Bot: Automatski unos stranica |
m brisanje nepotrebnog teksta |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
{{Infookvir politička stranka | |||
|ime = Hrvatska socijalno-liberalna stranka | |ime = Hrvatska socijalno-liberalna stranka | ||
|izvorno ime = | |izvorno ime = | ||
| Redak 43: | Redak 43: | ||
|tijelo2 zastupljenost = {{Infookvir politička stranka/mjesta|0|11|#FFE01B}} | |tijelo2 zastupljenost = {{Infookvir politička stranka/mjesta|0|11|#FFE01B}} | ||
|tijelo3 = | |tijelo3 = | ||
|tijelo3 zastupljenost = | |tijelo3 zastupljenost = | ||
|tijelo4 = | |tijelo4 = | ||
|tijelo4 zastupljenost = | |tijelo4 zastupljenost = | ||
|boje = {{Obojani okvir|#FFE01B}} žuta | |boje = {{Obojani okvir|#FFE01B}} žuta | ||
|službena stranica = http://www.hsls.hr/ | |službena stranica = http://www.hsls.hr/ | ||
Posljednja izmjena od 7. ožujak 2022. u 20:06
| Hrvatska socijalno-liberalna stranka | |
|---|---|
 | |
| Predsjednik | Dario Hrebak |
| Potpredsjednici | Sandro Jurman
|
| Predsjednik Središnjeg vijeća | Toni Grbavac-Garac |
| Predsjednica Nadzornog odbora | Milena Markt |
| Osnivač | Dražen Budiša
|
| Osnovana | 20. svibnja 1989. |
| Sjedište | Trg Nikole Šubića Zrinskog 17/1, Zagreb |
| Država djelovanja | Hrvatska |
| Podmladak | Mladi hrvatski liberali |
| Broj članova | 17.000 [1] |
| Ideologija | liberalizam
|
| Politički položaj | centar |
| Međunarodna skupina | liberalna internacionala |
| Skupina u Europskom parlamentu | Savez liberala i demokrata za Europu |
| Sabor | 2 / 151 |
| Europski parlament | 0 / 11 |
| Službene boje | žuta |
| Službena stranica | |
Hrvatska socijalno-liberalna stranka (kratica HSLS), liberalna parlamentarna politička stranka te najstarija stranka (osnivanje u svibanju 1989.) u Hrvatskoj. Najznačajniji i najdugovječniji predsjednik bio je Dražen Budiša. Sadašnji predsjednik stranke je Dario Hrebak, koji je naslijedio prijašnjeg čelnika Darinka Kosora.
Povijest
Nadnevka 3. ožujka 1989. u Klubu sveučilišnih nastavnika Sveučilišta u Zagrebu održan je prvi sastanak Inicijativne grupe za osnivanje Hrvatskoga socijalno-liberalnog saveza.[2] Hrvatska socijalno-liberalna stranka osnovana je na Osnivačkoj skupštini u Zagrebu 20. svibnja 1989. godine pod imenom Hrvatski socijalno liberalni savez. Među osnivačima je bio Velimir Terzić.[3] U okviru tadašnjeg Socijalističkog saveza radnog naroda Hrvatske (SSRNH),[4] HSLS je djelovao od 2. listopada 1989., otad je stranka dobila suglasnost za slobodno djelovanje u sklopu SSRNH. HSLS je bio prvom demokratskom političkom strankom osnovanom u Hrvatskoj za vrijeme komunističkoga režima. Nadnevka 24. ožujka 1990.[2] na Godišnjoj skupštini HSLS je promijenio naziv u Hrvatska socijalno-liberalna stranka. Prvi predsjednik Stranke bio je Slavko Goldstein. Dražen Budiša izabran je za predsjednika 1990. godine. Od veljače 1996. do studenoga 1997. godine predsjednik HSLS-a je Vlado Gotovac, a tada je za predsjednika Stranke izabran ponovno Dražen Budiša. Od 2004. do 2006. predsjednik Stranke bio je Ivan Čehok, da bi u veljači 2006., nakon ponovnog ujedinjena sa Liberalnom strankom, za predsjednicu bila izabrana Đurđa Adlešič.
Makar je najznačajniju potporu birača (17,71 %) zabilježio na parlamentarnim izborima 1992. godine, najznačajnije razdoblje za HSLS nastupa nakon kolovoza 1998. godine, kada uz financijsku pomoć federalne agencije "USAID" otvara svoj ured u Zagrebu "International Republican Institute" (IRI). Već nakon mjesec dana konzultacija koje IRI provodi sa šest vodećih oporbenih stranaka, a u svrhu "pobjede demokratskih stranaka nad autoritarnim režimom kojega su uspostavili Franjo Tuđman i njegova stranka" (riječi iz kasnijeg izvješća samog IRI-ja) u kolovozu 1998. je sklopljen sporazum da će na narednim parlamentarnim izborima izaći tih šest oporbenih stranaka u dvije izborne koalicije - jednu koju će činiti SDP i HSLS, te drugu koju će činiti HSS, HNS, LS i IDS; ujedno je unaprijed dogovoreno da će se imenovanja na funkcije u budućoj koalicijskoj vlasti dijeliti po ključu 50 posto za SDP, 25 posto za HSLS i 25 posto za preostale četiri stranke.[5] Nije posve jasno zašto je bilo dogovoreno da će SDP dobiti dvostruko više budućih dužnosničkih mjesta (a time i utjecaja u vlasti) od HSLS-a: naime je na parlamentarnim izborima 1995. godine HSLS bio dobio 11,55 %, a SDP skromnijih 8,93 % glasova birača; prije toga je na prethodnim parlamentarnim izborima 1992. godine SDP bio dobio tek 5,52 % glasova, a HSLS čak 17,71 %. Može se pretpostaviti da je dio dogovora bilo zajedničko kandidiranje HSLS-ovog čelnika Dražena Budiše kao kandidata na hrvatskim predsjedničkim izborima 2000.
Nakon političkih poraza dolazi do sukoba sa koalicijskim partnerom SDP-om te HSLS 2002. godine izlazi iz koalicijske vlade. Taj korak ne slijede svi saborski zastupnici iz reda HSLS-a; na parlamentarnim izborima 2003. godine HSLS osvaja tek 4,05 % glasova.
Ustrojstvo
Tijela središnje organizacije na razini Hrvatske su:
- Sabor
- Predsjedništvo
- Središnje vijeće
- Nadzorni odbor
- Statutarna komisija
Sabor stranke zasjeda svake četiri godine. Sabor se sastoji od izaslanika županijskih organizacija i ogranaka. Oni biraju predsjednika, šest potpredsjednika, te članove Središnjeg vijeća. Središnje vijeće čine 57 članova izabranih na Saboru, saborski zastupnici, predsjednici županijskih vijeća, te dva predstavnika njenog političkog podmlatka Mladih hrvatskih liberala (MHL). Predsjedništvo je izvršno tijelo HSLS-a.
Na razini županije ustrojene su županijske organizacije koje čine županijska vijeća (u Gradu Zagrebu gradsko vijeće), županijske statutarne komisije i županijski nadzorni odbor. Na razini gradova i općina ustrojavaju se ogranci.
Izbori
HSLS je istaknula kandidate na prvim demokratskim izborima suvremene Hrvatske održane u travnju i svibnju 1990. u sklopu Koalicije narodnog sporazuma
| Izbori | U koaliciji sa | Broj birača | % | Broj zastupnika u saboru |
Promjena | Dio Vlade? |
|---|---|---|---|---|---|---|
| (cijela koalicija) | (samo HSLS) | |||||
| 1990. | KNS | 439.372 | 15,30 | 3 / 356 |
 3
|
Oporba |
| 1992. | 466.356 | 17,71 | 14 / 138 |
11
|
Oporba | |
| 1995. | 279.245 | 11,55 | 12 / 127 |
▼ 2 | Oporba | |
| 2000. | SDP | 1.138.318 | 38,70 | 25 / 151 |
13
|
Vlada (do 2002) |
| Oporba (od 2002) | ||||||
| 2003. | DC | 100.335 | 4,05 | 2 / 152 |
▼ 23 | Potpora vladi |
| 2007. | HSS | 161.814 | 6,53 | 2 / 153 |
▬ | Potpora vladi |
| 2011. | 72.988 | 3,10 | 0 / 151 |
▼ 2 | Oporba | |
| 2015. | HDZ | 771.070 | 34,64 | 2 / 151 |
2
|
Potpora vladi |
| 2016. | HDZ | 695.804 | 36,56 | 1 / 151 |
▼ 1 | Potpora vladi |
| 2020. | HDZ | 621.008 | 37,26 | 2 / 151 |
1
|
Potpora vladi |
Zastupnici HSLS-a u 8. sazivu Hrvatskog sabora su Darinko Kosor i Dario Hrebak. Zajedno sa zastupnikom BUZ-a Milivojem Špikom ustrojen je Klub zastupnika HSLS-BUZ, a predsjednik Kluba je Dario Hrebak.
| Izbori | Kandidat | Prvi krug | Drugi krug | Rezultat | ||
|---|---|---|---|---|---|---|
| Broj glasova | % | Broj glasova | % | |||
| 1992. | Dražen Budiša | 585,535 | 22.29 (#2) | Poraz | ||
| 1997. | Vlado Gotovac | 382,630 | 17.56 (#3) | Poraz | ||
| 2000. | Dražen Budiša | 741,837 | 27.71 (#2) | 1,125,969 | 43.99 (#2) | Poraz |
| 2005. | Đurđa Adlešić | 59,725 | 2.68 (#4) | Poraz | ||
| 2010. | Ivo Josipović | 640,594 | 32.42 (#1) | 1,339,385 | 60.26 (#1) | Pobjeda |
| 2015. | Kolinda Grabar-Kitarović | 665,379 | 37.22 (#2) | 1,111,945 | 50.74 (#1) | Pobjeda |
| 2020. | Dejan Kovač | 18,107 | 0.95 (#9) | Poraz | ||
| Izbori | U koaliciji sa | Broj birača | % | Broj zastupnika u EP-u |
Promjena |
|---|---|---|---|---|---|
| (cijela koalicija) | (samo HSLS) | ||||
| 2013. | HSS | 28.646 | 3,86 | 0 / 12 |
▬ |
| 2014. | NF | 22.098 | 2,40 | 0 / 11 |
▬ |
| 2019. | 5.876 | 0,54 | 0 / 12 |
▬ | |
DIP[6]
Članstvo u međunarodnim organizacijama
HSLS je prva hrvatska politička stranka koja je postala članica neke od svjetskih krovnih političkih stranaka. Godine 1992. HSLS je, postao pridružena, a 1994. godine punopravna članica Liberalne internacionale (Liberal International, LI), svjetske organizacije liberalno-demokratskih stranaka. Pored nje, HSLS je članica Europska liberalna, demokratska i reformistička stranka (European Liberal Democrat and Reform Party, ELDR) sa sjedištem u Bruxellesu.
Politička akademija
HSLS osnovao je 5. srpnja 2008. svoju političku zakladu pod nazivom Politička Akademija HSLS-a »Liberalni centar za demokraciju«. Ona je namijenjena obrazovanju svojih članova, a osnovana je po uzoru na već postojeće političke zaklade u Hrvatskoj.[7]
Izvori
- ↑ [1]N1, Pristupljeno 8. lipnja 2020.
- ↑ 2,0 2,1 Dragan Đurić, Bojan Munjin, Srđan Španović, Stranke u Hrvatskoj, NIRO »Radničke novine«, Zagreb, 1990., ISBN 86-7057-097-1, str. 8. i 211. (24. ožujka 1990.)
- ↑ Znameniti i zaslužni Splićani te spomena vrijedne osobe u splitskoj povijesti (1700 godina). Sakupio, popunio i napisao: Petar Požar, Split, 2001., ISBN 958-98046-2-0 nevaljani ISBN, str. 309.
- ↑ Božidar Novak, Hrvatsko novinarstvo u 20. stoljeću, Golden marketing – Tehnička knjiga; Press data, medijska agencija HND-a, Zagreb, 2005., ISBN 953-212-194-3, str. 954.
- ↑ "Croatia Closeout Report July 2001 - June 2004", INTERNATIONAL REPUBLICAN INSTITUTE - Agency for International Development, v. osobito str. 1 i 11, pristupljeno 21.9.2014.
- ↑ Arhiva izbora Republike Hrvatske. https://www.izbori.hr/arhiva-izbora/#/app/home Pristupljeno 6. prosinac 2020.
- ↑ Započela edukacija članova HSLS-a (20.7.2008.)
Literatura
- Hrvoje Šošić, Hrvatski politički leksikon, A – LJ (4. dio), Eurocopy Pack, Zagreb, 1999., ISBN 953-6757-01-1 nevaljani ISBN (NSK)
Poveznice
Vanjske poveznice
| |||||||||||||
Nedovršeni članak Hrvatska socijalno-liberalna stranka koji govori o politici treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.