Razlika između inačica stranice »Plavna«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
 
Redak 144: Redak 144:
== Upravna podjela ==
== Upravna podjela ==


Nalaze se u okrugu [[Južnobački okrug|Južna Bačka]], u općini [[Bač (općina)|Bač]].
Nalaze se u okrugu [[Južnobački okrug|Južna Bačka]], u općini [[Bač (općina)|Baču]].


== Povijest ==
== Povijest ==
Redak 185: Redak 185:
* [[Zvonimir Pelajić]], nastavnik glazbenog, nagrađeni kulturni djelatnik
* [[Zvonimir Pelajić]], nastavnik glazbenog, nagrađeni kulturni djelatnik
* [[Julijana Adamović]], hrvatska književnica
* [[Julijana Adamović]], hrvatska književnica
Otac [[Antun Gustav Matoš|Antuna Gustava Matoša]] je bio podrijetlom bunjevački Hrvat iz Plavne <ref>[http://www.matos-tovarnik.hr/biografija.htm Društvo Antuna Gustava Matoša Tovarnik] Biografija </ref>. Došao je u Plavnu iz Kaćmara, a radio je kao učitelj.
* [[Zlatko Pinter]], hrvatski publicist i novinar<ref name=wk>[http://www.webknjizara.hr/knjige/humanisticke-znanosti/povijest/hrvati-iz-srijema-banata-i-backe-u-vrtlogu-devedesetih-progon-i-etnicko-ciscenje-zlatko-pinter ''Hrvati iz Srijema, Banata i Bačke u vrtlogu devedesetih — progon i etničko čišćenje '']. Pristupljeno 19. listopada 2022.</ref>
 
* Otac [[Antun Gustav Matoš|Antuna Gustava Matoša]] je bio podrijetlom bunjevački Hrvat iz Plavne <ref>[http://www.matos-tovarnik.hr/biografija.htm Društvo Antuna Gustava Matoša Tovarnik] Biografija </ref>. Došao je u Plavnu iz Kaćmara, a radio je kao učitelj.
Mati poznatog hrvatskog muzikologa [[Josip Andrić (muzikolog)|Josipa Andrića]] je bila iz Plavne. To je bio dodatni razlog što je taj muzikolog zapisao velik broj melodija bačkih Hrvata iz tog sela, preko 300 <ref> Deset godina među narodnim pjevačima bačkih Hrvata 1948.-1958., Klasje naših ravni br. 1-2/2003., str. 41</ref>.
* Mati poznatog hrvatskog muzikologa [[Josip Andrić (muzikolog)|Josipa Andrića]] je bila iz Plavne. To je bio dodatni razlog što je taj muzikolog zapisao velik broj melodija bačkih Hrvata iz tog sela, preko 300 <ref> Deset godina među narodnim pjevačima bačkih Hrvata 1948.-1958., Klasje naših ravni br. 1-2/2003., str. 41</ref>.


== Hrvatske ustanove u Plavnoj ==
== Hrvatske ustanove u Plavnoj ==

Trenutačna izmjena od 19:18, 19. listopada 2022.

Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Plavna. Za druga značenja pogledajte Plavna (razdvojba).
Plavna
Katolička crkva
Katolička crkva
Koordinate: 45°20′N 19°07′E / 45.333°N 19.117°E / 45.333; 19.117
Država Srbija
Pokrajina Vojvodina
Okrug Južnobački okrug
Općina Bač
Površina
 - Ukupna 54,8 km²
Stanovništvo (2002.)
 - Grad 1392
 - Gustoća 25 st./km²
Poštanski broj 21428
Pozivni broj 021
registracijska oznaka NS
Zemljovid
Plavna na karti Srbija
Plavna
Plavna

Plavna (srp. Плавна, mađ. Palona, nje. Plawing, Plawingen) je selo u jugozapadnoj Bačkoj, u Vojvodini, Srbija.

Zemljopisni položaj

Nalazi se na 45° 20' 49" sjeverne zemljopisne širine i 19° 7' 32" istočne zemljopisne dužine, na 84 metra nadmorske visine. Nalazi se nedaleko od granice sa Hrvatskom; tek nekoliko kilometara, preko Dunava, nalaze se Vukovar i Borovo.

Obližnje selo su Bođani.

Upravna podjela

Nalaze se u okrugu Južna Bačka, u općini Baču.

Povijest

Predaju o dolasku šokačkih Hrvata u Plavnu zapisao je krajem 19. stoljeća Mato Babogredac. Po njoj su katolički Hrvati došli iz Bosne, i u velikim ratovima i ostalim zbivanjima boravili oko Bošnjaka. Nakon oslobađanja od Osmanlija dio je prešao u okolicu Vukovara, a poslije određenog vremena dio se vratio u Bošnjake, a dio je prešao Dunav i nastanio se upravo u Bođanima, Vajskoj i Plavni. Tim Hrvatima zajednički je govor (čista ikavica, kojom govore samo Hrvati), ista ili slična prezimena te mnoge zajedničke osobine.[1]

Hrvatsku zajednicu u Plavni obogatio je kroz povijest dolazak Hrvata Slavonaca, Dalmatinaca, Ličana, Hercegovaca, bosanskih Hrvata. Nekada su u Plavni Hrvati činili preko 50% stanovništva dok 2018. ih je manje od 15 %.[2]

Gospodarstvo

Lovstvo. Lov na jelene, divlje svinje, fazane, divlje patke.

Plavna je nekad bila značajno gospodarski povezana sa Vukovarom, tako da je predstavljala most koji je spajao Bačku s Hrvatskom. U 19. st. su mještani Plavne redovito odlazili u Vukovar na tjedni sajam, a u Vukovaru su namirivali svoje potrebe [3].

Kultura

2009. će se u Plavni održavi manifestacija Hrvata Susret pučkih pjesnika "Lira naiva".

Stanovništvo

Prema svjedočenjima muzikologa Josipa Andrića, Plavna je pokazivala u njegovo vrijeme izrazitu šokačku fizionomiju u svom narodnom i kulturnom životu, što se dalo vidjeti iz brojnih sabranih pjesama iz tog sela [4].

  • 1961.: 2.662
  • 1971.: 2.033
  • 1981.: 1.712
  • 1991.: 1.538
  • 2002.: 1.392

2002. je bilo:

Plavna je bila i mjestom časnih događaja, kada je jedan mjesni Srbin u kolovozu 1995. spriječio provalu u kuću mjesnog Hrvata koji je sa obitelji bio na radu u Njemačkoj, a nasilnike otjerao [5].

Poznati stanovnici

Hrvatske ustanove u Plavnoj

Hrvati u Plavnoj su mahom iz skupine Šokaca [9].

  • HKUPD "Matoš" (u svibnju 2008., bila je najmlađa od svih hrv. ustanova u vojvođanskih Hrvata)[10]

Hrvatsko kulturno-umjetničko-prosvjetno društvo "Matoš" od 2009. organizira godišnju kulturnu manifestaciju Dani Antuna Gustava Matoša i dr. Josipa Andrića, u sklopu koje se održavaju predavanja, likovna kolonija, razni kulturno-umjetnički programi, izložbe slikarskih radova, koncerti i sl.[11].

Bilješke

  1. ZKVH M.K. i Z.P.: U Vajskoj obilježena 10. obljetnica rada HKUPD „Dukat“, 30. studenoga 2012. (pristupljeno 13. srpnja 2019.)
  2. Marica Andrić: Intervju: Marica Andrić, predsjednica HKUPD "Matoš" Plavna . Razgovor vodio Z. Ifković. Hrvatske novine, Subotica / Hrvatska nezavisna lista Subotica. 27. ožujka 2018. Pristupljeno 14. travnja 2022.
  3. Josip Andrić: Deset godina među narodnim pjevačima bačkih Hrvata 1948.-1958., Klasje naših ravni br. 1-2/2003., str. 41
  4. Josip Andrić: Deset godina među narodnim pjevačima bačkih Hrvata 1948.-1958., Klasje naših ravni br. 1-2/2003., str. 41
  5. "Dnevnik". Inačica izvorne stranice arhivirana 11 veljače 2008. http://www.dnevnik.co.yu/arhiva/19-02-2003/Strane/spec.htm Pristupljeno 14 travnja 2009  Bilten kriznih dana, 19. veljače 2003.
  6. Hrvati iz Srijema, Banata i Bačke u vrtlogu devedesetih — progon i etničko čišćenje . Pristupljeno 19. listopada 2022.
  7. Društvo Antuna Gustava Matoša Tovarnik Biografija
  8. Deset godina među narodnim pjevačima bačkih Hrvata 1948.-1958., Klasje naših ravni br. 1-2/2003., str. 41
  9. Hrvatska riječ Plavna, selo moje malo, 18. srpnja 2008.
    1. Preusmjeri Predložak:PDF
  10. Hrvatska riječ, 30. svibnja 2008. Voli zemlju, voli i tamburu
  11. Radio Subotica II. dani A. G. Matoša i dr. Josipa Andrića, pristupljeno 14. travnja 2010.

Vanjske poveznice