Povlja: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Nisu prikazane 3 međuinačice | |||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
{{Infookvir naselje u Hrvatskoj | {{Infookvir naselje u Hrvatskoj | ||
|karta2 = Splitsko-dalmatinska županija | |||
|naziv karte2 = Splitsko-dalmatinske županije | |||
|ime = Povlja | |ime = Povlja | ||
|regija = [[Dalmacija]] | |regija = [[Dalmacija]] | ||
| Redak 29: | Redak 31: | ||
== Povijest == | == Povijest == | ||
U doba opata Martinisa ([[1632.]] – [[1653.]]) u Povlja su se naseljavali žitelji iz okolnih bračkih naselja, a zatim [[Poljička Republika|poljičke]] izbjeglice i novi stanovnici. Godine [[1678.]] mjesto je imalo 52 stanovnika, [[1702.]] 70, [[1718.]] oko 80, [[1738.]] 100, a [[1760.]] godine 140 ljudi. Iako su Povlja postupno rasla, još uvijek su zadržavala obilježje ruralne izgradnje i agrikulturne orijentacije. Stari [[srednji vijek|srednjovjekovni]] kaštel koji se nalazio u sklopu starokršćanske arhitekture obnovio je Tommaseo u 17. stoljeću nakon dopusnice [[Mletačka Republika|mletačkih]] vlasti radi što bolje obrane od [[gusar]]skih napada u mletačko-turskim ratovima. Oko toga kaštela i nekadašnje [[benediktinci|benediktinske]] opatije grupirale su se kućice prvih doseljenika, a onda se mjesto širilo prema moru pa se na Žalu sagradila lučica. | U doba opata Martinisa ([[1632.]] – [[1653.]]) u Povlja su se naseljavali žitelji iz okolnih bračkih naselja, a zatim [[Poljička Republika|poljičke]] izbjeglice i novi stanovnici. Godine [[1678.]] mjesto je imalo 52 stanovnika, [[1702.]] 70, [[1718.]] oko 80, [[1738.]] 100, a [[1760.]] godine 140 ljudi. Iako su Povlja postupno rasla, još uvijek su zadržavala obilježje ruralne izgradnje i agrikulturne orijentacije. Stari [[srednji vijek|srednjovjekovni]] [[kaštel]] koji se nalazio u sklopu [[starokršćanska arhitektura|starokršćanske]] arhitekture obnovio je Tommaseo u 17. stoljeću nakon dopusnice [[Mletačka Republika|mletačkih]] vlasti radi što bolje obrane od [[gusar]]skih napada u mletačko-turskim ratovima. Oko toga kaštela i nekadašnje [[benediktinci|benediktinske]] opatije grupirale su se kućice prvih doseljenika, a onda se mjesto širilo prema moru pa se na Žalu sagradila lučica. | ||
Povlja su u početku potpadala pod župu Gornjega Humca, ali su [[1715.]] godine dobila posebnog dušobrižnika. Međutim, zbog udaljenosti, crkvena se uprava orijentirala prema susjednim Selcima. Tek je [[1925.]] i u Povljima osnovana posebna župa. Muška osnovna škola u mjestu osnovana je [[1871.]] godine. | Povlja su u početku potpadala pod župu [[Gornji Humac|Gornjega Humca]], ali su [[1715.]] godine dobila posebnog dušobrižnika. Međutim, zbog udaljenosti, crkvena se uprava orijentirala prema susjednim Selcima. Tek je [[1925.]] i u Povljima osnovana posebna župa. Muška osnovna škola u mjestu osnovana je [[1871.]] godine. | ||
[[Datoteka:Povlja_Brac_Croatia.jpg|središte|thumb|Povlja]] | [[Datoteka:Povlja_Brac_Croatia.jpg|središte|thumb|Povlja]] | ||
| Redak 41: | Redak 43: | ||
== Literatura == | == Literatura == | ||
* Brački zbornik br. 6, Dasen Vrsalović | * [[Brački zbornik]] br. 6, [[Dasen Vrsalović]] — Povijest otoka Brača, Skupština općine Brač, Supetar 1968. | ||
== Vanjske poveznice == | == Vanjske poveznice == | ||
| Redak 49: | Redak 51: | ||
{{Naselja na Braču}} | {{Naselja na Braču}} | ||
[[Kategorija:Naselja u Splitsko-dalmatinskoj županiji]] | [[Kategorija:Naselja u Splitsko-dalmatinskoj županiji]] | ||
[[Kategorija: | [[Kategorija:Selca]] | ||
Posljednja izmjena od 8. ožujak 2026. u 23:59
| Povlja | |
|---|---|
  Povlja Povlja na zemljovidu Hrvatske | |
| Država |  Hrvatska
|
| Županija | Splitsko-dalmatinska županija |
| Općina/Grad | Selca |
| Zemljopisne koordinate | 43°20′02″N 16°50′24″E / 43.334°N 16.84°E |
| Stanovništvo (2001.) | |
| - Ukupno | 364 |
| Pošta | 21413 Povlja |
| Pozivni broj | +385 (0)21 |
| Autooznaka | ST |
 Povlja Povlja na zemljovidu Splitsko-dalmatinske županije | |
 Povlja
| |
Povlja su priobalno mjesto na otoku Braču, u Hrvatskoj. Nalaze se na sjeveroistočnoj bračkoj obali, u dubokom zatonu. Administrativno su u sastavu općine Selca.
Stanovništvo
Prema popisu stanovnika iz 2001. godine, Povlja imaju 364 stanovnika, koji se bave poljoprivredom, ribarstvom, obradom kamena i turizmom.
Kulturne znamenitosti
Crkva sv. Ivana Krstitelja podignuta je na mjestu ranokršćanske bazilike iz 5. stoljeća. Benediktinski glagoljaški samostan iz 11. stoljeća je poznat po Povaljskoj listini i Povaljskom pragu, dokumentima pisanim na arvatici.
Povijest
U doba opata Martinisa (1632. – 1653.) u Povlja su se naseljavali žitelji iz okolnih bračkih naselja, a zatim poljičke izbjeglice i novi stanovnici. Godine 1678. mjesto je imalo 52 stanovnika, 1702. 70, 1718. oko 80, 1738. 100, a 1760. godine 140 ljudi. Iako su Povlja postupno rasla, još uvijek su zadržavala obilježje ruralne izgradnje i agrikulturne orijentacije. Stari srednjovjekovni kaštel koji se nalazio u sklopu starokršćanske arhitekture obnovio je Tommaseo u 17. stoljeću nakon dopusnice mletačkih vlasti radi što bolje obrane od gusarskih napada u mletačko-turskim ratovima. Oko toga kaštela i nekadašnje benediktinske opatije grupirale su se kućice prvih doseljenika, a onda se mjesto širilo prema moru pa se na Žalu sagradila lučica.
Povlja su u početku potpadala pod župu Gornjega Humca, ali su 1715. godine dobila posebnog dušobrižnika. Međutim, zbog udaljenosti, crkvena se uprava orijentirala prema susjednim Selcima. Tek je 1925. i u Povljima osnovana posebna župa. Muška osnovna škola u mjestu osnovana je 1871. godine.
Šport
- MNK Fortuna, osnovan 10. siječnja 2018. godine. Sjedište je na adresi Velike skale 1, Povlja.[1] Pripovijest o Fortuni je starija, 1997., kad je osnovano Športsko društvo Fortuna Povlja. Od te prve godine natjecali su se u bračkim ligama, a do 2021. je održano 17 izdanja Bračkih liga malog nogometa. Kroz športsko društvo krenuli su i s ljetnom školom futsala, koja ima ogranke u Povljima i Supetru. Prvotno su se natjecali pod MNK Konoba Tomić, klubom koji je poslije ugašen. 2018. je osnovan sami Malonogometni klub Fortuna radi natjecanja pod Hrvatskim nogometnim savezom. Klub je registriran i kao udruga Fortuna.[2] Ljetna škola futsala vremenom se raširila na još bračkih mjesta, u Pučišća, Postira, Sutivan i Nerežišća.[3]
- Udruga Fortuna, koja se bavi športskim aktivnostima u Povljima, održavanjem infrastrukture i poticanjem mladih na .[4]
Literatura
- Brački zbornik br. 6, Dasen Vrsalović — Povijest otoka Brača, Skupština općine Brač, Supetar 1968.
Vanjske poveznice
Nedovršeni članak Povlja koji govori o naselju u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.
| ||||||||||||||||||||||||||
- ↑ MNK Fortuna Povlja. Semafor HNS. Pristupljeno 7. kolovoza 2025.
- ↑ Razgovor s Tončem Zlatarem i Ivanom Bezmalinovićem. Razgovarao Marin Kraljević. Futsal na Braču: Fortuna Povlja. CROfutsal. 31. srpnja 2021. Pristupljeno 7. kolovoza 2025.
- ↑ P.I.: Fortuna Povlja organizira 10. Ljetnu školu futsala . Dalmatinski portal. 6. kolovoza 2025. Pristupljeno 7. kolovoza 2025.
- ↑ Profil Fortune iz Povalja na Facebooku. Pristupljeno 7. kolovoza 2025.