Toggle search
Toggle menu
310,1 tis.
50
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Popis smrtnosti po ratovima i katastrofama: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
More actions
Novija izmjena →
VizualnoWikitekst
Bot: Automatski unos stranica
 
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)
Redak 71: Redak 71:
| rowspan="1" | 2.582.000<ref name="Vallin2">Jacques Vallin, France Mesle, Serguei Adamets, Serhii Pyrozhkov, [http://www.informaworld.com/smpp/content~content=a713779166~db=all~order=page A New Estimate of Ukrainian Population Losses during the Crises of the 1930s and 1940s], ''[[Population Studies]]'', Vol. 56, No. 3. (Nov., 2002), pp. 249-264</ref><ref name=Vallin2005>France Meslé, Gilles Pison, Jacques Vallin [http://www.ined.fr/en/resources_documentation/publications/pop_soc/bdd/publication/47/ France-Ukraine: Demographic Twins Separated by History], ''Population and societies'', N°413, juin 2005</ref><ref name=Vallinbook>ce Meslé, Jacques Vallin Mortalité et causes de décès en Ukraine au XXè siècle + CDRom {{ISBN|2-7332-0152-2}} CD online data (partially - http://www.ined.fr/fichier/t_publication/cdrom_mortukraine/cdrom.htm</ref> || 10.000.000<ref name="Holodomor2">[http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/7111296.stm Ukraine remembers famine horror]. BBC News. November 24, 2007.</ref> || [[Holodomor]] || [[Ukrajina]] || 1932. || 1933.|| Umjetno stvorena glad uzrokovana vladom [[Josif Staljin|Josifa Staljina]] tijekom [[kolektivizacija|kolektivizacije]] Ukrajine koja je navodno bila usmjerena protiv nacionalizma te države. Vrhunac Holodomora zbio se u proljeće 1933., kada je Ukrajini od gladi umiralo 17-ero ljudi svake minute, 1.000 svakog sata, a gotovo 25 tisuća svakog dana.<ref>[http://www.sriu.hr/hrvatski/arhiva%20vijesti/holodomor/Holodomor%201932%201933%20DD.pdf Holodomor 1932.-1933.]</ref> U namjeri da do kraja suzbije istaknuti ukrajinski patriotizam, koji se nije trajno pomirio boljševičkom vladom, Staljin je, nakon odluke o prisilnoj kolektivizaciji seljačkih posjeda, [[1932.]] podignuo obvezatnu kvotu ukrajinskog udjela u prinosu [[pšenica|žita]] za čak 44%, čime je svjesno i umjetno izazvao nestašicu hrane među stanovnicima Ukrajine. Europski parlament donio je [[2008.]] rezoluciju kojom se Holodomor proglašava [[zločin protiv čovječnosti|zločinom protiv čovječnosti]] te da je "''cinično i okrutno planiran od strane Staljinovog režima kako bi se provela politika kolektiviziranja poljoprivrede protiv volje ruralnog stanovništva iz Ukrajine''".<ref>[http://dalje.com/hr-svijet/ep--velika-glad-je-zlocin-protiv-covjecnosti/195631 EP: Velika glad je zločin protiv čovječnosti], Javno.com, 23-10-2008. Preuzeto 19-04-2010.</ref> Današnja ukrajinska vlada smatra da je Holodomor bio genocid Ukrajinaca.   
| rowspan="1" | 2.582.000<ref name="Vallin2">Jacques Vallin, France Mesle, Serguei Adamets, Serhii Pyrozhkov, [http://www.informaworld.com/smpp/content~content=a713779166~db=all~order=page A New Estimate of Ukrainian Population Losses during the Crises of the 1930s and 1940s], ''[[Population Studies]]'', Vol. 56, No. 3. (Nov., 2002), pp. 249-264</ref><ref name=Vallin2005>France Meslé, Gilles Pison, Jacques Vallin [http://www.ined.fr/en/resources_documentation/publications/pop_soc/bdd/publication/47/ France-Ukraine: Demographic Twins Separated by History], ''Population and societies'', N°413, juin 2005</ref><ref name=Vallinbook>ce Meslé, Jacques Vallin Mortalité et causes de décès en Ukraine au XXè siècle + CDRom {{ISBN|2-7332-0152-2}} CD online data (partially - http://www.ined.fr/fichier/t_publication/cdrom_mortukraine/cdrom.htm</ref> || 10.000.000<ref name="Holodomor2">[http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/7111296.stm Ukraine remembers famine horror]. BBC News. November 24, 2007.</ref> || [[Holodomor]] || [[Ukrajina]] || 1932. || 1933.|| Umjetno stvorena glad uzrokovana vladom [[Josif Staljin|Josifa Staljina]] tijekom [[kolektivizacija|kolektivizacije]] Ukrajine koja je navodno bila usmjerena protiv nacionalizma te države. Vrhunac Holodomora zbio se u proljeće 1933., kada je Ukrajini od gladi umiralo 17-ero ljudi svake minute, 1.000 svakog sata, a gotovo 25 tisuća svakog dana.<ref>[http://www.sriu.hr/hrvatski/arhiva%20vijesti/holodomor/Holodomor%201932%201933%20DD.pdf Holodomor 1932.-1933.]</ref> U namjeri da do kraja suzbije istaknuti ukrajinski patriotizam, koji se nije trajno pomirio boljševičkom vladom, Staljin je, nakon odluke o prisilnoj kolektivizaciji seljačkih posjeda, [[1932.]] podignuo obvezatnu kvotu ukrajinskog udjela u prinosu [[pšenica|žita]] za čak 44%, čime je svjesno i umjetno izazvao nestašicu hrane među stanovnicima Ukrajine. Europski parlament donio je [[2008.]] rezoluciju kojom se Holodomor proglašava [[zločin protiv čovječnosti|zločinom protiv čovječnosti]] te da je "''cinično i okrutno planiran od strane Staljinovog režima kako bi se provela politika kolektiviziranja poljoprivrede protiv volje ruralnog stanovništva iz Ukrajine''".<ref>[http://dalje.com/hr-svijet/ep--velika-glad-je-zlocin-protiv-covjecnosti/195631 EP: Velika glad je zločin protiv čovječnosti], Javno.com, 23-10-2008. Preuzeto 19-04-2010.</ref> Današnja ukrajinska vlada smatra da je Holodomor bio genocid Ukrajinaca.   
|-
|-
| rowspan="1"| 2.000.000<ref>[http://www.hawaii.edu/powerkills/DBG.CHAP3.HTM DEATH BY GOVERNMENT Chapter 3: Pre-Twentieth Century Democide* By R.J. Rummel]"''In any case, judging by the bloody history of this period of colonization throughout the Americas, a democide of 2,000,000 would seem a rough minimum and 15,000,000 dead a maximum. Even if these figures are remotely true, then this still make this subjugation of the Americas one of the bloodier, centuries long, democides in world history''"</ref>|| 100.000.000<ref>[http://www.oupcanada.com/catalog/9780195085570.html American Holocaust: The Conquest of the New World; David E. Stannard]</ref> || [[Kolonizacija Amerike]] || [[Amerika]] || 1492. || 1900. || Od kada je [[Kristofor Kolumbo]] po prvi put stao na tlo američkog kontinenta, do raznih kolonizacija od europskih osvajača, procjenjuje se da je ubijeno između 10 i 20 milijuna Indijanaca<ref>{{cite book|title=[[1491: New Revelations of the Americas Before Columbus]]|author=[[Charles C. Mann|Mann, Charles C.]] |isbn=[[1-4000-3205-9]]. Publisher= [[Knopf]] |year=2005}}</ref>. Autor [[David E. Stannard]] čak spominje i smanjanje populacije domorodaca Amerika od 100 milijuna u tom razdoblju, makar mnogi osporavaju tu brojku i smatraju je pretjeranom pošto ne spominje izvore. Među najzaslužnijim faktorima nestanka velikog broja domorodaca bila je pojava novih bolesti donesenih od Europljana, među kojima se ubrajaju [[boginje]], [[ospice]] i [[tifus]], s kojima domorci prije nikada nisu stupili u kontakt.<ref>[http://www.kporterfield.com/aicttw/articles/disease.html American Indian Epidemics]</ref><ref>[http://www.bbc.co.uk/history/british/empire_seapower/smallpox_01.shtml Smallpox: Eradicating the Scourge]</ref>
| rowspan="1"| 2.000.000<ref>[http://www.hawaii.edu/powerkills/DBG.CHAP3.HTM DEATH BY GOVERNMENT Chapter 3: Pre-Twentieth Century Democide* By R.J. Rummel]"''In any case, judging by the bloody history of this period of colonization throughout the Americas, a democide of 2,000,000 would seem a rough minimum and 15,000,000 dead a maximum. Even if these figures are remotely true, then this still make this subjugation of the Americas one of the bloodier, centuries long, democides in world history''"</ref>|| 100.000.000<ref>[http://www.oupcanada.com/catalog/9780195085570.html American Holocaust: The Conquest of the New World; David E. Stannard]</ref> || [[Kolonizacija Amerike]] || [[Amerika]] || 1492. || 1900. || Od kada je [[Kristofor Kolumbo]] po prvi put stao na tlo američkog kontinenta, do raznih kolonizacija od europskih osvajača, procjenjuje se da je ubijeno između 10 i 20 milijuna Indijanaca<ref>{{Citiranje knjige|title=[[1491: New Revelations of the Americas Before Columbus]]|author=[[Charles C. Mann|Mann, Charles C.]] |isbn=[[1-4000-3205-9]]. Publisher= [[Knopf]] |year=2005}}</ref>. Autor [[David E. Stannard]] čak spominje i smanjanje populacije domorodaca Amerika od 100 milijuna u tom razdoblju, makar mnogi osporavaju tu brojku i smatraju je pretjeranom pošto ne spominje izvore. Među najzaslužnijim faktorima nestanka velikog broja domorodaca bila je pojava novih bolesti donesenih od Europljana, među kojima se ubrajaju [[boginje]], [[ospice]] i [[tifus]], s kojima domorci prije nikada nisu stupili u kontakt.<ref>[http://www.kporterfield.com/aicttw/articles/disease.html American Indian Epidemics]</ref><ref>[http://www.bbc.co.uk/history/british/empire_seapower/smallpox_01.shtml Smallpox: Eradicating the Scourge]</ref>
|-
|-
| rowspan="1" | 750.000<ref>{{cite web|url=http://necrometrics.com/wars19c.htm#EI1845|title=''Ireland, Famine (1845-1848)''|publisher=Twentieth Century Atlas death tolls|accessdate=27. travnja 2011}}</ref>|| 2.000.000<ref>{{cite web|url=http://articles.cnn.com/1997-06-01/world/9706_01_ireland.famine_1_great-potato-famine-famine-victims-famine-relief?_s=PM:WORLD|title=''Ireland marks 150 years since Great Potato Famine''|publisher=[[CNN]]|date=1. lipnja 1997|accessdate=27. travnja 2011}}</ref> || [[Velika glad u Irskoj]] || [[Irska]] || 1845. || 1849. || Paul Gallagher navodi da se bolest truljenja [[krumpir]]a pojavila u [[Sjeverna Karolina|Sjevernoj Karolini]] te proširila po cijeloj sjevernoj hemisferi, ali da nije uzrokovala masovnu smrt nigdje osim u Irskoj.<ref name="gallagher">{{cite web|url=http://www.schillerinstitute.org/economy/nbw/pot_famine95.html|title=''How British Free Trade Starved Millions During Ireland's Potato Famine''|publisher=Schiller Institute|author=Paul Gallagher|date=Svibanj, 1995|accessdate=27. travnja 2011}}</ref> Prema njemu, glavni uzrok tome bili su rigidni zakoni [[Velika Britanija|britanskih]] veleposjednika koji su Ircima dopuštali da se jedino bave uzgojem krumpira kako bi prehranili sebe i svoju stoku. Irci su uzgajali i žitarice, ali samo radi prodaje kako bi otplatili stanarinu, a ne radi prehrane.<ref name="gallagher"/> Prema njemu, britansko zakonodavstvo ostavilo je Ircima samo tri izbora tijekom gladi: umrijeti od gladi prodajom žitarica kako bi otplatili stanarinu; prijaviti se javnim radovima kako bi radili do iznemoglosti ili emigrirati preko [[Atlanski ocean|Atlantika]].<ref name="gallagher"/> Još 1785. premijer [[William Pitt]] iznio je zakon prema kojem "''Irska ne bi smijela trgovati sa bilo kojom zemljom čije trgovanje bi se moglo kositi sa interesima engleskih korporacija''".<ref name="gallagher"/> Već 1801. to je pretvorilo Irsku u državu koja se jedino bavi kulturom krumpira i ničim drugim, a jednom kada je ta grana uništena, uništena je i cijela nacija.<ref name="gallagher"/>
| rowspan="1" | 750.000<ref>{{cite web|url=http://necrometrics.com/wars19c.htm#EI1845|title=''Ireland, Famine (1845-1848)''|publisher=Twentieth Century Atlas death tolls|accessdate=27. travnja 2011}}</ref>|| 2.000.000<ref>{{cite web|url=http://articles.cnn.com/1997-06-01/world/9706_01_ireland.famine_1_great-potato-famine-famine-victims-famine-relief?_s=PM:WORLD|title=''Ireland marks 150 years since Great Potato Famine''|publisher=[[CNN]]|date=1. lipnja 1997|accessdate=27. travnja 2011}}</ref> || [[Velika glad u Irskoj]] || [[Irska]] || 1845. || 1849. || Paul Gallagher navodi da se bolest truljenja [[krumpir]]a pojavila u [[Sjeverna Karolina|Sjevernoj Karolini]] te proširila po cijeloj sjevernoj hemisferi, ali da nije uzrokovala masovnu smrt nigdje osim u Irskoj.<ref name="gallagher">{{cite web|url=http://www.schillerinstitute.org/economy/nbw/pot_famine95.html|title=''How British Free Trade Starved Millions During Ireland's Potato Famine''|publisher=Schiller Institute|author=Paul Gallagher|date=Svibanj, 1995|accessdate=27. travnja 2011}}</ref> Prema njemu, glavni uzrok tome bili su rigidni zakoni [[Velika Britanija|britanskih]] veleposjednika koji su Ircima dopuštali da se jedino bave uzgojem krumpira kako bi prehranili sebe i svoju stoku. Irci su uzgajali i žitarice, ali samo radi prodaje kako bi otplatili stanarinu, a ne radi prehrane.<ref name="gallagher"/> Prema njemu, britansko zakonodavstvo ostavilo je Ircima samo tri izbora tijekom gladi: umrijeti od gladi prodajom žitarica kako bi otplatili stanarinu; prijaviti se javnim radovima kako bi radili do iznemoglosti ili emigrirati preko [[Atlanski ocean|Atlantika]].<ref name="gallagher"/> Još 1785. premijer [[William Pitt]] iznio je zakon prema kojem "''Irska ne bi smijela trgovati sa bilo kojom zemljom čije trgovanje bi se moglo kositi sa interesima engleskih korporacija''".<ref name="gallagher"/> Već 1801. to je pretvorilo Irsku u državu koja se jedino bavi kulturom krumpira i ničim drugim, a jednom kada je ta grana uništena, uništena je i cijela nacija.<ref name="gallagher"/>
Redak 89: Redak 89:
*{{cite web|url=http://books.google.de/books?id=ARxnK1u_WOEC&pg=PA53&dq=expulsion+cleansing+germans&lr=&as_brr=3#v=onepage&q=expulsion%20cleansing%20germans&f=false  |title=A clean sweep?: the politics of ethnic cleansing in western Poland, 1945-1960|first1=T. David | last1=Curp|publisher=University of Rochester Press|year=2006|isbn=1-58046-238-3|page=200}}
*{{cite web|url=http://books.google.de/books?id=ARxnK1u_WOEC&pg=PA53&dq=expulsion+cleansing+germans&lr=&as_brr=3#v=onepage&q=expulsion%20cleansing%20germans&f=false  |title=A clean sweep?: the politics of ethnic cleansing in western Poland, 1945-1960|first1=T. David | last1=Curp|publisher=University of Rochester Press|year=2006|isbn=1-58046-238-3|page=200}}
*{{cite web|url= http://books.google.de/books?id=JFvq55U3wy8C&pg=PA175&dq=expulsion+cleansing+germans&lr=&as_brr=3#v=onepage&q=expulsion%20cleansing%20germans&f=false |title= Ethnicity and democratisation in the new Europe|first1=Karl|last1=Cordell|publisher=Routledge|year=1999|isbn=0-415-17312-4|page=175}}
*{{cite web|url= http://books.google.de/books?id=JFvq55U3wy8C&pg=PA175&dq=expulsion+cleansing+germans&lr=&as_brr=3#v=onepage&q=expulsion%20cleansing%20germans&f=false |title= Ethnicity and democratisation in the new Europe|first1=Karl|last1=Cordell|publisher=Routledge|year=1999|isbn=0-415-17312-4|page=175}}
*{{cite book|title=Jüdische Geschichte als allgemeine Geschichte|first1=Dan|last1=Diner|first2=Raphael|last2=Gross|first3=Yfaat|last3=Weiss|publisher=Vandenhoeck & Ruprecht|year=2006|isbn=3525362889|page=163}}
*{{Citiranje knjige|title=Jüdische Geschichte als allgemeine Geschichte|first1=Dan|last1=Diner|first2=Raphael|last2=Gross|first3=Yfaat|last3=Weiss|publisher=Vandenhoeck & Ruprecht|year=2006|isbn=3525362889|page=163}}
*{{cite book|title=Immigration and asylum: from 1900 to the present, Volume 3|first=Matthew J.|last=Gibney|authorlink=http://www.rsc.ox.ac.uk/index.html?gibney|publisher=ABC-CLIO|year=2005|isbn=1576077969|page=196}}
*{{Citiranje knjige|title=Immigration and asylum: from 1900 to the present, Volume 3|first=Matthew J.|last=Gibney|authorlink=http://www.rsc.ox.ac.uk/index.html?gibney|publisher=ABC-CLIO|year=2005|isbn=1576077969|page=196}}
*{{cite book|title=Redrawing nations: ethnic cleansing in East-Central Europe, 1944-1948. Harvard Cold War studies book series|editor1-first=Philipp|editor1-last=Ther|editor2-first=Ana|editor2-last=Siljak|first=Eagle|last=Glassheim|publisher=Rowman & Littlefield|year=2001|isbn=0742510948|page=197}}
*{{Citiranje knjige|title=Redrawing nations: ethnic cleansing in East-Central Europe, 1944-1948. Harvard Cold War studies book series|editor1-first=Philipp|editor1-last=Ther|editor2-first=Ana|editor2-last=Siljak|first=Eagle|last=Glassheim|publisher=Rowman & Littlefield|year=2001|isbn=0742510948|page=197}}
*{{cite book|title=What is genocide?|first=Martin|last=Shaw|authorlink=Martin Shaw (sociologist)|publisher=Polity|year=2007|isbn=0745631827|page=56}}
*{{Citiranje knjige|title=What is genocide?|first=Martin|last=Shaw|authorlink=Martin Shaw (sociologist)|publisher=Polity|year=2007|isbn=0745631827|page=56}}
*{{cite book|title=Dictionary of genocide, Volume 2|first1=Samuel|last1=Totten|first1=Paul|last2=Robert|last2=Bartrop|first3=Steven L|last3=Jacobs|publisher=[[Greenwood Publishing Group]]|year=2008|isbn=0313346445|page=335}}
*{{Citiranje knjige|title=Dictionary of genocide, Volume 2|first1=Samuel|last1=Totten|first1=Paul|last2=Robert|last2=Bartrop|first3=Steven L|last3=Jacobs|publisher=[[Greenwood Publishing Group]]|year=2008|isbn=0313346445|page=335}}
*{{cite book|title=Expelling the Germans: British opinion and post-1945 population transfer in context. Oxford historical monographs|first=Matthew James|last=Frank|publisher=[[Oxford University]] Press|year=2008|isbn=0199233640|page=5}}</ref> Neki povjesničari idu toliko daleko da progon karakteriziraju kao [[genocid]].<ref>
*{{Citiranje knjige|title=Expelling the Germans: British opinion and post-1945 population transfer in context. Oxford historical monographs|first=Matthew James|last=Frank|publisher=[[Oxford University]] Press|year=2008|isbn=0199233640|page=5}}</ref> Neki povjesničari idu toliko daleko da progon karakteriziraju kao [[genocid]].<ref>
*{{cite book|title=What is genocide?|first=Martin|last=Shaw|authorlink=Martin Shaw (sociologist)|publisher=Polity|year=2007|isbn=0745631827|pages=56,60}}
*{{Citiranje knjige|title=What is genocide?|first=Martin|last=Shaw|authorlink=Martin Shaw (sociologist)|publisher=Polity|year=2007|isbn=0745631827|pages=56,60}}
*{{cite web|url=http://books.google.de/books?id=nMMAk4VwLLwC&printsec=frontcover&source=gbs_navlinks_s#v=onepage&q=konigsberg&f=false|title=Genocide, a history|first=W.D.|last=Rubinstein|year=2004|publisher=Pearson Education Ltd.|isbn=0 582506018|page=260}}  
*{{cite web|url=http://books.google.de/books?id=nMMAk4VwLLwC&printsec=frontcover&source=gbs_navlinks_s#v=onepage&q=konigsberg&f=false|title=Genocide, a history|first=W.D.|last=Rubinstein|year=2004|publisher=Pearson Education Ltd.|isbn=0 582506018|page=260}}  
*{{cite web|url=http://www.ermacora-institut.at/wDeutsch/dokumente/pdf/gutachten_ermacora_1991.pdf|title=Gutachten Ermacora 1991|first=Felix|last=Ermacora|authorlink=Felix Ermacora|format=pdf|year=1991}}
*{{cite web|url=http://www.ermacora-institut.at/wDeutsch/dokumente/pdf/gutachten_ermacora_1991.pdf|title=Gutachten Ermacora 1991|first=Felix|last=Ermacora|authorlink=Felix Ermacora|format=pdf|year=1991}}
*{{cite web|url=http://books.google.de/books?id=7dH0qS_tQS0C&pg=PA118&dq=ethnic+cleansing+germans&lr=#v=onepage&q=ethnic%20cleansing%20germans&f=false|title=Encyclopedia of Public International Law|first=Hans-Heinrich|last=Jescheck|year=1995}}</ref> Primjerice, [[Rudolph J. Rummel]] ga je svrstao i kao [[democid]] i kao genocid.<ref name=Rummel305>{{cite book|title=Death by government|authorlink=Rudolph Joseph Rummel|first=Rudolph Joseph|last=Rummel|edition=6|publisher=Transaction Publishers|year=1997|isbn=1560009276|url=http://www.google.de/books?id=N1j1QdPMockC&pg=PA305|accessdate=2009-08-27|page=305}}</ref> Vidi također: [[Volksdeutsche]], [[Nijemci u Hrvatskoj]], [[Nijemci u Vojvodini]].
*{{cite web|url=http://books.google.de/books?id=7dH0qS_tQS0C&pg=PA118&dq=ethnic+cleansing+germans&lr=#v=onepage&q=ethnic%20cleansing%20germans&f=false|title=Encyclopedia of Public International Law|first=Hans-Heinrich|last=Jescheck|year=1995}}</ref> Primjerice, [[Rudolph J. Rummel]] ga je svrstao i kao [[democid]] i kao genocid.<ref name=Rummel305>{{Citiranje knjige|title=Death by government|authorlink=Rudolph Joseph Rummel|first=Rudolph Joseph|last=Rummel|edition=6|publisher=Transaction Publishers|year=1997|isbn=1560009276|url=http://www.google.de/books?id=N1j1QdPMockC&pg=PA305|accessdate=2009-08-27|page=305}}</ref> Vidi također: [[Volksdeutsche]], [[Nijemci u Hrvatskoj]], [[Nijemci u Vojvodini]].
|-
|-
| rowspan="1" | 500.000<ref name=A>{{cite book|last=Des Forges|first=Alison|title=Leave None to Tell the Story: Genocide in Rwanda|publisher=Human Rights Watch|year=1999|location=|pages=|url=http://www.hrw.org/reports/1999/rwanda|isbn=1-56432-171-1|accessdate=2007-01-12}}</ref> || 1.000.000<ref>See, e.g., [http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/africa/1288230.stm Rwanda: How the genocide happened], [[BBC]], April 1, 2004, which gives an estimate of 800,000, and [http://www.un.org/ecosocdev/geninfo/afrec/subjindx/121rwan.htm OAU sets inquiry into Rwanda genocide], Africa Recovery, Vol. 12 1#1 (August 1998), page 4, which estimates the number at between 500,000 and 1,000,000. 7 out of 10 Tutsis were killed.</ref> || [[Genocid u Ruandi]] || [[Ruanda]] || 1994. || 1994. || Pripadnici Hutua ubili su nenaoružane muškarce, žene i djecu. Neki su počinitelji proglašeni krivima na Međunarodnom sudu pravde za Ruandu.  
| rowspan="1" | 500.000<ref name=A>{{Citiranje knjige|last=Des Forges|first=Alison|title=Leave None to Tell the Story: Genocide in Rwanda|publisher=Human Rights Watch|year=1999|location=|pages=|url=http://www.hrw.org/reports/1999/rwanda|isbn=1-56432-171-1|accessdate=2007-01-12}}</ref> || 1.000.000<ref>See, e.g., [http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/africa/1288230.stm Rwanda: How the genocide happened], [[BBC]], April 1, 2004, which gives an estimate of 800,000, and [http://www.un.org/ecosocdev/geninfo/afrec/subjindx/121rwan.htm OAU sets inquiry into Rwanda genocide], Africa Recovery, Vol. 12 1#1 (August 1998), page 4, which estimates the number at between 500,000 and 1,000,000. 7 out of 10 Tutsis were killed.</ref> || [[Genocid u Ruandi]] || [[Ruanda]] || 1994. || 1994. || Pripadnici Hutua ubili su nenaoružane muškarce, žene i djecu. Neki su počinitelji proglašeni krivima na Međunarodnom sudu pravde za Ruandu.  
|-
|-
| rowspan="1" | 480.000<ref name="Zungar2"/> || 600.000<ref name="Zungar2"/> || Masakri u carstvu [[Zunghar Khanate]] || Zapadna [[Kina]], [[Kazahstan]], sjeverni [[Kirgistan]], južni [[Sibir]] || 1755. || 1758. || [[Car Chianlong]] premjestio je preostale pripadnike naroda Zunghar u središte Azije te naredio generalima da ubiju sve muškarce u [[Barkol]]u ili [[Suzhou]], te podijelio njihove žene i djecu vojnicima [[dinastija Qing|dinastije Qing]].<ref>大清高宗純皇帝實錄, 乾隆二十四年</ref><ref>平定準噶爾方略</ref> Službenici dinastije zapisali su da je oko 30-50% Zungharaca masakrirano, 30-40% pomrlo od [[boginje|boginja]], a 20-30% pobjeglo u [[Rusija|Rusiju]] ili Kazahstan.<ref>[[Wei Yuan]], ''Military history of the Qing Dynasty'', vol.4</ref><ref>昭槤, ''嘯亭雜錄'', vol.3</ref> Clarke je zapisao da je oko 80%, ili između 480,000 i 600,000 ljudi, ubijeno između [[1755.]] i [[1758.]] u "''potpunom uništenju ne samo Zunghar države nego i Zungharaca kao nacije''".<ref name="Zungar2">{{Harvnb|Perdue|2005|p=[http://books.google.com/books?id=Yd-2tiB6k-YC&printsec=frontcover&source=gbs_summary_r&cad=0#PPA285,M1 285]}}</ref><ref name="Zungar1">[http://www4.gu.edu.au:8080/adt-root/uploads/approved/adt-QGU20061121.163131/public/02Whole.pdf Michael Edmund Clarke, ''In the Eye of Power'' (doctoral thesis), Brisbane 2004, p37]</ref> Povjesničar [[Peter Perdue]] je pokazao da je smanjenje Zungharaca bio rezultat izravne politike istrebljenja koju je pokrenuo car Chianlong,<ref>{{Harvnb|Perdue|2005|p=[http://books.google.com/books?id=Yd-2tiB6k-YC&printsec=frontcover&source=gbs_summary_r&cad=0#PPA283,M1 283]-287}}</ref> iako su ovu "namjernu upotrebu pokolja" ignorirali većina povjesničara.<ref>{{Harvnb|Perdue|2005|p=[http://books.google.com/books?id=Yd-2tiB6k-YC&printsec=frontcover&source=gbs_summary_r&cad=0#PPA284,M1 284]}}</ref>
| rowspan="1" | 480.000<ref name="Zungar2"/> || 600.000<ref name="Zungar2"/> || Masakri u carstvu [[Zunghar Khanate]] || Zapadna [[Kina]], [[Kazahstan]], sjeverni [[Kirgistan]], južni [[Sibir]] || 1755. || 1758. || [[Car Chianlong]] premjestio je preostale pripadnike naroda Zunghar u središte Azije te naredio generalima da ubiju sve muškarce u [[Barkol]]u ili [[Suzhou]], te podijelio njihove žene i djecu vojnicima [[dinastija Qing|dinastije Qing]].<ref>大清高宗純皇帝實錄, 乾隆二十四年</ref><ref>平定準噶爾方略</ref> Službenici dinastije zapisali su da je oko 30-50% Zungharaca masakrirano, 30-40% pomrlo od [[boginje|boginja]], a 20-30% pobjeglo u [[Rusija|Rusiju]] ili Kazahstan.<ref>[[Wei Yuan]], ''Military history of the Qing Dynasty'', vol.4</ref><ref>昭槤, ''嘯亭雜錄'', vol.3</ref> Clarke je zapisao da je oko 80%, ili između 480,000 i 600,000 ljudi, ubijeno između [[1755.]] i [[1758.]] u "''potpunom uništenju ne samo Zunghar države nego i Zungharaca kao nacije''".<ref name="Zungar2">{{Harvnb|Perdue|2005|p=[http://books.google.com/books?id=Yd-2tiB6k-YC&printsec=frontcover&source=gbs_summary_r&cad=0#PPA285,M1 285]}}</ref><ref name="Zungar1">[http://www4.gu.edu.au:8080/adt-root/uploads/approved/adt-QGU20061121.163131/public/02Whole.pdf Michael Edmund Clarke, ''In the Eye of Power'' (doctoral thesis), Brisbane 2004, p37]</ref> Povjesničar [[Peter Perdue]] je pokazao da je smanjenje Zungharaca bio rezultat izravne politike istrebljenja koju je pokrenuo car Chianlong,<ref>{{Harvnb|Perdue|2005|p=[http://books.google.com/books?id=Yd-2tiB6k-YC&printsec=frontcover&source=gbs_summary_r&cad=0#PPA283,M1 283]-287}}</ref> iako su ovu "namjernu upotrebu pokolja" ignorirali većina povjesničara.<ref>{{Harvnb|Perdue|2005|p=[http://books.google.com/books?id=Yd-2tiB6k-YC&printsec=frontcover&source=gbs_summary_r&cad=0#PPA284,M1 284]}}</ref>
Redak 110: Redak 110:
| rowspan="1" | 300.000<ref name="Michael"/> || 500.000<ref name="Michael"/> || [[Dekozakizacija]] || Područje [[Don|rijeke Don]] || 1919. || 1920. || U [[Ruski građanski rat|Ruskom građanskom ratu]] nakon [[Oktobarska revolucija|Oktobarske revolucije]], [[Kozaci]] su se našli na obje strane sukoba. Mnogi službenici i iskusni Kozaci borili su se za [[Bijela armija|Bijelu armiju]], a neki za [[Crvena armija|Crvenu armiju]]. Nakon poraza Bijele armije, novi režim je gledao na Kozake kao prijetnju te započeo "Dekozakizaciju", tj. preseljenje preživjelih pripadnika tog naroda s područja rijeke Don. To je uglavnom uključivalo cjepkanje i priključivanje njihovog teritorija drugim autonomnim republikama Sovjetskog Saveza, te ohrabrivanje naseljavanja tih ljudi na njihovo područje. [[Michael Kort]] piše da je "između [[1919.]] i [[1920.]], od populacije od oko 3 milijuna, režim [[Boljševizam|Boljševika]] ubio ili deportirao između 300.000 i 500.000 Kozaka".<ref name="Michael">Kort, Michael (2001). ''The Soviet Colosus: History and Aftermath'', p. 133. Armonk, New York: M.E. Sharpe. {{ISBN|0-7656-0396-9}}.</ref>
| rowspan="1" | 300.000<ref name="Michael"/> || 500.000<ref name="Michael"/> || [[Dekozakizacija]] || Područje [[Don|rijeke Don]] || 1919. || 1920. || U [[Ruski građanski rat|Ruskom građanskom ratu]] nakon [[Oktobarska revolucija|Oktobarske revolucije]], [[Kozaci]] su se našli na obje strane sukoba. Mnogi službenici i iskusni Kozaci borili su se za [[Bijela armija|Bijelu armiju]], a neki za [[Crvena armija|Crvenu armiju]]. Nakon poraza Bijele armije, novi režim je gledao na Kozake kao prijetnju te započeo "Dekozakizaciju", tj. preseljenje preživjelih pripadnika tog naroda s područja rijeke Don. To je uglavnom uključivalo cjepkanje i priključivanje njihovog teritorija drugim autonomnim republikama Sovjetskog Saveza, te ohrabrivanje naseljavanja tih ljudi na njihovo područje. [[Michael Kort]] piše da je "između [[1919.]] i [[1920.]], od populacije od oko 3 milijuna, režim [[Boljševizam|Boljševika]] ubio ili deportirao između 300.000 i 500.000 Kozaka".<ref name="Michael">Kort, Michael (2001). ''The Soviet Colosus: History and Aftermath'', p. 133. Armonk, New York: M.E. Sharpe. {{ISBN|0-7656-0396-9}}.</ref>
|-
|-
| rowspan="1" | 300.000<ref>[http://216.93.184.240/kr/encyclopedia/Pontian_Greek_Genocide/ Pontian Greek Genocide]</ref> || 1.000.000<ref>[http://www.greek-genocide.org/faq.html#3 The Greek Genocide 1914-1923]</ref> || [[Grčki genocid]] || [[Turska]] || 1915. || 1923. || Slično kao i kod [[Armenski genocid|Armenskog genocida]], [[Otomansko Carstvo]] je krenulo sa "čišćenjem" države od kršćanskog stanovništva. Ovog puta su žrtve bili [[Grci]] koji su prisilno deportirani, odvedeni u [[marševi smrti|marš smrti]], masakrirani ili jednostavno protjerani. [[Grčko-turski rat 1919.-1922.]] samo je ubrzao taj proces, tako da su Grci i Turci razmijenjeni između [[Grčka|Grčke]] i Otomanskog Carstva. Prije te kampanje, Carstvo je imalo između 1,8 i 2,5 milijuna Grka, nakon nje broj Grka je gotovo nestao. Prema grčkoj evidenciji iz [[1928.]], samo je 1.104.216 Grka emigriralo u Grčku<ref>Geniki Statistiki Ypiresia tis Ellados (Statistical Annual of Greece), ''Statistika apotelesmata tis apografis sou plithysmou tis Ellados tis 15-16 Maiou 1928'', pg.41. Athens: National Printing Office, 1930. Quoted in {{cite book
| rowspan="1" | 300.000<ref>[http://216.93.184.240/kr/encyclopedia/Pontian_Greek_Genocide/ Pontian Greek Genocide]</ref> || 1.000.000<ref>[http://www.greek-genocide.org/faq.html#3 The Greek Genocide 1914-1923]</ref> || [[Grčki genocid]] || [[Turska]] || 1915. || 1923. || Slično kao i kod [[Armenski genocid|Armenskog genocida]], [[Otomansko Carstvo]] je krenulo sa "čišćenjem" države od kršćanskog stanovništva. Ovog puta su žrtve bili [[Grci]] koji su prisilno deportirani, odvedeni u [[marševi smrti|marš smrti]], masakrirani ili jednostavno protjerani. [[Grčko-turski rat 1919.-1922.]] samo je ubrzao taj proces, tako da su Grci i Turci razmijenjeni između [[Grčka|Grčke]] i Otomanskog Carstva. Prije te kampanje, Carstvo je imalo između 1,8 i 2,5 milijuna Grka, nakon nje broj Grka je gotovo nestao. Prema grčkoj evidenciji iz [[1928.]], samo je 1.104.216 Grka emigriralo u Grčku<ref>Geniki Statistiki Ypiresia tis Ellados (Statistical Annual of Greece), ''Statistika apotelesmata tis apografis sou plithysmou tis Ellados tis 15-16 Maiou 1928'', pg.41. Athens: National Printing Office, 1930. Quoted in {{Citiranje knjige
  | last = Kontogiorgi
  | last = Kontogiorgi
  | first = Elisabeth
  | first = Elisabeth
Redak 147: Redak 147:
| rowspan="1" | 26.000<ref name=deathcount-Bangladesh>While the official Pakistani government report estimated that the Pakistani army was responsible for 26,000 killings in total, other sources have proposed various estimates ranging between 200,000 and 3 million. Indian Professor [[Sarmila Bose]] recently expressed the view that a truly impartial study has never been done, while Bangladeshi ambassador Shamsher M. Chowdhury has suggested that a joint Pakistan-Bangladeshi commission be formed to properly investigate the event.<br />[http://www.dawn.com/2005/07/07/nat3.htm Chowdury, Bose comments] - Dawn Newspapers Online.<br />[http://www.bangla2000.com/Bangladesh/Independence-War/Report-Hamoodur-Rahman/default.shtm Hamoodur Rahman Commission Report], [http://www.bangla2000.com/Bangladesh/Independence-War/Report-Hamoodur-Rahman/chapter2.shtm chapter 2], paragraph 33 (official 1974 Pakistani report).<br />[http://users.erols.com/mwhite28/warstat2.htm#Bangladesh Death Tolls for the Major Wars and Atrocities of the 20th Century: Bangladesh] - Matthew White's website<br />[http://www.virtualbangladesh.com/history/holocaust.html Virtual Bangladesh: History: The Bangali Genocide, 1971]''</ref> || 3.000.000<ref name=deathcount-Bangladesh/>  || Zločini u Bangladešu [[1971.]] || [[Bangladeš]] || 1971. || 1971. ||Zločini u istočnom [[Pakistan]]u počinjeni od pakistanskih militanata, koji je vodio do [[Bangladeški rat za neovisnost|Bangladeškog rata za neovisnost]] i [[Indijsko-pakistanski rat 1971.|Indijsko-pakistanskog rata 1971.]], te se smatra genocidom počinjenim nad [[Bengalci]]ma.
| rowspan="1" | 26.000<ref name=deathcount-Bangladesh>While the official Pakistani government report estimated that the Pakistani army was responsible for 26,000 killings in total, other sources have proposed various estimates ranging between 200,000 and 3 million. Indian Professor [[Sarmila Bose]] recently expressed the view that a truly impartial study has never been done, while Bangladeshi ambassador Shamsher M. Chowdhury has suggested that a joint Pakistan-Bangladeshi commission be formed to properly investigate the event.<br />[http://www.dawn.com/2005/07/07/nat3.htm Chowdury, Bose comments] - Dawn Newspapers Online.<br />[http://www.bangla2000.com/Bangladesh/Independence-War/Report-Hamoodur-Rahman/default.shtm Hamoodur Rahman Commission Report], [http://www.bangla2000.com/Bangladesh/Independence-War/Report-Hamoodur-Rahman/chapter2.shtm chapter 2], paragraph 33 (official 1974 Pakistani report).<br />[http://users.erols.com/mwhite28/warstat2.htm#Bangladesh Death Tolls for the Major Wars and Atrocities of the 20th Century: Bangladesh] - Matthew White's website<br />[http://www.virtualbangladesh.com/history/holocaust.html Virtual Bangladesh: History: The Bangali Genocide, 1971]''</ref> || 3.000.000<ref name=deathcount-Bangladesh/>  || Zločini u Bangladešu [[1971.]] || [[Bangladeš]] || 1971. || 1971. ||Zločini u istočnom [[Pakistan]]u počinjeni od pakistanskih militanata, koji je vodio do [[Bangladeški rat za neovisnost|Bangladeškog rata za neovisnost]] i [[Indijsko-pakistanski rat 1971.|Indijsko-pakistanskog rata 1971.]], te se smatra genocidom počinjenim nad [[Bengalci]]ma.
|-
|-
| rowspan="1" | 24.000<ref>Walter Nuhn: ''Sturm über Südwest. Der Hereroaufstand von 1904.'' Bernhard & Graefe-Verlag, Koblenz 1989. {{ISBN|3-76375-852-6}}.</ref> || 75.000<ref>According to the 1985 United Nations’ Whitaker Report, some 65,000 Herero (80 percent of the total Herero population), and 10,000 Nama (50% of the total Nama population) were killed between 1904 and 1907</ref> ||  [[Herero i Nama genocid]]  || [[Namibija]] || 1904. || 1907. || Općenito je prihvaćen čin te se smatra jednim od prvih genocida [[20. stoljeće|20. stoljeća]]<ref>{{cite book |title=The Holocaust: Theoretical Readings |last=Levi |first=Neil |authorlink= |coauthors=Rothberg, Michael |year=2003 |publisher=Rutgers University Press |location= |isbn=0813533538 |pages=465}}</ref>. Herero stanovništvo se pobunilo protiv njemačkog kolonijalizma te započelo pobunu, no izgubili su protiv generala Lothara von Trotha koji ih je odveo u pustinju gdje je većina njih poginulo od žeđi. Slična je sudbina zadesila i Nama stanovništvo. [[Njemačka]] vlada čak se [[2004.]] službeno ispričala Namibiji zbog toga, povodom 100. godišnjice genocida.
| rowspan="1" | 24.000<ref>Walter Nuhn: ''Sturm über Südwest. Der Hereroaufstand von 1904.'' Bernhard & Graefe-Verlag, Koblenz 1989. {{ISBN|3-76375-852-6}}.</ref> || 75.000<ref>According to the 1985 United Nations’ Whitaker Report, some 65,000 Herero (80 percent of the total Herero population), and 10,000 Nama (50% of the total Nama population) were killed between 1904 and 1907</ref> ||  [[Herero i Nama genocid]]  || [[Namibija]] || 1904. || 1907. || Općenito je prihvaćen čin te se smatra jednim od prvih genocida [[20. stoljeće|20. stoljeća]]<ref>{{Citiranje knjige |title=The Holocaust: Theoretical Readings |last=Levi |first=Neil |authorlink= |coauthors=Rothberg, Michael |year=2003 |publisher=Rutgers University Press |location= |isbn=0813533538 |pages=465}}</ref>. Herero stanovništvo se pobunilo protiv njemačkog kolonijalizma te započelo pobunu, no izgubili su protiv generala Lothara von Trotha koji ih je odveo u pustinju gdje je većina njih poginulo od žeđi. Slična je sudbina zadesila i Nama stanovništvo. [[Njemačka]] vlada čak se [[2004.]] službeno ispričala Namibiji zbog toga, povodom 100. godišnjice genocida.
|-
|-
| rowspan="1" | 21.768<ref name="ipn_eng_news_high_katyn_decision">[http://www.ipn.gov.pl/portal/en/2/77/Decision_to_commence_investigation_into_Katyn_Massacre.html Decision to commence investigation into Katyn Massacre], Małgorzata Kużniar-Plota, Departmental Commission for the Prosecution of Crimes against the Polish Nation, Warsaw 30 November 2004</ref> || 21.768<ref name="ipn_eng_news_high_katyn_decision"/> || [[Pokolj u Katinskoj šumi]] || [[Katyn]] || 1940. || 1940. || Sovjetski vojnici smaknuli su tisuće poljskih doktora, pravnika, profesora, službenika i drugih intelektualaca u Katynu. Zločin je osobno odobrio Staljin.
| rowspan="1" | 21.768<ref name="ipn_eng_news_high_katyn_decision">[http://www.ipn.gov.pl/portal/en/2/77/Decision_to_commence_investigation_into_Katyn_Massacre.html Decision to commence investigation into Katyn Massacre], Małgorzata Kużniar-Plota, Departmental Commission for the Prosecution of Crimes against the Polish Nation, Warsaw 30 November 2004</ref> || 21.768<ref name="ipn_eng_news_high_katyn_decision"/> || [[Pokolj u Katinskoj šumi]] || [[Katyn]] || 1940. || 1940. || Sovjetski vojnici smaknuli su tisuće poljskih doktora, pravnika, profesora, službenika i drugih intelektualaca u Katynu. Zločin je osobno odobrio Staljin.
Redak 178: Redak 178:
| rowspan="1" | 37.000.000<ref>[http://necrometrics.com/20c5m.htm#Mao Death tolls: China] Twentieth Century Atlas. Preuzeto 1. srpnja 2010.</ref>|| 77.000.000<ref name="democide"/>|| Režim [[Mao Ce Tung]]a || [[Kina]] || 1949. || 1976. || Mao Ce Tung je odgovoran za milijune smrti svojeg vlastitog naroda. Među njima se izdvajaju: [[Veliki skok naprijed]], [[Kineska kulturna revolucija]], radni logori, [[čistka]] neistomišljenika, [[okupacija]] i kolonizacija [[Tibet]]a.
| rowspan="1" | 37.000.000<ref>[http://necrometrics.com/20c5m.htm#Mao Death tolls: China] Twentieth Century Atlas. Preuzeto 1. srpnja 2010.</ref>|| 77.000.000<ref name="democide"/>|| Režim [[Mao Ce Tung]]a || [[Kina]] || 1949. || 1976. || Mao Ce Tung je odgovoran za milijune smrti svojeg vlastitog naroda. Među njima se izdvajaju: [[Veliki skok naprijed]], [[Kineska kulturna revolucija]], radni logori, [[čistka]] neistomišljenika, [[okupacija]] i kolonizacija [[Tibet]]a.
|-
|-
| rowspan="1" | 5.000.000<ref>{{cite book |last=Forbath |first=Peter |title=The River Congo |publisher=Harper & Row |isbn=0-06-122490-1}}</ref> || 10.000.000<ref>{{cite book
| rowspan="1" | 5.000.000<ref>{{Citiranje knjige |last=Forbath |first=Peter |title=The River Congo |publisher=Harper & Row |isbn=0-06-122490-1}}</ref> || 10.000.000<ref>{{Citiranje knjige
|title=Histoire générale du Congo: De l'héritage ancien à la République Démocratique
|title=Histoire générale du Congo: De l'héritage ancien à la République Démocratique
|author=Isidore Ndaywel è Nziem
|author=Isidore Ndaywel è Nziem

Inačica od 17. studeni 2021. u 23:47

Bitka kod Bijele planine 1620., u sklopu krvavog Tridesetogodišnjeg rata

Popis smrtnosti po ratovima i katastrofama pokriva najznačajnije sukobe u kojima je poginuo najveći broj žrtava zabilježenih u ljudskoj povijesti. Navodi su razvrstani po najnižim kao i po najvišim procjenama poginulih, imenima događaja, lokacijama te vremenskim razdobljima. U 10 najkrvavijih ratova u ljudskoj povijesti poginulo je između 158 milijuna (najniže procjene) i 284 milijuna (najviše procjene) ljudi.

Broj poginulih žrtava u 20 najkrvavijih ratova je negdje između 177 i 344 milijuna. Iako je Drugi svjetski rat na glasu najbrutalnijeg sukoba u povijesti, u njemu je poginulo tek 20 % svih žrtava zbroja 20 najsmrtonosnijih ratova.

Ratovi i oružani sukobi

Ove brojke od jedan milijun ili više smrti uključuju i smrti civila od bolesti, gladi i drugih uzroka koji su nastali kao posljedica pojedinog sukoba, kao i smrti vojnika u bitkama te mogući masakri i genocidi.

Najniža procjena Najviša procjena Događaj Lokacija Od Do Vidi također
40.000.000[1] 72.000.000[2] Drugi svjetski rat Svijet 1939. 1945. Drugi kinesko-japanski rat[3]
30.000.000[4] 60.000.000[4] Mongolska osvajanja Srednja Azija, Europa, Bliski istok 1207. 1324. Mongoli i Tatari
25.000.000[5] 25.000.000 Manchu osvajanje Dinastije Ming Kina 1616. 1662.
20.000.000[6] 30.000.000[7] Taiping pobuna Kina 1851. 1864.
13.000.000[8] 36.000.000[9] An Shi pobuna Kina 756. 763. Dinastija Tang
9.000.000[10] 17.000.000[11] Prvi svjetski rat Svijet 1914. 1918.
8.000.000[12]:str. 113 12.000.000 Dungan pobuna Kina 1855. 1877.
7.000.000[13] 20.000.000[14] Timurova osvajanja Bliski istok, Indija, Srednja Azija, Rusija 1369. 1405.
3.000.000[15] 6.500.000[16] Napoleonski ratovi Europa, Egipat, Sirija 1804. 1815. Napoleon Bonaparte, Napoleonova invazija na Rusiju
3.000.000.[17] 5.400.000[18] Drugi rat u Kongu Kongo 1998. 2003. Prvi rat u Kongu
3.000.000[19] 11.500.000[19] Tridesetogodišnji rat Srednja Europa 1618. 1648.
3.000.000[20] 7.000.000[20] Ustanak Žutih turbana Kina 184. 205.
2.000.000[21] 4.000.000[21] Francuski vjerski ratovi Francuska 1562. 1598. Bartolomejska noć
2.000.000[22] 2.000.000 Shakova osvajanja Afrika 1816. 1828.
1.874.000[23] 3.500.000[24] Korejski rat Korejski poluotok 1950. 1953. hladni rat
1.800.000[25] 8.000.000[25] Pad Rimskog Carstva Bliski istok, Europa 251 476 Vizigoti, Vandali, Svevi, Alani, Ostrogoti i Huni su sa svojim napadima doprinjeli propasti Rimskog Carstva.
1.512.824[26] 9.000.000[27] Ruski građanski rat Rusija 1917. 1921.
1.500.000[28] 4.000.000[29] Vijetnamski rat Vijetnam 1959. 1975. hladni rat
1.000.000[30] 9.000.000[31] Križarski ratovi Bliski istok, Europa 1095. 1291. Prvi križarski rat, Drugi križarski rat
1.000.000[32] 2.000.000[33] Afganistanski građanski rat Afganistan 1979. 2001.
1.000.000[34] 1.900.000[35] Drugi sudanski građanski rat Sudan 1983. 2005.
1.000.000[36] 3.000.000[36] Kineski građanski rat Kina 1927. 1949.

Genocidi i optužbe za iste

Genocid se definira kao dio „čina napravljenog sa namjerom da uništi, u potpunosti ili dijelomično, nacionalnu, etničku, rasnu ili religioznu grupu, zapovijedi da se članovi skupine ubijaju ili da im se nanose teške tjelesne ozljede ili da im se teško narušava tjelesno ili duševno zdravlje". Pojam genocid definiran je u Konvenciji o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida koju je Opća skupština UN-a prihvatila 9. prosinca 1948.

Utvrditi koji povijesni događaji su doista bili genocid a koji su bili samo kriminalno ili neljudsko ponašanje je predmet dvojbi. U skoro svakom slučaju svaka optužba za genocid je bila osporavana od strane okrivljene za taj čin, a manipulacija i preuveličavanje brojki žrtava je česta pojava. Stoga će pojam genocid uvijek ostati kontroverzan pojam. Slijedi popis genocida i optužaba za genocid koji bi se trebao shvatiti u tom kontekstu te se ne smatrati definitvnim konsenzusom događaja u pitanju.

Genocidi su postojali i prije 1490., ali su tadašnji zapisi nepouzdani i nepotpuni, tako da se većinom samo moderni primjeri uzimaju u obzir. Slijedi popis 30-ak najznačajnijih genocida u zadnjih 500 godina ljudske povijesti.

Najniža procjena Najviša procjena Događaj Lokacija Od Do Bilješke
4.871.000[37] 11.000.000[38] Genocidi Trećeg Reicha Europa 1941. 1945. S oko 5 do 6 milijuna ubijenih Židova, mnogi povjesničari definiraju Holokaust samo kao genocid europskih Židova. Šire definicije uključuju do 1.500.000 Roma koji su također bili meta istrebljenja zbog svoje rase. Šire definicije također uključuju političke i religiozne neistomišljenike, 200.000 invalida, 2 do 3 milijuna sovjetskih zarobljenika rata, 5.000 Jehovinih svjedoka i oko 15.000 homoseksualaca, čime je smrtnost dosegla brojku od 9 milijuna. Brojka se penje na 11 milijuna ako se uključe i smrti oko 2 milijuna Poljaka. Vidi Holokaust
2.582.000[39][40][41] 10.000.000[42] Holodomor Ukrajina 1932. 1933. Umjetno stvorena glad uzrokovana vladom Josifa Staljina tijekom kolektivizacije Ukrajine koja je navodno bila usmjerena protiv nacionalizma te države. Vrhunac Holodomora zbio se u proljeće 1933., kada je Ukrajini od gladi umiralo 17-ero ljudi svake minute, 1.000 svakog sata, a gotovo 25 tisuća svakog dana.[43] U namjeri da do kraja suzbije istaknuti ukrajinski patriotizam, koji se nije trajno pomirio boljševičkom vladom, Staljin je, nakon odluke o prisilnoj kolektivizaciji seljačkih posjeda, 1932. podignuo obvezatnu kvotu ukrajinskog udjela u prinosu žita za čak 44%, čime je svjesno i umjetno izazvao nestašicu hrane među stanovnicima Ukrajine. Europski parlament donio je 2008. rezoluciju kojom se Holodomor proglašava zločinom protiv čovječnosti te da je "cinično i okrutno planiran od strane Staljinovog režima kako bi se provela politika kolektiviziranja poljoprivrede protiv volje ruralnog stanovništva iz Ukrajine".[44] Današnja ukrajinska vlada smatra da je Holodomor bio genocid Ukrajinaca.
2.000.000[45] 100.000.000[46] Kolonizacija Amerike Amerika 1492. 1900. Od kada je Kristofor Kolumbo po prvi put stao na tlo američkog kontinenta, do raznih kolonizacija od europskih osvajača, procjenjuje se da je ubijeno između 10 i 20 milijuna Indijanaca[47]. Autor David E. Stannard čak spominje i smanjanje populacije domorodaca Amerika od 100 milijuna u tom razdoblju, makar mnogi osporavaju tu brojku i smatraju je pretjeranom pošto ne spominje izvore. Među najzaslužnijim faktorima nestanka velikog broja domorodaca bila je pojava novih bolesti donesenih od Europljana, među kojima se ubrajaju boginje, ospice i tifus, s kojima domorci prije nikada nisu stupili u kontakt.[48][49]
750.000[50] 2.000.000[51] Velika glad u Irskoj Irska 1845. 1849. Paul Gallagher navodi da se bolest truljenja krumpira pojavila u Sjevernoj Karolini te proširila po cijeloj sjevernoj hemisferi, ali da nije uzrokovala masovnu smrt nigdje osim u Irskoj.[52] Prema njemu, glavni uzrok tome bili su rigidni zakoni britanskih veleposjednika koji su Ircima dopuštali da se jedino bave uzgojem krumpira kako bi prehranili sebe i svoju stoku. Irci su uzgajali i žitarice, ali samo radi prodaje kako bi otplatili stanarinu, a ne radi prehrane.[52] Prema njemu, britansko zakonodavstvo ostavilo je Ircima samo tri izbora tijekom gladi: umrijeti od gladi prodajom žitarica kako bi otplatili stanarinu; prijaviti se javnim radovima kako bi radili do iznemoglosti ili emigrirati preko Atlantika.[52] Još 1785. premijer William Pitt iznio je zakon prema kojem "Irska ne bi smijela trgovati sa bilo kojom zemljom čije trgovanje bi se moglo kositi sa interesima engleskih korporacija".[52] Već 1801. to je pretvorilo Irsku u državu koja se jedino bavi kulturom krumpira i ničim drugim, a jednom kada je ta grana uništena, uništena je i cijela nacija.[52]
740.800[53] 3.000.000[53] Glad, politička represija Crvenih Kmera Kambodža 1975. 1979. "Demokratska Kampučija" je službeno ukinula novac, banke, privatno vlasništvo, zabranila ispovijedanje religije, zatvorila sve bolnice i škole, te gotovo cjelokupno stanovništvo kambodžanskih gradova protjerala na selo gdje su bili prisiljeni raditi u kolektivnim poljoprivrednim komunama. Svatko tko se opirao toj politici bio je proglašen neprijateljem poretka i likvidiran. Osim stare aristokracije i društvene elite, na posebnoj meti režima su bili intelektualci koji su se držali "uprljanim" zapadnom kulturom, a samim time i reakcionarnom buržoaskom ideologijom. Režim Crvenih Kmera je također počeo vršiti brutalno etničko čišćenje nad manjinama kao što su Kinezi i Vijetnamci. Pol Pot je izbjegao odgovornost, no u rujnu 2007. Nuon Chea, drugi u rangu Crvenih Kmera i najstariji preživjeli suradnik, je optužen za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti.[54] Naknadno su pred sudom optuženi i Ieng Sary i Ieng Thirith.[55] 2010., Kaing Guek Eav, voditelj zloglasnog zatvora S-21, osuđen je na 35 godina zatvora.[56]
500.000[57] 3.000.000[57] Progon Nijemaca nakon Drugog svjetskog rata Europa 1945. 1950. Sa barem 12 millijuna[58][59][60] Nijemaca izravno pogođenih, vjerojatno 14 millijuna ili više, to je bilo najveće premještanje bilo koje etničke skupine u modernoj povijesti[59] i najveće od svih evakuacija ili premještanja nakon Drugog svjetskog rata u Europi.[58] Nijemci su nakon 1945. protjerani iz mnogih država Europe, osobito iz Čehoslovačke, SSSR-a i Jugoslavije, te većinom pronašli utočište u Njemačkoj. Taj događaj se uglavnom klasificira kao "razmjena stanovništva"[61] ili kao etničko čišćenje.[62] Neki povjesničari idu toliko daleko da progon karakteriziraju kao genocid.[63] Primjerice, Rudolph J. Rummel ga je svrstao i kao democid i kao genocid.[64] Vidi također: Volksdeutsche, Nijemci u Hrvatskoj, Nijemci u Vojvodini.
500.000[65] 1.000.000[66] Genocid u Ruandi Ruanda 1994. 1994. Pripadnici Hutua ubili su nenaoružane muškarce, žene i djecu. Neki su počinitelji proglašeni krivima na Međunarodnom sudu pravde za Ruandu.
480.000[67] 600.000[67] Masakri u carstvu Zunghar Khanate Zapadna Kina, Kazahstan, sjeverni Kirgistan, južni Sibir 1755. 1758. Car Chianlong premjestio je preostale pripadnike naroda Zunghar u središte Azije te naredio generalima da ubiju sve muškarce u Barkolu ili Suzhou, te podijelio njihove žene i djecu vojnicima dinastije Qing.[68][69] Službenici dinastije zapisali su da je oko 30-50% Zungharaca masakrirano, 30-40% pomrlo od boginja, a 20-30% pobjeglo u Rusiju ili Kazahstan.[70][71] Clarke je zapisao da je oko 80%, ili između 480,000 i 600,000 ljudi, ubijeno između 1755. i 1758. u "potpunom uništenju ne samo Zunghar države nego i Zungharaca kao nacije".[67][72] Povjesničar Peter Perdue je pokazao da je smanjenje Zungharaca bio rezultat izravne politike istrebljenja koju je pokrenuo car Chianlong,[73] iako su ovu "namjernu upotrebu pokolja" ignorirali većina povjesničara.[74]
400.000[75] 400.000 Rusko osvajanje Kavkaza Kavkaz 1817. 1864. Prvi i Drugi čečenski rat ponovno su skrenuli pozornost na povijest ruske invazije Kavkaza, u kojem su ruski vojnici izvršili etničko čišćenje tog područja od muslimanskih naroda, pogotovo od Čerkeza, i naselili rusko stanovništvo. Prema nekim procjenama, od 3 milijuna autothonih naroda, 90 % je protjerano sa Kavkaza, a "barem desetci tisuća ljudi je ubijeno u egzodusu".[76][77]
300.000[78] 1.500.000[79] Armenski genocid Turska, Sirija 1915. 1918. Otomansko Carstvo je 1915. počelo s prisilnim skupljanjem Armenaca te ih tjeralo na hodanje stotinama kilometara bez hrane i vode do pustinje u Siriji. Masakri su obuhvatili mnoge Armence, bez obzira na dob i spol, a silovanja su bila česta pojava. Moderna Turska vlada odbija priznati taj događaj kao genocid te navodi da su Armenci poginuli u sklopu sukoba Prvog svjetskog rata.
300.000[80] 500.000[80] Dekozakizacija Područje rijeke Don 1919. 1920. U Ruskom građanskom ratu nakon Oktobarske revolucije, Kozaci su se našli na obje strane sukoba. Mnogi službenici i iskusni Kozaci borili su se za Bijelu armiju, a neki za Crvenu armiju. Nakon poraza Bijele armije, novi režim je gledao na Kozake kao prijetnju te započeo "Dekozakizaciju", tj. preseljenje preživjelih pripadnika tog naroda s područja rijeke Don. To je uglavnom uključivalo cjepkanje i priključivanje njihovog teritorija drugim autonomnim republikama Sovjetskog Saveza, te ohrabrivanje naseljavanja tih ljudi na njihovo područje. Michael Kort piše da je "između 1919. i 1920., od populacije od oko 3 milijuna, režim Boljševika ubio ili deportirao između 300.000 i 500.000 Kozaka".[80]
300.000[81] 1.000.000[82] Grčki genocid Turska 1915. 1923. Slično kao i kod Armenskog genocida, Otomansko Carstvo je krenulo sa "čišćenjem" države od kršćanskog stanovništva. Ovog puta su žrtve bili Grci koji su prisilno deportirani, odvedeni u marš smrti, masakrirani ili jednostavno protjerani. Grčko-turski rat 1919.-1922. samo je ubrzao taj proces, tako da su Grci i Turci razmijenjeni između Grčke i Otomanskog Carstva. Prije te kampanje, Carstvo je imalo između 1,8 i 2,5 milijuna Grka, nakon nje broj Grka je gotovo nestao. Prema grčkoj evidenciji iz 1928., samo je 1.104.216 Grka emigriralo u Grčku[83]. Pojam "genocid" je osporavan u ovom slučaju te ostaje predmetom rasprave.
275.000[84] 750,000[84] Asirski genocid Turska 1915. 1918. Sporno, no neki događaj smatraju genocidom.
270.000[85] 655,000[86] Pokolj Srba, Židova, Roma i Hrvata tijekom režima ustaša Zapadni Balkan 1941. 1945. Ne postoji akademski konsenzus oko ovog događaja kada su nacisti postavili marionetski režim ustaša u NDH. Procjene sežu od 270.000 do 700.000 ubijenih, makar se ova zadnja brojka smatra pretjeranom pošto prelazi ukupan broj žrtava Drugog svjetskog rata na području cijele Jugoslavije koji je prema ispitivanju iz 1964. iznosio 597.323.[87] Broj žrtava je vjerojatno negdje oko 300.000, isključujući i smrti uzrokovane partizanima, četnicima i savezničkim bombardiranjem. Broj Srba smanjio se u samoj Hrvatskoj sa 633.000 (1931.) na 543.795 (1948.).[88] Bosna je imala 129.114 srpskih žrtava tijekom rata.[89] U Beogradskom muzeju Holokausta skupljeno je 77.743 imena žrtava logora Jasenovca[90]. Moderna hrvatska vlada ograđuje se od tih zločina i svakog travnja obilježava obljetnicu stradanja u Jasenovcu gdje se odaje počast žrtvama. Vidi također Holokaust u NDH, Srbi u NDH: Broj žrtava.
178.258[91] 400.000[92] Rat u Darfuru Sudan 2003. 2009. Za razliku od Drugog sudanskog građanskog rata, koji je bio religijski rat, ovo je etnički sukob. Ne-arapsko stanovništvo Darfura - kršćani i animisti - pobunili su se protiv represije arapske, muslimanske vlade u Sudanu i zahtijevali neovisnost. Vladine paravojne postrojbe Janjaweed počinili su potom strašne zločine u Darfuru. Sudanski predsjednik Omar al-Bašir je optužen za ratne zločine 2008., postavši prvi predsjednik neke države još na vlasti koji je optužen za to.
150.000[93] 500.000[94] Diktatura i politički teror u Etiopiji Etiopija 1978. 1979. Diktator Mengistu Haile Mariam naređivao je masovna ubojstva studenata, intelektualaca i oporbenih političara tijekom svoje brutalne vladavine. Human Rights Watch opisao je njegovu strahovladu kao "jednu od najsustavnijih državno organiziranih masovnih ubojstava ikada viđenih u Africi".[95] Mariam je u odsutnosti 2006. na etiopskom sudu proglašen krivim za genocid i zločine.
117.000[96] 500.000[96] Pobuna u Vendéeji Francuska 1793. 1796. Neki povjesničari događaj opisuju kao genocid. Vidi također Francuska revolucija
102.800[97] 200.000[98] Indonezijska okupacija i politička represija Istočnog Timora Istočni Timor 1975. 1999. Sporno, ali povremeno se spominje kao genocid među povjesničarima.[99]
100.000[100] 200.000[101] Pokolj Maja tijekom Gvatemalskog građanskog rata Gvatemala 1962. 1996. Povjerenstvo za povijesnu istinu je utvrdila da je 93 % svih zločina izvršila tadašnja gvatemalska vlada a da su narod Maje činili 83 % svih žrtava sukoba. Prema zaključku povjerenstva, to je bio genocid.[102]
95.000[103][104] 312.000[103][104] Atomsko bombardiranje Hirošime i Nagasakija Hirošima, Nagasaki 1945. 1945. Atomsko bombardiranje Hirošime i Nagasakija označilo je prvu, i zasad jedinu, borbenu upotrebu nuklearnog oružja u povijesti. Iako je time završen Drugi svjetski rat, ovaj povijesni događaj i danas je sporan zbog toga što su bombe izbačene ne na vojne instalacije, nego na gradove u kojima su ubijeni civili, bez obzira na dob, spol i rasu. Prema procjenama, u prvom bombardiranju poginulo je 140.000 ljudi, a u drugom 70.000. Posljedice radijacije ostale su generacijama. Ne postoji konzensus da li se radi o genocidu ili ne.
50.000[105] 200.000[106] Al-Anfal kampanja Irak 1986. 1989. Sadam Husein naredio je uništavanje 2.000 sela u Iraku i počinio genocid nad vlastitim stanovništvom Kurda.[107] Vidi također Iračko-iranski rat.
50.000[108] 100.000[108] Burundijski genocid Burundi 1972. 1972. Tutsi vlada masakrirala je Hutu stanovništvo.
42.000[109] 300.000[110] Pokolj u Nankingu Kina 1937. 1938. Pokolj u Nankingu je bio ratni zločin japanskih vojnika počinjen nad Kinezima u Nankingu.
26.000[111] 3.000.000[111] Zločini u Bangladešu 1971. Bangladeš 1971. 1971. Zločini u istočnom Pakistanu počinjeni od pakistanskih militanata, koji je vodio do Bangladeškog rata za neovisnost i Indijsko-pakistanskog rata 1971., te se smatra genocidom počinjenim nad Bengalcima.
24.000[112] 75.000[113] Herero i Nama genocid Namibija 1904. 1907. Općenito je prihvaćen čin te se smatra jednim od prvih genocida 20. stoljeća[114]. Herero stanovništvo se pobunilo protiv njemačkog kolonijalizma te započelo pobunu, no izgubili su protiv generala Lothara von Trotha koji ih je odveo u pustinju gdje je većina njih poginulo od žeđi. Slična je sudbina zadesila i Nama stanovništvo. Njemačka vlada čak se 2004. službeno ispričala Namibiji zbog toga, povodom 100. godišnjice genocida.
21.768[115] 21.768[115] Pokolj u Katinskoj šumi Katyn 1940. 1940. Sovjetski vojnici smaknuli su tisuće poljskih doktora, pravnika, profesora, službenika i drugih intelektualaca u Katynu. Zločin je osobno odobrio Staljin.
20.000[116] 620.000[117] Depopulacija Aboridžina [118] Australija 1788. 1888. Ne postoji znanstveni konsenzus oko toga da li se radi o genocidu ili ne.
20.000[119] 80.000[120] Diktatura i politička represija u Ekvatorskoj Gvineji Ekvatorska Gvineja 1969. 1979. Diktator Francisco Macías Nguema provodio je brutalnu diktaturu u svojoj zemlji, pogotovo protiv manjinskog naroda Bubi. Procjenjuje se da je njegov režim ubio najmanje 20.000 ljudi, dok je oko 100.000 pobjeglo u inozemstvo, što je gotovo trećina stanovništva te države.[119] Nguemu je na sudu proglašen krivim za genocid i zločine protiv čovječnosti te je strijeljan 1979.
9.000[121] 30.000[122] Prljavi rat Argentina 1976. 1983. Najmanje 9.000 ljudi je mučeno i ubijeno u Argentini od 1976. do 1983., tijekom brutalne desničarske vojne diktature Jorgea Rafaela Videla.
8.000[123] 17.000[124] Pokolji tijekom Zanzibarske revolucije Zanzibar 1964. 1964. Tisuće Arapa, većinom civila, je masakrirano tijekom revolucije.
8.000 8.000[125] Genocid u Srebrenici Srebrenica 1995. 1995. Masakr genocidnog predznaka prema Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije. Taj zločin označava zasad jedini genocid počinjen na području moderne Europe nakon Drugog svjetskog rata. 2009. parlament EU-a je izglasao rezoluciju po kojoj se 11. srpnja proglašava "danom sjećanja i odavanja počasti stradalima u Srebrenici diljem Europske unije"[126]. 31. ožujka 2010. i parlament Srbije izglasao je deklaraciju kojom se ta država, bez spominjanja genocida, ograđuje od tog čina, osuđuje ubojstva Bošnjaka i izražava sućut obiteljima preživjelih.[127][128] Vidi također Rat u Bosni i Hercegovini, Suđenje za genocid u Bosni i Hercegovini.
328[129] 3.500[130] Masakr u Sabri i Šatili Zapadni Bejrut 1982. 1982. 16. prosinca 1982. Opća skupština Ujedinjenih naroda proglasila je taj masakr genocidom.[131][132][133][134] Vidi također Libanonski rat 1982.

Democidi i optužbe za iste

Democid je izraz kojeg je skovao politolog Rudolph J. Rummel s namjerom označavanja šireg područja masovnih ubojstava pod zapovjedništvom vlasti nego što označava pojam genocid.

Democid je prema Rummelu[135] svaka vrsta djelovanja od strane vlasti, koja ima za cilj izravno ubijanje ljudi, ili uzrokovanje smrti kod ljudi zbog njihove vjeroispovjesti, rase, jezika, etnije, nacionalnog podrijetla, klase, političkog uvjerenja, disidentskog govora, ili samo zbog puke veze s ljudima koje spadaju u navedene skupine.

Najniža procjena Najviša procjena Događaj Lokacija Od Do Bilješke
50.000.000[136] 50.000.000[136] Kolonijalizam Svijet 1492. 1990. Iako je imao i pozitivnih strana, kolonijalizam je uzrokovao i mnoge negativne posljedice: širenje bolesti, nejednakih društvenih uvjeta, eksploataciju prirodnih resursa i stanovnika, robovlasništvo milijuna ljudi, represiju, prisilno preobraćanje domorodaca na drugu religiju. Vidi također: Britansko Carstvo
37.000.000[137] 77.000.000[136] Režim Mao Ce Tunga Kina 1949. 1976. Mao Ce Tung je odgovoran za milijune smrti svojeg vlastitog naroda. Među njima se izdvajaju: Veliki skok naprijed, Kineska kulturna revolucija, radni logori, čistka neistomišljenika, okupacija i kolonizacija Tibeta.
5.000.000[138] 10.000.000[139] Radna eksploatacija Afrikanaca u Slobodnoj Državi Kongo Kongo 1886. 1908. Leopold II od Belgije najviše je poznat kao osnivač i jedini vlasnik Slobodne Države Kongo, njegovog de facto privatnog projekta. Ova država je obuhvaćala prostor današnje Demokratske Republike Kongo, prostora 76 puta većeg od Belgije. Eksploatacija gume i slonovače u Kongu se zasnivala na prislinom radu što je za posljedicu imalo smrt milijuna radnika u 20 godina. Radnici koji nisu ispunili zadane kvote gume su kažnjavani sakaćenjem. Frederic Wertham procjenjuje da je populacija Konga spala sa 30 na 8.5 milijuna žitelja u tom razdoblju[140]. Adam Hochschild ne karakterizira te smrti kao rezultat namjerne politike genocida, nego više kao rezultat brutalnog sustava prisilnog rada.
3.000.000[141] 60.000.000[142][143] Glad, diktatura, politička represija i democid Sovjeta pod vodstvom Josifa Staljina Sovjetski Savez 1924. 1953. Staljin je provodio brutalnu 30-godišnju represiju vlastitog naroda te politiku kažnjavanja neistomišljenika. Procjene broja preminulih jako se razlikuju - najmanje brojke idu od 3 milijuna a najviše čak i do 60 milijuna, makar se smatraju nepouzdanima i pretjeranima. Nakon raspada Sovjetskog Saveza, povjesničari su procijenili da je broj žrtava negdje između 4 do 10 milijuna. Ruski pisac Vadim Erlikman je napravio sljedeću procjenu: smaknuća, 1,5 milijuna; kažnjenički logori (gulag), 5 milijuna; deportacije, 1,7 milijuna; ratni zarobljenici, 1 milijun - što je sveukupno 9 milijuna žrtava diktature. Povjesničar Roy Medevedev je napravio pak sljedeću procjenu: 1 milijun zatvorenih ili progranih od 1927. do 1929. zbog optužbe da su bili pripadnici oporbenih stanaka; 9-11 milijuna seljaka je protjerano sa svoje zemlje zbog prisilne kolektivizacije; 6-7 milijuna je pomrlo od Holodomora; 1 milijun je raseljeno iz Moskve i Sankt Peterburga jer su im obitelji bile povezane s bivšim pripadnicima kapitalizma; 1 milijun smaknuća tijekom velike čistke 1937. a između 4 do 6 milijuna je deportirano u gulage; dva do tri milijuna je također završilo u logorima jer su se protivilo apsurdno strogim radnim zakonima donesenim 1940.; najmanje 10 milijuna raseljenih prema Sibiru tijekom Drugog svjetskog rata, najviše Nijemaca; preko milijun uhićenih političkih zarobljenika od 1946. do 1953.[144]

Također, Crvena armija je nakon Drugog svjetskog rata silovala oko 2 milijuna žena u Njemačkoj[145] a bilo je 3,6 milijuna ljudi u logorima.[146] Konsenzus povjesničara je da je broj Staljinovih žrtava 20 milijuna.[147]

1,200,000[148] 2,400,000[148] Atlanska razmjena robova Atlanski ocean 16. stoljeće 19. stoljeće Veliki broj afričkih robova umiraje tijekom transporta do Amerike. Prije 16. stoljeća, glavno tržište afričkim robljem bio je islamski svijet na istoku.[149] Gustav Nachtigal, jedan od svjedoka, tvrdi da je za svakog živog roba koji je stigao na tržište umrlo tri ili četiri na putu do tamo.[150]
710.000[151] 3.500.000[151] Diktatura i democid Sjeverne Koreje Sjeverna Koreja 1948. Danas Poglavari Sjeverne Koreje Kim Il Sung i Kim Jong-il provodili su brutalnu diktaturu i kažnjavanje neistomišljenika. Postoje izvještaji da su ljudi završili u zatvorima samo zato što su Jong-ilu rekli "vođa" a ne "dragi vođa". "Cijela Sjeverna Koreja je gulag", izjavio je jedan američki dužnosnik[152]. Sjevernokorejski kažnjenički logori postoje preko pola stoljeća, 12 puta duže od logora smrti Trećeg Reicha i 2 puta duže od Staljinovih gulaga.[153]

Glad

Ovo poglavlje uključuje glad koje su prema povjesničarima uzrokovale politike vladajućih režima izravno ili neizravno, ili vremenske nepogode. Glad je jedan od podcijenjenih faktora uzroka smrti: prema nekim procjenama, u današnje doba svake 2.4 sekunde jedna osoba umire od gladi u Svijetu, što je oko 35.000 mrtvih dnevno ili 12.775.000 godišnje[154].

Najniža procjena Najviša procjena Događaj Lokacija Od Do Bilješke
20.000.000[155] 43.000.000[155] Veliki skok naprijed, glad uzrokovana Mao Ce Tungom Kina 1959. 1962. "Veliki skok naprijed" je bio ekonomski plan transformacija Kine iz poljoprivredne u industrijaliziranu zemlju. Mao je planirao da kineska proizvodnja čelika pretekne britansku. Stoga su mnogobrojni seljaci preusmjereni sa polja i poslani da prave čelik od lošeg metala. Kao posljedica, žetva je većinom zapuštena ili su lokalni voditelji bili pod pritiskom javljati da je žetva u najboljem redu kako ne bi smetali planu, što je također navelo državu da izvozi više hrane. Na kraju se plan urušio; nastala je glad od koje su preminuli milijuni ljudi.
10.000.000[156] 10.000.000 Glad u Bengalu Indija 1769. 1790.
5.250.000 10.300.000[12]:str 7 Velika glad 1876.–78. Indija 1876. 1878.
4.000.000[156] 4.000.000 Glad u Kini Kina 1333. 1337.
4.000.000 4.000.000 Bengalska glad u Indiji pod britanskom vlašću Indija 1943. 1943.
2.600.000[39] 10,000,000[42] Glad u Sovjetskom Savezu, uključujući Holodomor Sovjetski Savez 1932. 1933.
1.250.000[12]:str 137 10.000.000[12] Indijska glad 1899.-1900. Indija 1899. 1900. Glad u Indiji
775.000[157][158] 2.000.000[159] Velika Irska glad Velika Britanija, Irska 1846. 1849.
500.000[156] 500.000 Glad u Egiptu Egipat 967. 972.
100.000[160] 1.500.000[161] Glad u Iraku pod ekonomskim sankcijama UN-a Irak 1990. 2003.

Ljudsko žrtvovanje i ritualna ubojstva

Ovo poglavlje uključuje popis smrtnosti zbog ljudskog žrtvovanja i ritualnih ubojstava.

Najniža procjena Najviša procjena Opis Group Lokacija Od Do Bilješke
14.100[162] 2.000.000[162] Ljudsko žrtvovanje Asteci Meksiko 14. stoljeće 1521. Ljudsko žrtvovanje u kulturi Asteka.
13.000[163] 13.000 Ljudsko žrtvovanje Shang Dinastija Kina 14. stoljeće pr. Kr. 11. stoljeće pr. Kr. 250 godina ritualnog ubojstva.
7.941[164] 7.941 Ritualna samoubojstva Sati Bengal, Indija 1815. 1828.
913[165] 913 Revolucionarno kolektivno samoubojstvo u Jonestownu Sljedbenici kulta "Narodni hram" Jonestown, Gvajana 18. studenog 1978. 19. studenog 1978. Događaj je bio najveći gubitak života američkih civila u neprirodnoj katastrofi sve do napada 11. rujna.

Najgori potresi

Ovo poglavlje pokriva poginule u najsmrtonosnijim potresima zabilježenim u ljudskoj povijesti. U 10 najrazornijih potresa, poginulo je 2,5 milijuna ljudi.

Broj poginulih Događaj Lokacija Datum
830.000[166] Potres u Shaanxiju 1556. Kina 1556.
255.000[166] Potres u Tangshanu 1976. Kina 1976.
240.000[166] Potres u Haiyuanu 1920. Kina 1920.
230.000[166] Potres u Aleppu 1138. Sirija 1138.
227.898[166] Potres u Indijskom oceanu 2004. Indonezija, Šri Lanka, Indija, Tajland 2004.
222.517[167] Potres u Haitiju 2010. Haiti 2010.
200.000[166] Potres u Damganu 856. Iran 856.
150.000[166] Potres u Ardabilu 893. Iran 893.
142.000[166] Potres u Velikom Kantu 1923. Japan 1923.
137.000[166] Potres u Hokkaidu 1730. Japan 1730.
110.000[166] Potres u Ašgabatu 1948. Turkmenistan 1948.

Izvori

  1. ↑ Wallinsky, David: David Wallechinsky's Twentieth Century : History With the Boring Parts Left Out, Little Brown & Co., 1996, ISBN 0316920568, ISBN 978-0316920568 - cited by White
  2. ↑ Brzezinski, Zbigniew: Out of Control: Global Turmoil on the Eve of the Twenty-first Century, Prentice Hall & IBD, 1994, ASIN B000O8PVJI - cited by White
  3. ↑ BBC - History - Nuclear Power: The End of the War Against Japan
  4. ↑ 4,0 4,1 Chinggis Khan (ruled 1206-27)
  5. ↑ McFarlane, Alan: The Savage Wars of Peace: England, Japan and the Malthusian Trap, Blackwell 2003, ISBN 0631181172, ISBN 978-0631181170 - cited by White
  6. ↑ Taiping Rebellion - Britannica Concise
  7. ↑ "Emergence Of Modern China: II. The Taiping Rebellion, 1851-64". http://www-chaos.umd.edu/history/modern2.html#taiping 
  8. ↑ Jennifer Schuessler (8. listopada 2011). "Ranking History’s Atrocities by Counting the Corpses". New York Times. http://www.nytimes.com/2011/11/09/books/the-great-big-book-of-horrible-things-by-matthew-white.html?pagewanted=all Pristupljeno 16. srpanj 2012. 
  9. ↑ "Death toll figures of recorded wars in human history - An Lushan Revolt (756-763 CE)". http://necrometrics.com/pre1700a.htm#AnLushan 
  10. ↑ Enciklopedija Leksikografskog Zavoda; Zagreb 1969., 6. SKA-ŽV, str. 220
  11. ↑ Leah Rozen (26. prosinca 2011). "Over There: 'World War I' and War Horse". http://www.bbcamerica.com/anglophenia/2011/12/over-there-%E2%80%98war-horse%E2%80%99-and-world-war-i/ Pristupljeno 16. srpnja 2012 
  12. ↑ 12,0 12,1 12,2 12,3 Davis, Mike. Late Victorian Holocausts. 1. Verso, 2000. ISBN 1859847390
  13. ↑ McWilliams, Ian (23. kolovoz 1994.). "Changing Lifestyles - Uzbekistan Restores Samarkand to Boost Nationalist Pride - As Central Asia emerges from isolation, the seat of Tamerlane's empire is being turned into a tourist attraction". Los Angeles Times. http://articles.latimes.com/1994-08-23/news/wr-30294_1_central-asia?pg=3 Pristupljeno 2. kolovoz 2009. 
  14. ↑ Timur Lenk (1369-1405)
  15. ↑ "Napoleon: About Napoleon - Interview with David Grubin". PBS. http://www.pbs.org/empires/napoleon/n_about/production/page_1.html Pristupljeno 16. srpnja 2012 
  16. ↑ Napoleonic Wars (1803-15) Statistics of Wars, Oppressions and Atrocities of the Nineteenth Century
  17. ↑ "Congo deaths 'exaggerated'". BBC News. 10. siječnja 2010. http://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/8471147.stm Pristupljeno 13. srpanj 2012. 
  18. ↑ "Congo war-driven crisis kills 45,000 a month-study" - Reuters, 22 Jan 2008.
  19. ↑ 19,0 19,1 The Thirty Years War (1618-48)
  20. ↑ 20,0 20,1 Mankind’s Worst Wars and Armed Conflicts Paranormal Knowledge
  21. ↑ 21,0 21,1 Huguenot Religious Wars, Catholic vs. Huguenot (1562-1598)
  22. ↑ Shaka: Zulu Chieftain
  23. ↑ Enciklopedija Leksikografskog Zavoda; Zagreb 1969., 3. HELIO-LAGO, str. 600 - "U Korejskom ratu KUN (Komanda Ujedinjenih nacija u Koreji) imala je 333.777, a Sjevernokorejci i Kinezi 1.540.000 poginulih, ranjenih i nestalih"
  24. ↑ Cease-fire agreement marks the end of the Korean War on 27 July 1953.
  25. ↑ 25,0 25,1 Atrocity statistics from the Roman Era
  26. ↑ G.F. Krivosheev, Soviet Casualties and Combat Losses in the Twentieth Century, pp. 7-38.
  27. ↑ Russian Civil War
  28. ↑ Vietnam War Casualties"The lowest casualty estimates, based on the now-renounced North Vietnamese statements, are around 1.5 million Vietnamese killed"
  29. ↑ 20 Years After Victory, April 1995, Folder 14, Box 24, Douglas Pike Collection: Unit 06 - Democratic Republic of Vietnam, The Vietnam Archive, Texas Tech University.[1]
  30. ↑ Twentieth Century Atlas - Death tolls
  31. ↑ Robertson, History of Christianity: p168
  32. ↑ "Blood-Stained Hands - Past Atrocities in Kabul and Afghanistan’s Legacy of Impunity". Human Rights Watch. 2005. http://www.hrw.org/sites/default/files/reports/afghanistan0605.pdf Pristupljeno 29. srpnja 2012 
  33. ↑ Afghanistan's Endless War
  34. ↑ Twentieth Century Atlas - Death toll: Sudan
  35. ↑ Sudan: Nearly 2 million dead as a result of the world's longest running civil war, U.S. Committee for Refugees, 2001. Archived 10 December 2004. on the Internet Archive. Accessed 10 April 2007.
  36. ↑ 36,0 36,1 Twentieth Century Atlas - Chinese Civil War
  37. ↑ Norman Davies, "Europe A History" (1998) ISBN 0060974680; cited by White [2]
  38. ↑ [3],[4]
  39. ↑ 39,0 39,1 Jacques Vallin, France Mesle, Serguei Adamets, Serhii Pyrozhkov, A New Estimate of Ukrainian Population Losses during the Crises of the 1930s and 1940s, Population Studies, Vol. 56, No. 3. (Nov., 2002), pp. 249-264
  40. ↑ France Meslé, Gilles Pison, Jacques Vallin France-Ukraine: Demographic Twins Separated by History, Population and societies, N°413, juin 2005
  41. ↑ ce Meslé, Jacques Vallin Mortalité et causes de décès en Ukraine au XXè siècle + CDRom ISBN 2-7332-0152-2 CD online data (partially - http://www.ined.fr/fichier/t_publication/cdrom_mortukraine/cdrom.htm
  42. ↑ 42,0 42,1 Ukraine remembers famine horror. BBC News. November 24, 2007.
  43. ↑ Holodomor 1932.-1933.
  44. ↑ EP: Velika glad je zločin protiv čovječnosti, Javno.com, 23-10-2008. Preuzeto 19-04-2010.
  45. ↑ DEATH BY GOVERNMENT Chapter 3: Pre-Twentieth Century Democide* By R.J. Rummel"In any case, judging by the bloody history of this period of colonization throughout the Americas, a democide of 2,000,000 would seem a rough minimum and 15,000,000 dead a maximum. Even if these figures are remotely true, then this still make this subjugation of the Americas one of the bloodier, centuries long, democides in world history"
  46. ↑ American Holocaust: The Conquest of the New World; David E. Stannard
  47. ↑ Mann, Charles C. (2005). 1491: New Revelations of the Americas Before Columbus. ISBN [[Posebno:Traži ISBN/1-4000-3205-9. Publisher= Knopf|1-4000-3205-9. Publisher= Knopf]] nevaljani ISBN 
  48. ↑ American Indian Epidemics
  49. ↑ Smallpox: Eradicating the Scourge
  50. ↑ "Ireland, Famine (1845-1848)". Twentieth Century Atlas death tolls. http://necrometrics.com/wars19c.htm#EI1845 Pristupljeno 27. travnja 2011 
  51. ↑ "Ireland marks 150 years since Great Potato Famine". CNN. 1. lipnja 1997. http://articles.cnn.com/1997-06-01/world/9706_01_ireland.famine_1_great-potato-famine-famine-victims-famine-relief?_s=PM:WORLD Pristupljeno 27. travnja 2011 
  52. ↑ 52,0 52,1 52,2 52,3 52,4 Paul Gallagher (Svibanj, 1995). "How British Free Trade Starved Millions During Ireland's Potato Famine". Schiller Institute. http://www.schillerinstitute.org/economy/nbw/pot_famine95.html Pristupljeno 27. travnja 2011 
  53. ↑ 53,0 53,1 Sharp, Bruce (2005-04-01). "Counting Hell: The Death Toll of the Khmer Rouge Regime in Cambodia". http://www.mekong.net/cambodia/deaths.htm Pristupljeno 5. srpanj 2006. 
  54. ↑ Staff, Senior Khmer Rouge leader charged, BBC 19 September 2007
  55. ↑ Ex-Khmer Rouge woman accused of genocide, The Sydney Morning Herald, 21 December 2009
  56. ↑ Miranda Leitsinger (26. srpanj 2010.). "Cambodia's Duch sentenced to 35 years". CNN. http://edition.cnn.com/2010/WORLD/asiapcf/07/25/cambodia.khmer.rouge.verdict/index.html#fbid=qKHmm1FLowO&wom=false 
  57. ↑ 57,0 57,1 Christoph Bergner, Secretary of State in Germany's Bureau for Inner Affairs, Deutschlandfunk, November 29, 2006,[5]
  58. ↑ 58,0 58,1 Jürgen Weber, Germany, 1945-1990: A Parallel History, Central European University Press, 2004, p.2, ISBN 9639241709
  59. ↑ 59,0 59,1 Arie Marcelo Kacowicz, Pawel Lutomski, Population resettlement in international conflicts: a comparative study, Lexington Books, 2007, p.100, ISBN 073911607 nevaljani ISBN: "...largest movement of European people in modern history" [6]
  60. ↑ Peter H. Schuck, Rainer Münz, Paths to Inclusion: The Integration of Migrants in the United States and Germany, Berghahn Books, 1997, p.156, ISBN 1571810927
  61. ↑ *Expelling the Germans: British Opinion and Post-1945 Population Transfer in Context, Matthew Frank Oxford University Press, 2008
    • Europe and German unification,
    Renata Fritsch-Bournazel page 77, Berg Publishers 1992
  62. ↑ *Osmańczyk, Edmund Jan (2003). "Encyclopedia of the United Nations and international agreements". Routledge. str. 656. ISBN 0-415-93924-0. http://books.google.de/books?id=M734r1ZXW2cC&pg=PA657&dq=expulsion+cleansing+germans&lr=&as_brr=3#v=onepage&q=expulsion%20cleansing%20germans&f=false 
    • Diner, Dan; Gross, Raphael; Weiss, Yfaat (2006). Jüdische Geschichte als allgemeine Geschichte. Vandenhoeck & Ruprecht. str. 163. ISBN 3525362889 
    • [|Gibney, Matthew J.] (2005). Immigration and asylum: from 1900 to the present, Volume 3. ABC-CLIO. str. 196. ISBN 1576077969 
    • Glassheim, Eagle (2001). Ther, Philipp; Siljak, Ana. eds. Redrawing nations: ethnic cleansing in East-Central Europe, 1944-1948. Harvard Cold War studies book series. Rowman & Littlefield. str. 197. ISBN 0742510948 
    • Shaw, Martin (2007). What is genocide?. Polity. str. 56. ISBN 0745631827 
    • Totten, Paul; Bartrop; Jacobs, Steven L (2008). Dictionary of genocide, Volume 2. Greenwood Publishing Group. str. 335. ISBN 0313346445 
    • Frank, Matthew James (2008). Expelling the Germans: British opinion and post-1945 population transfer in context. Oxford historical monographs. Oxford University Press. str. 5. ISBN 0199233640 
  63. ↑
  64. ↑ Rummel, Rudolph Joseph (1997). Death by government (6 ed.). Transaction Publishers. str. 305. ISBN 1560009276. http://www.google.de/books?id=N1j1QdPMockC&pg=PA305 Pristupljeno 27. kolovoz 2009. 
  65. ↑ Des Forges, Alison (1999). Leave None to Tell the Story: Genocide in Rwanda. Human Rights Watch. ISBN 1-56432-171-1. http://www.hrw.org/reports/1999/rwanda Pristupljeno 12. siječanj 2007. 
  66. ↑ See, e.g., Rwanda: How the genocide happened, BBC, April 1, 2004, which gives an estimate of 800,000, and OAU sets inquiry into Rwanda genocide, Africa Recovery, Vol. 12 1#1 (August 1998), page 4, which estimates the number at between 500,000 and 1,000,000. 7 out of 10 Tutsis were killed.
  67. ↑ 67,0 67,1 67,2 Script error: The function "harvard_citation_no_bracket" does not exist.
  68. ↑ 大清高宗純皇帝實錄, 乾隆二十四年
  69. ↑ 平定準噶爾方略
  70. ↑ Wei Yuan, Military history of the Qing Dynasty, vol.4
  71. ↑ 昭槤, 嘯亭雜錄, vol.3
  72. ↑ Michael Edmund Clarke, In the Eye of Power (doctoral thesis), Brisbane 2004, p37
  73. ↑ Script error: The function "harvard_citation_no_bracket" does not exist.
  74. ↑ Script error: The function "harvard_citation_no_bracket" does not exist.
  75. ↑ Goble 2005
  76. ↑ Derluguian 2006
  77. ↑ Bloxham, Donald. The Great Game of Genocide. 2005, page 42
  78. ↑ The Armenian Genocide Global Politician
  79. ↑ French in Armenia 'genocide' row BBC
  80. ↑ 80,0 80,1 80,2 Kort, Michael (2001). The Soviet Colosus: History and Aftermath, p. 133. Armonk, New York: M.E. Sharpe. ISBN 0-7656-0396-9.
  81. ↑ Pontian Greek Genocide
  82. ↑ The Greek Genocide 1914-1923
  83. ↑ Geniki Statistiki Ypiresia tis Ellados (Statistical Annual of Greece), Statistika apotelesmata tis apografis sou plithysmou tis Ellados tis 15-16 Maiou 1928, pg.41. Athens: National Printing Office, 1930. Quoted in Kontogiorgi, Elisabeth (17. kolovoz 2006.). Population Exchange in Greek Macedonia: The Forced Settlement of Refugees 1922-1930. Oxford University Press. str. 96, footnote 56. ISBN 978-0199278961 
  84. ↑ 84,0 84,1 Assyrian Genocide; Lexicorient
  85. ↑ Death Tolls:Yugoslavia"Lowest estimate for Serbs killed by Ustasha: 215,000. For Jews: 26,000. For Gypsies: 20,000. For Croats killed by Ustasha: 10,000. A total of 270,000"
  86. ↑ 2007-08-17. "Rummel: Tito’s Regime Took Million Lives". Dalje.com. http://dalje.com/en-croatia/rummel--titos-regime-took-million-lives/71942 Pristupljeno 21. listopad 2010. 
  87. ↑ Vladimir Zerjavic - YUGOSLAVIA-Manipulations with the number of Second World War victims HIC
  88. ↑ Stanovništvo Hrvatske 1931 - 2001. Preuzeto 16-07-2010.
  89. ↑ The Ethnic Structure of the Population in Bosnia and Herzegovina University of Belgrade, publisher - Faculty of Geography, Belgrade 1995. Preuzeto 2010-08-11.
  90. ↑ Death Tolls - Jasenovac
  91. ↑ Olivier Degomme (23. siječnja 2010). "Patterns of mortality rates in Darfur conflict". The Lancelot. http://www.thelancet.com/journals/lancet/article/PIIS0140-6736%2809%2961967-X/abstract Pristupljeno 29. srpnja 2012 
  92. ↑ Debate over Darfur death toll intensifies
  93. ↑ 'Butcher of Addis Ababa' is guilty of genocide with torture regime
  94. ↑ The World Was Going Our Way: The KGB and the Battle for the Third World by Christopher Andrew and Vasili Mitrokhin, pg 457
  95. ↑ Ethiopian Dictator Sentenced to Prison by Les Neuhaus, The Associated Press, January 11, 2007
  96. ↑ 96,0 96,1
    Three State and Counterrevolution in France - Charles Tilly.
    Vive la Contre-Revolution! - New York Times, 11 October 2007.
    A French Genocide: The Vendée - book review by Peter McPhee of Melbourne University, H-France Review Vol. 4 (March 2004), No. 26
  97. ↑ Juan Suarez (lipanj 2011). "East-Timor: ready to join ASEAN?". European Institute for Asian Studies. http://www.eias.org/Newsletter/EIAS_2011-AprMay_East-Timor_ASEAN.pdf Pristupljeno 29. srpnja 2012. "A detailed statistical report prepared for the Commission for Reception, Truth and Reconciliation in East Timor cited a minimum bound of 102,800 conflict-related deaths in the period 1974–1999, namely, approximately 18,600 killings and 84,200 'excess' deaths from hunger and illness." 
  98. ↑ "Indonesia: Power and Impunity: Human Rights under the New Order". Amnesty International. 1. rujna 1994. http://www.unhcr.org/refworld/docid/3ae6a9b9c.html%20 Pristupljeno 29. srpnja 2012 
  99. ↑ BBC News (27. kolovoza 2010). "Analysis: Defining Genocide". bbc.co.uk. http://www.bbc.co.uk/news/world-11108059 Pristupljeno 28. srpanj 2012. 
  100. ↑ Larry Rohter (23. kolovoz 1995.). "Death Squads in Guatemala: Even the Elite Are Not Safe". New York Times. http://www.nytimes.com/1995/08/23/world/death-squads-in-guatemala-even-the-elite-are-not-safe.html Pristupljeno 16. srpanj 2010. 
  101. ↑ Clinton: Support for Guatemala Was Wrong, Charles Babington, Thursday, March 11, 1999; Page A1The Washington Post
  102. ↑ Guatemala 'genocide' probe blames state BBC. 25 February 1999. Prezeto 16-07-2010.
  103. ↑ 103,0 103,1 Death Toll Hiroshima
  104. ↑ 104,0 104,1 Death Toll Nagasaki
  105. ↑ List of Saddam's Crimes Is Long, ABC News, 30-12-2006. Preuzeto 16-07-2010.
  106. ↑ William Ochsenwald & Sydney N. Fisher, The Middle East: A History, 768 pp., McGraw Hill, 2004, ISBN 0072442336, pg 659
  107. ↑ David McDowall, A Modern History of the Kurds, 504 pp., I.B. Tauris, 2004, ISBN 1850434166, pp. 359
  108. ↑ 108,0 108,1 Power, Samantha,A Problem From Hell: America and the Age of Genocide ISBN 0-06-054164-4 pp.82-4
  109. ↑ "World War II timeline". National Geographic. http://www.nationalgeographic.com/pearlharbor/history/wwii_timeline.html Pristupljeno 29. srpnja 2012 
  110. ↑ "Why the past still separates China and Japan" Robert Marquand (August 20, 2001) Christian Science Monitor. States an estimate of 300,000 dead.
  111. ↑ 111,0 111,1 While the official Pakistani government report estimated that the Pakistani army was responsible for 26,000 killings in total, other sources have proposed various estimates ranging between 200,000 and 3 million. Indian Professor Sarmila Bose recently expressed the view that a truly impartial study has never been done, while Bangladeshi ambassador Shamsher M. Chowdhury has suggested that a joint Pakistan-Bangladeshi commission be formed to properly investigate the event.
    Chowdury, Bose comments - Dawn Newspapers Online.
    Hamoodur Rahman Commission Report, chapter 2, paragraph 33 (official 1974 Pakistani report).
    Death Tolls for the Major Wars and Atrocities of the 20th Century: Bangladesh - Matthew White's website
    Virtual Bangladesh: History: The Bangali Genocide, 1971
  112. ↑ Walter Nuhn: Sturm über Südwest. Der Hereroaufstand von 1904. Bernhard & Graefe-Verlag, Koblenz 1989. ISBN 3-76375-852-6.
  113. ↑ According to the 1985 United Nations’ Whitaker Report, some 65,000 Herero (80 percent of the total Herero population), and 10,000 Nama (50% of the total Nama population) were killed between 1904 and 1907
  114. ↑ Levi, Neil; Rothberg, Michael (2003). The Holocaust: Theoretical Readings. Rutgers University Press. str. 465. ISBN 0813533538 
  115. ↑ 115,0 115,1 Decision to commence investigation into Katyn Massacre, Małgorzata Kużniar-Plota, Departmental Commission for the Prosecution of Crimes against the Polish Nation, Warsaw 30 November 2004
  116. ↑ The Statistics of Frontier Conflict
  117. ↑ The specter of genocide Robert Gellately, Ben Kiernan
  118. ↑ Smallpox Through History
  119. ↑ 119,0 119,1 Kevin Shillington; Encyclopedia of African history, Vol. I; ISBN 1-57958-245-1, p. 486, available online
  120. ↑ Coup plotter faces life in Africa's most notorious jail
  121. ↑ The Guardian, Thursday 2 April 2009
  122. ↑ PBS News Hour, 16 Oct. 1997, et al. Argentina Death Toll, Twentieth Century Atlas
  123. ↑ http://www.hawaii.edu/powerkills/SOD.TAB15.1F.GIF Line 3335
  124. ↑ Country report: Zanzibar; BBC; preuzeto 11. prosinca 2009.
  125. ↑ While the ICJ found that "genocidal acts" had been carried out throughout the war, the court was able to definitely establish genocidal intent in only one case, the Srebenica massacre: Serbia found guilty of failure to prevent and punish genocide, Sense Agency, 26. veljače 2007. Preuzeto 29. kolovoza 2007.
  126. ↑ "European Parliament resolution of 15 January 2009 on Srebrenica". European Parliament. http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?pubRef=-//EP//TEXT+TA+P6-TA-2009-0028+0+DOC+XML+V0//EN&language=EN Pristupljeno 10. kolovoz 2009. 
  127. ↑ "MPs adopt Srebrenica declaration". http://www.b92.net/eng/news/politics-article.php?yyyy=2010&mm=03&dd=31&nav_id=66160 Pristupljeno 2. travanj 2010. 
  128. ↑ "Serbia apologise for Srebrenica Massacre". Independent. 31. ožujak 2010.. http://www.independent.co.uk/news/world/europe/serbia-to-apologise-for-srebrenica-massacre-1931656.html Pristupljeno 2. travanj 2010. 
  129. ↑ Elie Hobeika's Assassination: Covering Up the Secrets of Sabra and Shatilla, 30-01-2002
  130. ↑ Amnon Kapeliouk, translated and edited by Khalil Jehshan Sabra & Chatila: Inquiry Into a Massacre (Microsoft Word doc). Accessed 14 Feb 2006.
  131. ↑ U.N. General Assembly, Resolution 37/123, adopted between 16 and 20 December 1982. Retrieved 4 January 2010. (If link doesn’t work, try: U.N.→ welcome → documents → General Assembly Resolutions → 1982 → 37/123.)
  132. ↑ Voting Summary U.N. General Assembly Resolution 37/123D. Retrieved 4 January 2010,
  133. ↑ Leo Kuper, "Theoretical Issues Relating to Genocide: Uses and Abuses", in George J. Andreopoulos, Genocide: Conceptual and Historical Dimensions, University of Pennsylvania Press, 1997, ISBN 0-8122-1616-4, p. 37.
  134. ↑ William Schabas, Genocide in International Law. The Crimes of Crimes, p. 455
  135. ↑ R. J. Rummel: Definition of Democide
  136. ↑ 136,0 136,1 136,2 R. J. Rummel;20th Century Democide
  137. ↑ Death tolls: China Twentieth Century Atlas. Preuzeto 1. srpnja 2010.
  138. ↑ Forbath, Peter. The River Congo. Harper & Row. ISBN 0-06-122490-1 
  139. ↑ Isidore Ndaywel è Nziem. Histoire générale du Congo: De l'héritage ancien à la République Démocratique 
  140. ↑ Fredric Wertham A Sign For Cain : A Exploration of Human Violence (1966), Adam Hochschild King Leopold's Ghost: A Story of Greed, Terror, and Heroism in Colonial Africa (1998; new edition, 2006)
  141. ↑ Stephen G. Wheatcroft, "Victims of Stalinism and the Soviet Secret Police: The Comparability and Reliability of the Archival Data. Not the Last Word", Source: Europe-Asia Studies, Vol. 51, No. 2 (Mar., 1999), pp. 315-345, gives the following numbers: During 1921-53, the number of sentences was (political convictions): sentences, 4,060,306; death penalties, 799,473; camps and prisons, 2,634397; excile, 413,512; other, 215,942. In addition, during 1937-52 there were 14,269,753 non-political sentences, among them 34,228 death penalties, 2,066,637 sentences for 0-1 year, 4,362,973 for 2-5 years, 1,611,293 for 6-10 years, and 286,795 for more than 10 years. Other sentences were non-custodial.
  142. ↑ "Regimes murdering over 10 million people". http://www.hawaii.edu/powerkills/MEGA.HTM 
  143. ↑ How Many Did Stalin Really Murder? by Professor R.J. Rummel
  144. ↑ Bill Keller (4. veljače 1989). "Major Soviet Paper Says 20 Million Died As Victims of Stalin". New York Times. http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=950DE0DF113EF937A35751C0A96F948260&ref=josephstalin Pristupljeno 20. prosinac 2010. 
  145. ↑ Andrew Roberts (24. listopada 2008.). "Stalin's army of rapists: The brutal war crime that Russia and Germany tried to ignore". Daily Mail. http://www.dailymail.co.uk/news/article-1080493/Stalins-army-rapists-The-brutal-war-crime-Russia-Germany-tried-ignore.html Pristupljeno 20. prosinac 2010. 
  146. ↑ Elaine MacKinnon. "Stalin, Joseph: Genocide and Crimes Against Humanity". E-notes. http://www.enotes.com/genocide-encyclopedia/stalin-joseph Pristupljeno 20. prosinac 2010. 
  147. ↑ Robert Conquest. The Great Terror: A Reassessment, Oxford University Press, 1991 (ISBN 0-19-507132-8).
  148. ↑ 148,0 148,1 Stannard, David. American Holocaust. Oxford University Press, 1993
  149. ↑ Lewis. Race and Slavery in the Middle East. Oxford Univ Press 1994.
  150. ↑ "Case studies on human rights and fundamental freedoms: a world survey". Willem Adriaan Veenhoven, Winifred Crum Ewing, Stichting Plurale Samenlevingen (1976). p.440. ISBN 90-247-1779-5
  151. ↑ 151,0 151,1 STATISTICS OF DEMOCIDE - Chapter 10 Statistics Of North Korean Democide Estimates, Calculations, And Sources R.J. Rummel
  152. ↑ Death, terror in North Korea NBC
  153. ↑ N. Korea's Hard-Labor Camps: On the Diplomatic Back Burner Washington Post
  154. ↑ Starvation.net
  155. ↑ 155,0 155,1 Stéphane Courtois (ed.), 1999: The Black Book of Communism: Crimes, Terror, Repression, Harvard University Press, ISBN 0-674-07608-7
  156. ↑ 156,0 156,1 156,2 Fearfull Famines of the Past
  157. ↑ Foster, R.F. 'Modern Ireland 1600–1972'. Penguin Press, 1988. p324. Foster's footnote reads: "Based on hitherto unpublished work by C. Ó Gráda and Phelim Hughes, 'Fertility trends, excess mortality and the Great Irish Famine'...Also see C.Ó Gráda and Joel Mokyr, 'New developments in Irish Population History 1700–1850', Economic History Review, vol. xxxvii, no.4 (November 1984), pp. 473–488."
  158. ↑ Joseph Lee, The Modernisation of Irish Society p. 1. Lee says 'at least 800,000'.
  159. ↑ The Great Irish Famine Approved by the New Jersey Commission on Holocaust Education on 10 September 1996, for inclusion in the Holocaust and Genocide Curriculum at the secondary level. Revision submitted 11/26/98.
  160. ↑ Matt Welch (2002). "Iraqi death toll doesn't add up". National Post. http://mattwelch.com/NatPostSave/Sanctions.htm Pristupljeno 10. lipanj 2009. 
  161. ↑ (The Wisdom Fund, "[Clark] Charges US, British and UN Leaders," 20. November 1996)
  162. ↑ 162,0 162,1 Sherburne Cook; "Cannibals and Kings" (1977). "Historical Body Count: Aztecs". Twentieth Century Atlas. http://users.erols.com/mwhite28/warstat0.htm#Aztecs Pristupljeno 15. veljače 2011 
  163. ↑ National Geographic, July 2003, cited by White
  164. ↑ Sakuntala Narasimhan, Sati: widow burning in India, quoted by Matthew White, "Selected Death Tolls for Wars, Massacres and Atrocities Before the 20th Century", p.2 (July 2005), Historical Atlas of the 20th Century (self-published, 1998-2005).
  165. ↑ Crime History - 913 killed in Jonestown Massacre; The Washington Examiner
  166. ↑ 166,00 166,01 166,02 166,03 166,04 166,05 166,06 166,07 166,08 166,09 Most Destructive Known Earthquakes on Record in the World USGS.gov
  167. ↑ USGS.gov: Magnitude 7.0 - HAITI REGION; 2010 January 12 21:53:10 UTC

Vanjski izvori

Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Popis_smrtnosti_po_ratovima_i_katastrofama&oldid=334277"