Organska kemija: razlika između inačica
m Zamjena teksta - '{{Portal Kemija}}' u '' |
m Zamjena teksta - '\|' u '|' |
||
| Nije prikazano 7 međuinačica | |||
| Redak 47: | Redak 47: | ||
;Ostali projekti | ;Ostali projekti | ||
{{WProjekti | {{WProjekti | ||
|commonshr2 = | |commonshr2 = | ||
|commonscat = Organic compounds | |commonscat = Organic compounds | ||
|commonscat2 = | |commonscat2 = | ||
|wikivrste = | |wikivrste = | ||
|wikizvor = | |wikizvor = | ||
|wikizvor_autor = | |wikizvor_autor = | ||
Posljednja izmjena od 13. ožujak 2026. u 21:44
| Organska kemija | |
| Organska kemija Prikaz različitih alotropskih modifikacija ugljika: a) dijamant, b) grafit, c) lonsdaleite, d-f) fulereni (C60, C540, C70), g) amorfni ugljik i h) ugljična nanocjevčica. | |
| Znanstveno polje | Kemija |
|---|---|
| Znanstveno područje | Prirodne znanosti |
| Klasifikacija znanosti u Hrvatskoj | |
Organska kemija je grana kemije koja proučava spojeve ugljika koji čine živi svijet. To je relativno nova znanost jer je počela rasti tek početkom 19. stoljeća. Ugljik je u organskim spojevima uvijek četverovalentan. Danas je poznato preko 20 milijuna različitih organskih spojeva. Glavni je razlog tomu sposobnost ugljika da se na različite načine veže u prstenaste i lančaste molekule.
Povijest
Godine 1828. je njemački kemičar Friedrich Wöhler uspio iz anorganskog spoja dobiti organski spoj mokraćevinu ili ureu. U to doba mislilo se da je to nemoguće jer organski spojevi nastaju samo u živim bićima djelovanjem vis vitalis (žive sile). Do 19. stoljeća ljudi su mislili da je nemoguće sintetizirati organske spojeve u laboratoriju, no 1824. sintetizirana je oksalna kiselina, a par godina kasnije i urea.
Organski spojevi
Svojstva
Po svojoj strukturi, organski su spojevi uglavnom kovalentne nepolarne molekule. Atomi ugljika su uvijek četverovalentni, a kut između dva (od četiri) vezana atoma je 109.5°. Zbog nepolarne strukture organski se spojevi ne otapaju u vodi, nego u nepolarnim (organskim) otopinama. Tekući su organski spojevi zbog niskih vrelišta hlapljivi i zapaljivi.
Podjela
Prema strukturi
- aciklički (alifatski) - atomi ugljika čine lančaste molekule.
- zasićeni - atomi ugljika su vezani samo jednostrukom kovalentnom vezom.
- nezasićeni - osim jednostruke, između atoma ugljika postoji i dvostruka i/ili trostruka kovalentna veza.
- ciklički - atomi ugljika čine prstenaste molekule.
- karbociklički - prsten je građen samo od atoma ugljika.
- zasićeni - atomi ugljika su vezani samo jednostrukom kovalentnom vezom.
- nezasićeni - osim jednostruke, između atoma ugljika postoji i dvostruka kovalentna veza.
- aromatski - u prstenu su jednostruka i dvostruka kovalentna veza poredane naizmjenično.
- heterociklički - u prstenu postoje i drugi atomi (koji se nazivaju heteroatomima) osim atoma ugljika (npr. atom kisika, dušika, sumpora...).
- karbociklički - prsten je građen samo od atoma ugljika.
Prema funkcionalnim grupama
- ugljikovodici
- karboksilne kiseline
- aldehidi
- ketoni
- esteri
- alkoholi
- fenoli
- eteri
- amini
- amidi
- nitro-spojevi
- trigliceridi
- ugljikohidrati
Vanjske poveznice
- Ostali projekti
| Datoteka:Commons-logo.svg | U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Organic compounds |
- Mrežna mjesta
- organska kemija, Hrvatska enciklopedija
- Mladen Tudor, Organska kemija (predavanja), Institut za oceanografiju i ribarstvo, Split, 2011.
- Organicworldwide (engl.)
| |||||||||||||||||||||||