| Josip Bratulić | |
 Josip Bratulić govori na promociji knjige o sigetskoj bitki u Čakovcu u rujnu 2016. | |
| Rođenje | 13. veljače 1939. Sveti Petar u Šumi |
|---|---|
| Državljanstvo | hrvatsko |
| Polje | jezikoslovlje, povijest književnosti |
| Istaknute nagrade | Državna nagrada za znanost |
Josip Bratulić (Sveti Petar u Šumi, 13. veljače 1939.), hrvatski filolog i povjesničar književnosti, akademik, predsjednik Matice hrvatske, dekan Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Životopis
Josip Bratulić je rođen u Svetom Petru u Šumi, 1939. godine. Osnovnu školu pohađao je u rodnome mjestu, a gimnaziju u Pazinu. Upisao je Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, gdje je završio studij hrvatskoga jezika i jugoslavenskih književnosti te komparativnu književnost. Na istome je fakultetu 1975. godine magistrirao te doktorirao s temom Istarski razvod kao književni spomenik srednjovjekovne Istre.[1] Nakon završetka studija radio je u Staroslavenskom institutu »Svetozar Rittig«, a zatim je 1977. godine prešao na Filozofski fakultet, gdje je redoviti profesor na Katedri za stariju hrvatsku književnost do umirovljenja. Bio je dekan toga Fakulteta početkom 1990-ih.[2]
U Razred za filološke znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti izabran je za člana suradnika prvi put 19. svibnja 1988., a drugi put 28. svibnja 1998. godine.[2] Za redovitoga člana HAZU-a izabran je na Glavnoj skupštini 18. svibnja 2000. godine.[2]
Bio je predsjednik Matice hrvatske, od 1996. do 2002. godine.[2]
Znanstvena djelatnost
Bavi se proučavanjem hrvatske književnosti, posebice starijih razdoblja, kao i studijem srednjovjekovnih slavenskih književnosti, pa je iz toga znanstvenog područja objavio niz rasprava i pojedinačnih knjiga. Uz monografiju o Istarskom razvodu (1978.) objavio je kritičko izdanje toga dragocjena hrvatskog spomenika srednjovjekovne Istre, koje je dosad doživjelo tri izdanja. Izdao je i kritičko izdanje Vinodolskog zakona, kao i nekoliko vrlo važnih pretisaka starih hrvatskih knjiga, koje je popratio pogovorima i tumačenjima (Prva hrvatskoglagoljska početnica; Franjo Glavinić, Četiri poslidnja človika; Matija Antun Relković, Satir; Josip Relković, Kućnik; Antun Kanižlić, Sveta Rožalija; Ljudevit Gaj, Kratka osnova; Lekcionar Bernardina Splićanina itd.). Priredio je i preveo Žitja Konstantina Ćirila i Metoda (tri izdanja). Priredio je Izabrane poslanice svetoga Jeronima.
Urednik je biblioteke Histria Croatica.
Za seriju Istra kroz stoljeća priredio je desetak knjiga. Sa hrvatskim kiparom Želimirom Janešom ostvario je jedinstveno spomen-obilježje glagoljašima i glagoljaštvu, Aleju glagoljaša Roč–Hum, za koju je napisao i vodič.[1][3]
Njegova knjiga Hrvatski ex libris prva je knjiga u Hrvatskoj o ex librisima.[4]
Politička djelatnost
Devedesetih godina prošloga stoljeća aktivirao se u politici, u HKDS-u/HKDU-u. Kao kandidat HKDS-a u Koaliciji narodnog sporazuma kandidirao se na prvim višestranačkim izborima, 1990. godine, za zastupnika u Sabor Republike Hrvatske i to u Izbornoj jedinici Općina Centar - Zagreb.[5]
Nepotpun popis djela
Zbirke rasprava:
- Istarske književne teme (1987.)
- Sjaj baštine (1990.)
- Izazov zavičaja (1990.)
Monografije:
- Istarski razvod, (1978.)
- Želimir Janeš, (1992.) (suautor Branko Fučić)
- Vukovar: Spomenica matice Hrvatske u povodu desete obljetnice Vukovarske tragedije 1991.-2001., (2001.)
- Hrvatski ex libris, (2007.)
- Hrvatske autorske čestitke, (2011.)
Zbirka eseja:
- Mrvice sa zagrebačkog stola (1994.)
Knjige:
- Leksikon hrvatske glagoljice (1995.)
- Hrvatska propovijed, (1996.)
- Istra – zavičaj starina i ljepota (2000.)
- Pula oduvijek (2001.)
- Aleja glagoljaša : Stoljeća hrvatske glagoljice (2019.)
Nagrade
2010. Državna nagrada za znanost Republike Hrvatske za popularizaciju i promidžbu znanosti u području humanističkih znanosti
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 Istrapedia: Bratulić, Josip, preuzeto 22. ožujka 2012.
- ↑ 2,0 2,1 2,2 2,3 HAZU: Akademik Josip Bratulić, filolog, preuzeto 22. ožujka 2012.
- ↑ Istrapedia: Aleja glagoljaša, preuzeto 22. ožujka 2012.
- ↑ Tajno blago slikara i kolekcionara knjiga, objavljeno u Nacionalu br. 637, 29. siječnja 2008., preuzeto 22. ožujka 2012.
- ↑ Izbori.hr: B) Vijeće općina. Izborna jedinica Općina Centar - Zagreb, str. 86., preuzeto 22. ožujka 2012.
Vanjske poveznice
- akademik Josip Bratulić – akademik Stjepan Damjanović: Hrvatska pisana kultura
- Josip Bratulić: Dvadeset godina obnovljene Matice hrvatske – Ustrajati znači opstati
- Romana Horvat, gl. ur., Davor Dukić i Mateo Žagar, ur., Knjige poštujući, knjigama poštovan : zbornik Josipu Bratuliću o 70. rođendanu, Biblioteka Zbornici, Zagreb : Matica hrvatska, 2010., ISBN 978-953-150-906-0, 574 str. (URL)