Obljetnice u svezi s hrvatskim jezikom: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Stvorena nova stranica sa sadržajem: »'''Obljetnice u svezi s hrvatskim jezikom ''' *21. studenoga 1862. — Ivan Mažuranić izdaje naredbu, da se „ilirski jezik” mora zvati hrvatski jezik.<ref>[https://www.hkv.hr/hkvpedija/hr-kalendar/38363-21-studenoga-1862-naredba-u-svezi-s-hrv-jezikom.html '' 21. studenoga 1862. naredba u svezi s hrv. jezikom '']. 31. listopada 2021. Portal HKV. Pristupljeno 21. studenoga 2025.</ref> == Izvori == {{izvori}} Kategorija:Hrv...«.
 
Nema sažetka uređivanja
 
Nije prikazano 11 međuinačica
Redak 1: Redak 1:
'''Obljetnice u svezi s hrvatskim jezikom '''
'''Obljetnice u svezi s hrvatskim jezikom '''


*[[12. srpnja]] [[1806.]] — U Zadru objavljen prvi broj [[Kraglski Dalmatin|Kraglskog Dalmatina]] (II Regio Dalmata), prvih novina na hrvatskome jeziku uopće.<ref>Franjo Baras: [https://www.hkv.hr/izdvojeno/vai-prilozi/ostalo/prilozi-graana/24595-210-obljetnica-pokretanja-kraljskog-dalmatina.html ''210. obljetnica pokretanja Kraljskog Dalmatina  '']. Portal HKV. 3. kolovoza 2016. Pristupljeno 21. studenoga 2025.</ref>
*[[11. studenoga]] [[1832.]] — Prvi govor u Hrvatskom saboru u službenoj prigodi općenito održao je general [[Juraj Rukavina Vidovgradski]] u zahvali banu [[Franjo Vlašić|Franji Vlašiću]] za imenovanje potkapetanom (hrvatske) Kraljevine. <ref>Juraj Cigler: [https://www.hkv.hr/izdvojeno/vai-prilozi/322-prilozi-lanova/852-prilog-naeg-lana-hrvatski-jezik-i-hrvatska-akademija-znanosti-i-umjetnosti.html ''  Prilog našeg člana - Hrvatski jezik i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti '']. Portal HKV. 18. svibnja 2007. Pristupljeno 21. studenoga 2025.</ref>
*[[2. svibnja]] [[1843.]] —  [[Ivan Kukuljević Sakcinski]] održao je svoj znameniti govor na hrvatskom jeziku u Hrvatskom saboru.<ref>HKV: [https://www.hkv.hr/vijesti/dokumenti/41614-na-danasnji-dan-povijesni-govor-i-k-sakcinskoga-u-hrvatskom-saboru.html ''  Na današnji dan: Povijesni govor I. K. Sakcinskoga u Hrvatskom saboru '']. Portal HKV. 2. svibnja 2023. Pristupljeno 21. studenoga 2025.</ref>
*[[23. listopada]] [[1847.]] — Ivan Kukuljević Sakcinski je na posljednjem staleškome zasjedanju Hrvatskoga sabora upozorio narodne zastupnike na potrebu uvođenja službenog jezika u javne službe. Sabor je razmotrio taj prijedlog i na kraju proglasio hrvatski jezik službenim u javnoj uporabi.<ref>mojzagreb.info: [https://www.hkv.hr/kultura/jezik/18741-na-danasnji-dan-prije-167-godina-hrvatski-jezik-postao-sluzbeni.html ''  Na današnji dan prije 167 godina hrvatski jezik postao službeni '']. Portal HKV.  23. listopada 2014. Pristupljeno 21. studenoga 2025.</ref>
*[[12. lipnja]] [[1860.]] — U Zadru izašao povremenik, pravno-službeni list Naredbe pokrajinskih vlasti za Dalmaciju. Donosio je uredbe i naredbe dalmatinskog Namjesništva. Izlazile su dvojezično, jedan stupac na talijanskom, drugi na hrvatskom jeziku. Dvije je godine imao zasebno izdanje na njemačkom jeziku.<ref>Pavao Jerolimov: [https://zadarskilist.novilist.hr/novosti/u-zadru-je-12-lipnja-1860-poceo-izlaziti-pravno-sluzbeni-list/ '' U Zadru je 12. lipnja 1860. počeo izlaziti pravno-službeni list  '']. Zadarski list. 14. lipnja 2009. Pristupljeno 23. studenoga 2025.</ref>
*[[19. lipnja]] [[1860.]] — Josip Šokčević imenovan za bana i usporedno s time hrvatski jezik carskom naredbom uveden kao službeni u županije, kotareve i općine. Njemački je zadržan kao službeni u višoj upravi.<ref name=prikazRumora>Marija Zaninović Rumora: [https://hrcak.srce.hr/file/392123 ''Recenzija: Dokumenti o hrvatskom narodnom preporodu u Dalmaciji. sv. 1'']. Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, br. 34, 1992., str. 247. </ref> Car Franjo Josip je [[Josip Šokčević|Josipu Šokčeviću]] dodijelio naslov bana Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije; Šokčević je postao doživotni član [[Carevinsko vijeće|Carevinskog vijeća]], general cjelokupne vojske u Trojednoj Kraljevini, vrhovni predsjednik banskog stola i guverner grada Rijeke.<ref>Josip Buljan: [https://hrvatski-vojnik.hr/ban-josip-sokcevic/ '' Ban Josip Šokčević'']. Hrvatski vojnik br. 328, 16. travnja 2021. Pristupljeno 23. studenoga 2025.</ref>
* Zaključak banske konferencije u Zagrebu 1860./[[1861.]] traži od cara uvođenje hrvatskoga jezika u sve javne poslove, osnutak hrvatsko-slavonske dvorske kancelarije, imenovanje velikih župana te sjedinjenje Vojne krajine, Dalmacije, Kvarnerskih otoka i i istarskih kotara (Volosko, Labin i Novigrad) Hrvatskoj.
*[[5. prosinca]] [[1860.]] — Na prijedlog [[Banska konferencija|Banske konferencije]], car Franjo Josip I. ručnim pismom banu Šokčeviću uveo hrvatski jezik kao službeni i u Namjesništvo i u [[Banski stol]]. <ref name=prikazRumora/>
*[[24. rujna]] [[1861.]] — Hrvatski sabor zamolio molio kralja da organi drugih pokrajina uvaže službene dopise hrvatskih organa napisane na hrvatskom jeziku, jer po dotadašnjim mjerama hrvatski je bio ograničen u dijelu koji se ticao komunikacije hrvatskih oblasti s drugim pokrajinama.<ref name=prikazRumora/>
*[[21. studenoga]] [[1862.]] — [[Ivan Mažuranić]] izdaje naredbu, da se „ilirski jezik” mora zvati [[hrvatski jezik]].<ref>[https://www.hkv.hr/hkvpedija/hr-kalendar/38363-21-studenoga-1862-naredba-u-svezi-s-hrv-jezikom.html '' 21. studenoga 1862. naredba u svezi s hrv. jezikom  '']. 31. listopada 2021. Portal HKV. Pristupljeno 21. studenoga 2025.</ref>
*[[21. studenoga]] [[1862.]] — [[Ivan Mažuranić]] izdaje naredbu, da se „ilirski jezik” mora zvati [[hrvatski jezik]].<ref>[https://www.hkv.hr/hkvpedija/hr-kalendar/38363-21-studenoga-1862-naredba-u-svezi-s-hrv-jezikom.html '' 21. studenoga 1862. naredba u svezi s hrv. jezikom  '']. 31. listopada 2021. Portal HKV. Pristupljeno 21. studenoga 2025.</ref>
*[[12. siječnja]] [[1863.]] — Narodna stranka se na sjednici Dalmatinskog sabora zauzela za uvođenje hrvatskog jezika kao službenog u Saboru, školstvu, sudstvu i vladinim uredima.<ref name=vremeplov>[https://informator.hr/strucni-clanci/vremeplov-hrvatski-jezik-kao-sluzbeni-jezik-u-dalmatinskom-saboru-21-srpnja-1883 ''Vremeplov: Hrvatski jezik kao službeni jezik u Dalmatinskom saboru – 21. srpnja 1883. '']. 21. srpnja 1883. Pristupljeno 21. studenoga 2025.</ref>
*[[25. srpnja]] [[1870.]] — Uređeno odlukom da se zapisnici sjednica Dalmatinskog sabora pišu hrvatskim jezikom. <ref name=vremeplov/>
*[[1871.]] — Prvi put se čuje hrvatski jezik za govornicom [[Istarski sabor|Istarskog sabora]].<ref name=encIS> Istarski sabor. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2025. Pristupljeno 30.11.2025. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/istarski-sabor>. </ref>
*[[1875.]] — Vojno nazivlje na hrvatskom jeziku. Objavljeno 1. izdanje ''Službovnika za kraljevsko ugarsko domobranstvo''.
*[[21. srpnja]] [[1883.]] — Hrvatski jezik postao službenim jezikom u Dalmatinskom saboru.<ref>Ž.I., KT: [https://www.nedjelja.ba/hr/ljudi-zivot-obicaji/hrvatski-uveden-kao-sluzbeni-jezik-u-dalmatinski-sabor-1883/30238 '' Hrvatski uveden kao službeni jezik u Dalmatinski sabor (1883.)'']. Katolički tjednik. 21. srpnja 2025. Pristupljeno 21. studenoga 2025.</ref> Istovremeno je postao službeni jezik i u Zemaljskom odboru, te je  istovremeno donesena i odluka da se u državnoj upravi strankama obraća hrvatskim jezikom te da u državnu službu ne može biti primljen nitko tko ne govori hrvatski (što se kasnije često kršilo). <ref name=vremeplov/>
*[[1888.]] — Počela ograničena uporaba hrvatskog jezika u Istarskom saboru, tj. primanje [[interpelacija]], kao i na svim pokrajinskim jezicima.<ref name=encIS/>
*[[29. listopada]] [[1890.]] — Zastupnik Dalmatinskog sabora Miho Klaić predložio da se u zadarsku gimnaziju uvede hrvatski jezik kao naukovni. <ref name=vremeplov/>
*[[6. studenoga]] [[1890.]] — Na 9. sjednici Dalmatinskog sabora usvojen prijedlog zastupnika Klaića od 29. listopada 1890. godine, da se u zadarsku gimnaziju uvede hrvatski jezik kao naukovni. <ref name=vremeplov/>
*[[20. listopada]] [[1897.]] — Bečka vlada odlučila u ratnu mornaricu uvesti hrvatski kao službeni jezik umjesto talijanskog. <ref name=vremeplov/>
*[[26. travnja]] [[1909.]] — U potpunosti sprovedene odluke Dalmatinskog sabora o hrvatskom jeziku od 21. srpnja 1883., kad je uredbom ministra Bienertha hrvatski u potpunosti stavljen u taj status. <ref name=vremeplov/>
*[[17. ožujka]] [[1967.]] — Objavljena [[Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika]].
*[[28. siječnja]] [[1971.]] — Objavljena [[Sarajevska deklaracija o hrvatskom jeziku]].
* [[1993.]] — Prvi put hrvatski jezik i pismo uvedeni su u službenu uporabu u jednoj lokalnoj upravnoj jedinici. Bilo je to u gradu [[Subotica|Subotici]] i 18 okolnih naselja.<ref name=hjip>Glas Hrvatske: [https://glashrvatske.hrt.hr/hr/izvan-domovine/hrvatski-jezik-i-pismo-na-javnim-plocama-u-vojvodini-10598312 '' Hrvatski jezik i pismo na javnim pločama u Vojvodini '']. HRT. 8. veljača 2023. Pristupljeno 21. studenoga 2025.</ref>
* početkom svibnja [[2002.]] — Na prijedlog zastupnika DSHV-a Bele Tonkovića, Skupština Autonomne Pokrajine Vojvodine pokrenula ‘inicijativu za uvrštavanje hrvatskoga jezika kao službenog’. Inicijativa nikada nije provedena do kraja.<ref name=prije15>H.R.: [https://www.hrvatskarijec.rs/vijest/8755/DSHV:-Prije-15-godina-hrvatski-postao-sluzbeni-jezik-u-AP-Vojvodini/ ''DSHV: Prije 15 godina hrvatski postao službeni jezik u AP Vojvodini '']. Hrvatska riječ, Subotica. 14. prosinca 2024. Pristupljeno 21. studenoga 2025.</ref>
*[[2002.]] — Poslovnikom Skupštine AP Vojvodine utvrđeno je da je u radu Skupštine u službenoj uporabi i hrvatski jezik. Doneseno nakon Tonkovićeve inicijative.<ref name=prije15/>
*[[2003.]] — Za potrebe Skupštine AP Vojvodine počinje prevođenje određenih dokumenata i akata na hrvatski.<ref name=prije15/>
*[[4. rujna]] [[2003.]] — Donesena [[Deklaracija o hrvatskom jeziku i školstvu u BiH]].<ref>[https://rb-donjahercegovina.ba/tekstovi/deklaracija-o-hrvatskom-jeziku-i-skolstvu-u-bih-66.aspx.html ''Deklaracija o hrvatskom jeziku i školstvu u BiH '']. 8. rujna 2003. Fondacija Ruđer Bošković Donja Hercegovina. Pristupljeno 21. studenoga 2025.</ref>
*[[2004.]] — Pri Tajništvu za propise, upravu i nacionalne zajednice AP Vojvodine prevode se javni natječaji i na hrvatski. <ref name=prije15/>
*[[2004.]] — Imenovani prvi sudski tumači za hrvatski jezik u AP Vojvodini.<ref name=prije15/>
*[[2005.]] — Hrvatski uveden kao službeni jezik u Staroj Binguli.<ref name=hjip/>
*[[2006.]] — Hrvatski uveden kao službeni jezik u Sonti.<ref name=hjip/>
*[[2005.]] — Hrvatski uveden kao službeni jezik u Monoštoru i Beregu.<ref name=hjip/>
*[[30. studenoga]] [[2009.]] — Narodna skupština Republike Srbije usvojila je Zakon o utvrđivanju nadležnosti AP Vojvodine i potvrdila prijedlog Statuta AP Vojvodine.<ref name=prije15/>
*[[14. prosinca]] [[2009.]] — Usvajanjem Statuta Autonomne Pokrajine Vojvodine, hrvatski jezik postao jedan od službenih jezika u AP Vojvodini.<ref name=prije15/>, kao jedan od šest službenih jezika i pisama u tijelima i organizacijama Autonomne Pokrajine Vojvodine.<ref name=hjip/>
*[[22. svibnja]] [[2010.]] — Donesena [[Podgorska deklaracija o položaju i javnoj uporabi hrvatskoga jezika u Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji]].
*[[2012.]] — Hrvatski uveden kao službeni jezik u u Sotu, Batrovcima i Ljubi.<ref name=hjip/>
*[[2019.]] — Hrvatski uveden kao službeni jezik u Lemešu, Starom Slankamenu, Plavnoj i Bođanima.<ref name=hjip/>


== Izvori ==
== Izvori ==

Posljednja izmjena od 30. studeni 2025. u 00:07

Obljetnice u svezi s hrvatskim jezikom

  • 12. srpnja 1806. — U Zadru objavljen prvi broj Kraglskog Dalmatina (II Regio Dalmata), prvih novina na hrvatskome jeziku uopće.[1]
  • 11. studenoga 1832. — Prvi govor u Hrvatskom saboru u službenoj prigodi općenito održao je general Juraj Rukavina Vidovgradski u zahvali banu Franji Vlašiću za imenovanje potkapetanom (hrvatske) Kraljevine. [2]
  • 2. svibnja 1843. — Ivan Kukuljević Sakcinski održao je svoj znameniti govor na hrvatskom jeziku u Hrvatskom saboru.[3]
  • 23. listopada 1847. — Ivan Kukuljević Sakcinski je na posljednjem staleškome zasjedanju Hrvatskoga sabora upozorio narodne zastupnike na potrebu uvođenja službenog jezika u javne službe. Sabor je razmotrio taj prijedlog i na kraju proglasio hrvatski jezik službenim u javnoj uporabi.[4]
  • 12. lipnja 1860. — U Zadru izašao povremenik, pravno-službeni list Naredbe pokrajinskih vlasti za Dalmaciju. Donosio je uredbe i naredbe dalmatinskog Namjesništva. Izlazile su dvojezično, jedan stupac na talijanskom, drugi na hrvatskom jeziku. Dvije je godine imao zasebno izdanje na njemačkom jeziku.[5]
  • 19. lipnja 1860. — Josip Šokčević imenovan za bana i usporedno s time hrvatski jezik carskom naredbom uveden kao službeni u županije, kotareve i općine. Njemački je zadržan kao službeni u višoj upravi.[6] Car Franjo Josip je Josipu Šokčeviću dodijelio naslov bana Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije; Šokčević je postao doživotni član Carevinskog vijeća, general cjelokupne vojske u Trojednoj Kraljevini, vrhovni predsjednik banskog stola i guverner grada Rijeke.[7]
  • Zaključak banske konferencije u Zagrebu 1860./1861. traži od cara uvođenje hrvatskoga jezika u sve javne poslove, osnutak hrvatsko-slavonske dvorske kancelarije, imenovanje velikih župana te sjedinjenje Vojne krajine, Dalmacije, Kvarnerskih otoka i i istarskih kotara (Volosko, Labin i Novigrad) Hrvatskoj.
  • 5. prosinca 1860. — Na prijedlog Banske konferencije, car Franjo Josip I. ručnim pismom banu Šokčeviću uveo hrvatski jezik kao službeni i u Namjesništvo i u Banski stol. [6]
  • 24. rujna 1861. — Hrvatski sabor zamolio molio kralja da organi drugih pokrajina uvaže službene dopise hrvatskih organa napisane na hrvatskom jeziku, jer po dotadašnjim mjerama hrvatski je bio ograničen u dijelu koji se ticao komunikacije hrvatskih oblasti s drugim pokrajinama.[6]
  • 21. studenoga 1862. — Ivan Mažuranić izdaje naredbu, da se „ilirski jezik” mora zvati hrvatski jezik.[8]
  • 12. siječnja 1863. — Narodna stranka se na sjednici Dalmatinskog sabora zauzela za uvođenje hrvatskog jezika kao službenog u Saboru, školstvu, sudstvu i vladinim uredima.[9]
  • 25. srpnja 1870. — Uređeno odlukom da se zapisnici sjednica Dalmatinskog sabora pišu hrvatskim jezikom. [9]
  • 1871. — Prvi put se čuje hrvatski jezik za govornicom Istarskog sabora.[10]
  • 1875. — Vojno nazivlje na hrvatskom jeziku. Objavljeno 1. izdanje Službovnika za kraljevsko ugarsko domobranstvo.
  • 21. srpnja 1883. — Hrvatski jezik postao službenim jezikom u Dalmatinskom saboru.[11] Istovremeno je postao službeni jezik i u Zemaljskom odboru, te je istovremeno donesena i odluka da se u državnoj upravi strankama obraća hrvatskim jezikom te da u državnu službu ne može biti primljen nitko tko ne govori hrvatski (što se kasnije često kršilo). [9]
  • 1888. — Počela ograničena uporaba hrvatskog jezika u Istarskom saboru, tj. primanje interpelacija, kao i na svim pokrajinskim jezicima.[10]
  • 29. listopada 1890. — Zastupnik Dalmatinskog sabora Miho Klaić predložio da se u zadarsku gimnaziju uvede hrvatski jezik kao naukovni. [9]
  • 6. studenoga 1890. — Na 9. sjednici Dalmatinskog sabora usvojen prijedlog zastupnika Klaića od 29. listopada 1890. godine, da se u zadarsku gimnaziju uvede hrvatski jezik kao naukovni. [9]
  • 20. listopada 1897. — Bečka vlada odlučila u ratnu mornaricu uvesti hrvatski kao službeni jezik umjesto talijanskog. [9]
  • 26. travnja 1909. — U potpunosti sprovedene odluke Dalmatinskog sabora o hrvatskom jeziku od 21. srpnja 1883., kad je uredbom ministra Bienertha hrvatski u potpunosti stavljen u taj status. [9]
  • 17. ožujka 1967. — Objavljena Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika.
  • 28. siječnja 1971. — Objavljena Sarajevska deklaracija o hrvatskom jeziku.
  • 1993. — Prvi put hrvatski jezik i pismo uvedeni su u službenu uporabu u jednoj lokalnoj upravnoj jedinici. Bilo je to u gradu Subotici i 18 okolnih naselja.[12]
  • početkom svibnja 2002. — Na prijedlog zastupnika DSHV-a Bele Tonkovića, Skupština Autonomne Pokrajine Vojvodine pokrenula ‘inicijativu za uvrštavanje hrvatskoga jezika kao službenog’. Inicijativa nikada nije provedena do kraja.[13]
  • 2002. — Poslovnikom Skupštine AP Vojvodine utvrđeno je da je u radu Skupštine u službenoj uporabi i hrvatski jezik. Doneseno nakon Tonkovićeve inicijative.[13]
  • 2003. — Za potrebe Skupštine AP Vojvodine počinje prevođenje određenih dokumenata i akata na hrvatski.[13]
  • 4. rujna 2003. — Donesena Deklaracija o hrvatskom jeziku i školstvu u BiH.[14]
  • 2004. — Pri Tajništvu za propise, upravu i nacionalne zajednice AP Vojvodine prevode se javni natječaji i na hrvatski. [13]
  • 2004. — Imenovani prvi sudski tumači za hrvatski jezik u AP Vojvodini.[13]
  • 2005. — Hrvatski uveden kao službeni jezik u Staroj Binguli.[12]
  • 2006. — Hrvatski uveden kao službeni jezik u Sonti.[12]
  • 2005. — Hrvatski uveden kao službeni jezik u Monoštoru i Beregu.[12]
  • 30. studenoga 2009. — Narodna skupština Republike Srbije usvojila je Zakon o utvrđivanju nadležnosti AP Vojvodine i potvrdila prijedlog Statuta AP Vojvodine.[13]
  • 14. prosinca 2009. — Usvajanjem Statuta Autonomne Pokrajine Vojvodine, hrvatski jezik postao jedan od službenih jezika u AP Vojvodini.[13], kao jedan od šest službenih jezika i pisama u tijelima i organizacijama Autonomne Pokrajine Vojvodine.[12]
  • 22. svibnja 2010. — Donesena Podgorska deklaracija o položaju i javnoj uporabi hrvatskoga jezika u Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji.
  • 2012. — Hrvatski uveden kao službeni jezik u u Sotu, Batrovcima i Ljubi.[12]
  • 2019. — Hrvatski uveden kao službeni jezik u Lemešu, Starom Slankamenu, Plavnoj i Bođanima.[12]

Izvori

  1. ↑ Franjo Baras: 210. obljetnica pokretanja Kraljskog Dalmatina . Portal HKV. 3. kolovoza 2016. Pristupljeno 21. studenoga 2025.
  2. ↑ Juraj Cigler: Prilog našeg člana - Hrvatski jezik i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti . Portal HKV. 18. svibnja 2007. Pristupljeno 21. studenoga 2025.
  3. ↑ HKV: Na današnji dan: Povijesni govor I. K. Sakcinskoga u Hrvatskom saboru . Portal HKV. 2. svibnja 2023. Pristupljeno 21. studenoga 2025.
  4. ↑ mojzagreb.info: Na današnji dan prije 167 godina hrvatski jezik postao službeni . Portal HKV. 23. listopada 2014. Pristupljeno 21. studenoga 2025.
  5. ↑ Pavao Jerolimov: U Zadru je 12. lipnja 1860. počeo izlaziti pravno-službeni list . Zadarski list. 14. lipnja 2009. Pristupljeno 23. studenoga 2025.
  6. ↑ 6,0 6,1 6,2 Marija Zaninović Rumora: Recenzija: Dokumenti o hrvatskom narodnom preporodu u Dalmaciji. sv. 1. Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, br. 34, 1992., str. 247.
  7. ↑ Josip Buljan: Ban Josip Šokčević. Hrvatski vojnik br. 328, 16. travnja 2021. Pristupljeno 23. studenoga 2025.
  8. ↑ 21. studenoga 1862. naredba u svezi s hrv. jezikom . 31. listopada 2021. Portal HKV. Pristupljeno 21. studenoga 2025.
  9. ↑ 9,0 9,1 9,2 9,3 9,4 9,5 9,6 Vremeplov: Hrvatski jezik kao službeni jezik u Dalmatinskom saboru – 21. srpnja 1883. . 21. srpnja 1883. Pristupljeno 21. studenoga 2025.
  10. ↑ 10,0 10,1 Istarski sabor. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2025. Pristupljeno 30.11.2025. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/istarski-sabor>.
  11. ↑ Ž.I., KT: Hrvatski uveden kao službeni jezik u Dalmatinski sabor (1883.). Katolički tjednik. 21. srpnja 2025. Pristupljeno 21. studenoga 2025.
  12. ↑ 12,0 12,1 12,2 12,3 12,4 12,5 12,6 Glas Hrvatske: Hrvatski jezik i pismo na javnim pločama u Vojvodini . HRT. 8. veljača 2023. Pristupljeno 21. studenoga 2025.
  13. ↑ 13,0 13,1 13,2 13,3 13,4 13,5 13,6 H.R.: DSHV: Prije 15 godina hrvatski postao službeni jezik u AP Vojvodini . Hrvatska riječ, Subotica. 14. prosinca 2024. Pristupljeno 21. studenoga 2025.
  14. ↑ Deklaracija o hrvatskom jeziku i školstvu u BiH . 8. rujna 2003. Fondacija Ruđer Bošković Donja Hercegovina. Pristupljeno 21. studenoga 2025.
Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Obljetnice_u_svezi_s_hrvatskim_jezikom&oldid=633312"