskim nakon izbora, stvari su toliko uskipjele da je rad toga Sabora u Poreču bio zabranjen.<ref name="Bratulić"/> -->


Početkom 2009. godine, na posljednjem saboru [[Klub mladih IDS-a|Kluba mladih IDS-a]], tadašnji predsjednik IDS-a [[Ivan Jakovčić]] najavio da će nakon ulaska Hrvatske u [[EU]] Istra zatražiti autonomiju,<ref name="HKV"/> što se do danas <small>({{MJESNAGODINA}}.)</small> nije dogodilo.
Početkom 2009. godine, na posljednjem saboru [[Klub mladih IDS-a|Kluba mladih IDS-a]], tadašnji predsjednik IDS-a [[Ivan Jakovčić]] najavio da će nakon ulaska Hrvatske u [[EU]] Istra zatražiti autonomiju,<ref name="HKV"/> što se do danas <small>({{MJESNAGODINA}}.)</small> nije dogodilo.
=== Optužbe za iredentizam i negativan odnos prema hrvatstvu ===
O opasnostima regionalnog izjašnjavanja je upravni odbor [[Čakavski sabor|Čakavskog sabora]] upozoravao još uoči popisa stanovništva [[1971.]] godine u svojoj [[:s:Izjava Čakavskog sabora protiv regionalnog izjašnjavanja|Izjavi Čakavskog sabora protiv regionalnog izjašnjavanja]] od [[30. siječnja]] [[1971.]] godine, naglasivši da regionalno izjašnjavanje "''dopušta mogućnost da se u statistici krivo interpretira etnogenetička sinteza [[Hrvati|hrvatskog naroda]]''" i da ono "''stimuliraju pojavu zastarjelih autonomaško-separatističkih ideja koje se protive naprednim integracionim tokovima života''".
Mladež IDS-a je 2. travnja 2011. u Puli organizirala [[okrugli stol]] na temu "Što znači biti Istrijan?". Troje od četvero pozvanih gostiju ([[Sandi Blagonić]], [[Ernie Gigante Dešković]] i [[Ivan Pauletta]]) se, prema mišljenju kritičara [[Ninoslav Mogorović|Ninoslava Mogorovića]],<ref name="ninoslav-mogorovic"/> iskazalo retorikom koja je bila [[govor mržnje]] prema svemu hrvatskom. [[Ivan Pauletta]] je na skupu navodno izjavio<ref name="ninoslav-mogorovic"/> da se "''zalaže za odvajanje Istre od RH''", što je politička aktivnost zabranjena [[Ustav Republike Hrvatske|ustavom RH]].


=== Odnos prema talijanskom iredentizmu ===
=== Odnos prema talijanskom iredentizmu ===
[[IDS]]-u, koji promiče istrijanstvo, se zamjera preblagi odnos prema [[talijanski iredentizam|talijanskoj iredenti]]. Godine 1995. je pod patronatom [[IDS]]-a organiziran Prvi kongres Istrijana u Puli, na kojem su ugostili talijanske iredentiste, među ostalim talijanskog senatora [[Lucio Toth|Lucia Totha]], poznatom po anti-hrvatskim stavovima.<ref name="javno"/> Drugi talijanski iredentist, parlamentarni zastupnik [[Roberto Menia]], koji tvrdi da su Istra, Rijeka i Dalmacija nepravedno oduzeti Italiji i kako će jednoga dana biti vraćeni njihovoj zemlji, također je posjetio Hrvatsku, što je prošlo bez reakcija IDS-a.<ref name="javno"/>
[[IDS]]-u, koji priče istrijanstvo, se zamjera preblagi odnos prema [[talijanski iredentizam|talijanskoj iredenti]]. Godine 1995. je pod patronatom [[IDS]]-a organiziran Prvi kongres Istrijana u Puli, na kojem su ugostili talijanske iredentiste, među ostalim talijanskog senatora [[Lucio Toth|Lucia Totha]], poznatom po anti-hrvatskim stavovima.<ref name="javno"/> Drugi talijanski iredentist, parlamentarni zastupnik [[Roberto Menia]], koji tvrdi da su Istra, Rijeka i Dalmacija nepravedno oduzeti Italiji i kako će jednoga dana biti vraćeni njihovoj zemlji, također je posjetio Hrvatsku, što je prošlo bez reakcija IDS-a.<ref name="javno"/>
 
Ipak, narednih desetljeća IDS je, upravljajući županijom i jedinicama lokalne samouprave, nebrojeno puta surađivao s hrvatskim braniteljima, vladom RH, podizao spomenike braniteljima, organizirao mimohode sjećanja na [[Vukovar]] i sl.


== Povezani članci ==
== Povezani članci ==
* [[Talijanizacija]]
* [[Talijanizacija]]
* [[Regionalizam]]
* [[Regionalizam]]
*[[Hrvatski narodni preporod u Istri]]


== Izvori ==
== Izvori ==
Redak 34: Redak 35:
<ref name="Antić">[http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac414.nsf/AllWebDocs/Porodjajne_muke_hrvatskog_visestranacja Vijenac br.414/2010.] [[Ljubomir Antić]]: Porođajne muke hrvatskog višestranačja, Dnevne bilješke Ljubomira Antića (siječanj 1990.), 14. siječnja 2010.</ref>
<ref name="Antić">[http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac414.nsf/AllWebDocs/Porodjajne_muke_hrvatskog_visestranacja Vijenac br.414/2010.] [[Ljubomir Antić]]: Porođajne muke hrvatskog višestranačja, Dnevne bilješke Ljubomira Antića (siječanj 1990.), 14. siječnja 2010.</ref>
<ref name="HKV">[http://hakave.org/index.php?option=com_content&view=article&id=4191:o-autonomaenju&catid=138:davor-dijanovi&Itemid=76 HKV] Davor Dijanović: O autonomašenju, 17. ožujka 2009.</ref>
<ref name="HKV">[http://hakave.org/index.php?option=com_content&view=article&id=4191:o-autonomaenju&catid=138:davor-dijanovi&Itemid=76 HKV] Davor Dijanović: O autonomašenju, 17. ožujka 2009.</ref>
<ref name="ninoslav-mogorovic">[http://hakave.org/index.php?option=com_content&view=article&id=8075:izazivanje-nacionalne-i-politike-polarizacije-u-istri-u-funkciji-skrivanja-kriminalnih-afera&catid=172:ninoslav-mogorovi&Itemid=151 HKV] Ninoslav Mogorović: [[Govor mržnje]] prema hrvatskom narodu u Istri, 6. travnja 2011.</ref>
}}


== Vanjske poveznice ==
== Vanjske poveznice ==
Redak 41: Redak 44:
* [https://archive.today/20130629101634/http://www.gradpula.com/vijesti-iz-pule-i-istre/autonomija-istre-dujomir-marasovic-silom-cemo-na-jakovcicevu-davolsku-ideju.html Autonomija Istre - Dujomir Marasović: Silom ćemo na Jakovčićevu đavolsku ideju] (gradpula.com)
* [https://archive.today/20130629101634/http://www.gradpula.com/vijesti-iz-pule-i-istre/autonomija-istre-dujomir-marasovic-silom-cemo-na-jakovcicevu-davolsku-ideju.html Autonomija Istre - Dujomir Marasović: Silom ćemo na Jakovčićevu đavolsku ideju] (gradpula.com)
* [http://povijest.net/v5/hrvatska/hrvatska-u-novom-vijeku/2008/hrvatski-narodni-preporod-u-dalmaciji-i-istri/ Hrvatski narodni preporod u Dalmaciji i Istri] (Hrvatski povijesni portal, Dr. Hrvoje Petrić 12.04.2008)
* [http://povijest.net/v5/hrvatska/hrvatska-u-novom-vijeku/2008/hrvatski-narodni-preporod-u-dalmaciji-i-istri/ Hrvatski narodni preporod u Dalmaciji i Istri] (Hrvatski povijesni portal, Dr. Hrvoje Petrić 12.04.2008)
* http://docs.google.com/viewer?a=v&q=cache:R1nYx9552OcJ:www.vjesnik.hr/pdf/2001%255C07%255C07%255C12A12.PDF+Trst+desničarski+grad&hl=hr&gl=hr&sig=AHIEtbRLPkdhi1YmKm7G8HrlSmQQFo5i0A
* http://docs.google.com/viewer?a=v&q=cache:8nV_r7Er658J:www.vjesnik.hr/Pdf/2001%255C05%255C23%255C07A7.PDF+istrijanstvo+iredenta&hl=hr&gl=hr&sig=AHIEtbR4EpUmYbL114WbnZOaQv_-Nz_I9g


[[Kategorija:Politika Hrvatske]]
[[Kategorija:Politika Hrvatske]]
[[Kategorija:Istra]]
[[Kategorija:Istra]]

Trenutačna izmjena od 04:16, 6. travnja 2022.

Istrijanstvo je naziv za regionalni identitet razvijen kod dijela građana Istre, uglavnom njenog hrvatskog dijela.

Istrani i Istrijani

Standardni naziv u hrvatskom jeziku za stanovnike Istre jest Istrani. Stanovnici Istre u većini slučajeva koriste naziv Istrijani, temeljen na talijanskom Istriani. Izraz Istrijani se ponekad koristi i izvan Istre, no u tom slučaju može imati političke konotacije, jer se time naglašava regionalni identitet, a ne samo mjesto stanovanja, kao što je slučaj kod izraza Istrani.

Uporaba pojma dobila je političku konotaciju početkom 1990-ih. Promjene virtualnog identiteta, rezultira pogodbenom identifikacijom koju je Nevio Šetić iskazao riječima "Mi jesmo Istrijani, ali ako se u političkom smislu time manipulira, onda to nismo." Šetić ističe da je u 1990-ima istrijanstvo "oživljeno kao nacionalna ili nadnacionalna, a ne zavičajna kategorija" kao "posljedica antihrvatske politike i sustavnog potiskivanja nacionalnog osjećaja među Hrvatima Istre za fašizma i komunizma", "supstitucija je za hrvatstvo". IDS kritizira zbog upotrebe tog pojma jer "IDS-ova politička konstanta, koja nije u suglasju s političkim trenutkom, a ni s temeljnim hrvatskim nacionalnim interesima. (...) Tu se vide sva neozbiljnost i avanturizam IDS-ove politike, koja samo kažnjava ovaj prostor...". Branimir Crljenko kazuje da "[p]oziv na istrijanstvo kao nacionalnu identifikaciju, poziv je na razaranje hrvatskog etničkog tkiva Istre. ... Nakon grubih nasrtaja što su ih na egzistencijalne supstance hrvatskog etniciteta u Istri s jednakim kobnim posljedicama počinila oba totalitarna sustava a (sic) našeg stoljeća: i fašizma i komunizma, devedesete godine našeg stoljeća dovode na istarsku političku scenu istrijanstvo kao treći antikroatistički nasrtaj na toliko puta u povijesti osporavan i potiskivan hrvatski jezični, kulturni i opće nacionalni identitet Istrana. Vladimir Šeks i Marino Golob ne štede istrijanstvo, Josip Šestan upozorava na paktiranje s vragom, a pazinski HSP-ovci nazivaju "Dio IDS-ova vodstva, komunjare odgojene u bizantsko-marksističkom duhu..." i naziva ih "najveća su nesreća koja se Istri mogla dogoditi. Njihovo djelovanje, vođenje i obmanjivanje IDS-a i istarske javnosti ide u smjeru destabilizacije Hrvatske u Istri, a krajnji je cilj da se prolije krv, rat između Istrana i ‘Istrokana’, a sve u jednom interesu, interesu srbočetnika i tršćanskih fašista". Dušan Tumpić tvrdi "Istrijanstvo forsiraju istarski Hrvati koji su izdali svoju narodnost."

Predsjednik Franjo Tuđman ratnih je godina upozoravao na autonomaško-talijanaške podvale s "posebnom nacijom" i razvojčivanjem Istre da bi Istru "porobili fašisti i iredentisti".[1]

Kritike

IDS, regionalizam i istrijanstvo

IDS je od svojeg osnutka 1990. godine zagovarao regionalizam. S obzirom da je to bilo vrijeme buđenja hrvatskog nacionalizma, mnogi hrvatski političari iz drugih stranaka su IDS-ovcima zamjerali manjak hrvatstva u njihovom političkom programu, gdje se Hrvatska spominjala kao labava federacija.[2] Prema svjedočenjima povjesničara Ljubomira Antića, koji je u tom periodu bio član Gotovčevog HSLS-a, postojalo je nepovjerenje prema IDS-u. U HSLS-u su odbacili svaku suradnju s njima ukoliko ne "pohrvate" program, a Vlado Gotovac je čak zahtijevao da ih se napada, jer je smatrao sa jedna takva stranka ne bi smjela biti politička stranka bez hrvatskog predznaka. Drugi HSLS-ov lider, Dražen Budiša smatrao je da "IDS-u ne treba pridavati veliku pažnju jer tko zna koga uopće predstavljaju i tko će tamo doći u prvi plan".[2]

IDS-u se zamjera i pozivanje na Istarski pokrajinski sabor u Poreču iz doba Austro-Ugarske, gdje se hrvatskim, zbog pritiska Talijana, nije smjelo govoriti, iako je zakonom to bilo osigurano, što je posebno isticao Zvane Črnja.[3]

Početkom 2009. godine, na posljednjem saboru Kluba mladih IDS-a, tadašnji predsjednik IDS-a Ivan Jakovčić najavio da će nakon ulaska Hrvatske u EU Istra zatražiti autonomiju,[4] što se do danas (2024.) nije dogodilo.

Optužbe za iredentizam i negativan odnos prema hrvatstvu

O opasnostima regionalnog izjašnjavanja je upravni odbor Čakavskog sabora upozoravao još uoči popisa stanovništva 1971. godine u svojoj Izjavi Čakavskog sabora protiv regionalnog izjašnjavanja od 30. siječnja 1971. godine, naglasivši da regionalno izjašnjavanje "dopušta mogućnost da se u statistici krivo interpretira etnogenetička sinteza hrvatskog naroda" i da ono "stimuliraju pojavu zastarjelih autonomaško-separatističkih ideja koje se protive naprednim integracionim tokovima života".

Mladež IDS-a je 2. travnja 2011. u Puli organizirala okrugli stol na temu "Što znači biti Istrijan?". Troje od četvero pozvanih gostiju (Sandi Blagonić, Ernie Gigante Dešković i Ivan Pauletta) se, prema mišljenju kritičara Ninoslava Mogorovića,[5] iskazalo retorikom koja je bila govor mržnje prema svemu hrvatskom. Ivan Pauletta je na skupu navodno izjavio[5] da se "zalaže za odvajanje Istre od RH", što je politička aktivnost zabranjena ustavom RH.

Odnos prema talijanskom iredentizmu

IDS-u, koji priče istrijanstvo, se zamjera preblagi odnos prema talijanskoj iredenti. Godine 1995. je pod patronatom IDS-a organiziran Prvi kongres Istrijana u Puli, na kojem su ugostili talijanske iredentiste, među ostalim talijanskog senatora Lucia Totha, poznatom po anti-hrvatskim stavovima.[6] Drugi talijanski iredentist, parlamentarni zastupnik Roberto Menia, koji tvrdi da su Istra, Rijeka i Dalmacija nepravedno oduzeti Italiji i kako će jednoga dana biti vraćeni njihovoj zemlji, također je posjetio Hrvatsku, što je prošlo bez reakcija IDS-a.[6]

Povezani članci

Izvori

  1. ↑ Problemi sjevernog Jadrana 11 (2011) Blagonić, Sandi; Istrijani vs. Istrani: dihotomizacija nominalnih i virtualnih identiteta u procesu političke mobilizacije periferije, str. 119-123
  2. ↑ 2,0 2,1 Vijenac br.414/2010. Ljubomir Antić: Porođajne muke hrvatskog višestranačja, Dnevne bilješke Ljubomira Antića (siječanj 1990.), 14. siječnja 2010.
  3. ↑ Vijenac Josip Bratulić: Kultura je dio politike, 26. ožujka 2009.
  4. ↑ HKV Davor Dijanović: O autonomašenju, 17. ožujka 2009.
  5. ↑ 5,0 5,1 HKV Ninoslav Mogorović: Govor mržnje prema hrvatskom narodu u Istri, 6. travnja 2011.
  6. ↑ 6,0 6,1 Dalje Armando Černjul Kajin protiv Thompsona, a šuti o neofašistima, 4. kolovoza 2008.

Vanjske poveznice

Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Istrijanstvo&oldid=469654"