Sigrid Undset: razlika između inačica
m infookvir književnik |
m Zamjena teksta - '{{(.)ikicitat(.*)}}' u '' |
||
| Redak 30: | Redak 30: | ||
Bila je među prvim piscima koji su ukazivali na opasnost [[nacionalsocijalizam|nacionalsocijalizma]] te otvoren protivnik rata i [[fašizam|fašizma]]. U svojim prvim radovima ("Gospođa Martha Oulie i Jenny") najviše ja zaokupljena položajem žene u suvremenom društvu. Daje sliku bračnih prilika u stilu impresionističkog realizma, a posebno smionim izrazom slika erotski život i nesretnu ljubav. Svojim djelom nastojala je nadvladati [[liberalizam]] i [[nacionalizam]] svojega doba te afirmirati više vrijednosti i više ljudsko jedinstvo. | Bila je među prvim piscima koji su ukazivali na opasnost [[nacionalsocijalizam|nacionalsocijalizma]] te otvoren protivnik rata i [[fašizam|fašizma]]. U svojim prvim radovima ("Gospođa Martha Oulie i Jenny") najviše ja zaokupljena položajem žene u suvremenom društvu. Daje sliku bračnih prilika u stilu impresionističkog realizma, a posebno smionim izrazom slika erotski život i nesretnu ljubav. Svojim djelom nastojala je nadvladati [[liberalizam]] i [[nacionalizam]] svojega doba te afirmirati više vrijednosti i više ljudsko jedinstvo. | ||
{{Nobelova nagrada za književnost}} | {{Nobelova nagrada za književnost}} | ||
Posljednja izmjena od 10. ožujak 2026. u 00:24
| Sigrid Undset | |
|---|---|
| Datoteka:Sigrid Undset 1927.jpg | |
| Rođenje | 20. svibnja 1882. Kalundborg, Danska |
| Smrt | 10. lipnja 1949. Lillehammer, Norveška |
| Zanimanje | romanopisac |
| Nacionalnost | Norvežanka |
Nagrade
| |
Sigrid Undset (Kalundborg, 20. svibnja 1882. - Lillehammer, 10. lipnja 1949.), norveška književnica
Radila je kao činovnica. Nakon prvih objavljenih djela putuje u inozemstvo (Francuska, Italija) i potpuno se posvećuje književnom radu. Doživjevši duhovnu krizu, 1925. godine prelazi na katoličku vjeru. Godine 1928. dobila je Nobelovu nagradu za književnost. Nakon njemačke okupacije Norveške odlazi u Švedsku , a zatim u SAD, no nakon rata vraća se u domovinu.
Bila je među prvim piscima koji su ukazivali na opasnost nacionalsocijalizma te otvoren protivnik rata i fašizma. U svojim prvim radovima ("Gospođa Martha Oulie i Jenny") najviše ja zaokupljena položajem žene u suvremenom društvu. Daje sliku bračnih prilika u stilu impresionističkog realizma, a posebno smionim izrazom slika erotski život i nesretnu ljubav. Svojim djelom nastojala je nadvladati liberalizam i nacionalizam svojega doba te afirmirati više vrijednosti i više ljudsko jedinstvo.