m bnz |
m file->datoteka |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Datoteka:Palazzo_Corsini_rear_entrance_angle_AvL.JPG|mini|<center>Palača Corsini iz botaničkog vrta]] | [[Datoteka:Palazzo_Corsini_rear_entrance_angle_AvL.JPG|mini|<center>Palača Corsini iz botaničkog vrta]] | ||
'''Palača Corsini''' ([[talijanski]]: ''Palazzo Corsini'') je kasno-[[barok]]na [[palača]] u [[Rim]]u; jedna od dvije lokacije u kojima je smještena ''[[Galleria Nazionale d'Arte Antica]]''<ref name=barberini>{{Citiranje weba|title=Sito Ufficiale Galleria Barberini - Le collezioni|url=http://www.galleriaborghese.it/barberini/it/default.htm|accessdate=23. kolovoza 2017.}}</ref>. Nalazi se na adresi ''Via della Lungara 10'', [[Trastevere]], pored vile Farnesina. | '''Palača Corsini''' ([[talijanski]]: ''Palazzo Corsini'') je kasno-[[barok]]na [[palača]] u [[Rim]]u; jedna od dvije lokacije u kojima je smještena ''[[Galleria Nazionale d'Arte Antica]]''<ref name=barberini>{{Citiranje weba|title=Sito Ufficiale Galleria Barberini - Le collezioni|url=http://www.galleriaborghese.it/barberini/it/default.htm|accessdate=23. kolovoza 2017.}}</ref>. Nalazi se na adresi ''Via della Lungara 10'', [[Trastevere]], pored vile Farnesina. | ||
[[ | [[Datoteka:2016 Palazzo Corsini - Lungara 02.jpg|mini|lijevo|<center>Ulaz u palaču s ulice]][[Slika:Palazzo corsini alla lungara, galleria del cardinale, 01.JPG|mini|<center>Kardinalska galerija u palači]] | ||
==Povijest== | ==Povijest== | ||
Palača Corsini, prije poznata pod nazivom ''Palazzo Riario'', je palača iz 15. stoljeća koju je u 18. stoljeću obnovio arhitekt Ferdinando Fuga za [[kardinal]]a Neria Maria Corsinia. Od 1659.–1689., ova palača je bila dom ekscentrične [[Dinastija Vasa|švedske kraljice]] [[Kristina Švedska|Kristine]] koja je abdicirala, prešla na katoličanstvo i preselila se u Rim. Pod njezinim pokroviteljstvom se u ovoj palači prvi put sastala ''Accademia degli Arcadi'', talijanska književna [[akademija]]. | Palača Corsini, prije poznata pod nazivom ''Palazzo Riario'', je palača iz 15. stoljeća koju je u 18. stoljeću obnovio arhitekt Ferdinando Fuga za [[kardinal]]a Neria Maria Corsinia. Od 1659.–1689., ova palača je bila dom ekscentrične [[Dinastija Vasa|švedske kraljice]] [[Kristina Švedska|Kristine]] koja je abdicirala, prešla na katoličanstvo i preselila se u Rim. Pod njezinim pokroviteljstvom se u ovoj palači prvi put sastala ''Accademia degli Arcadi'', talijanska književna [[akademija]]. | ||
| Redak 18: | Redak 18: | ||
Slika:Lippi, madonna di tarquinia, 1437.jpg|[[Fra Filippo Lippi]], ''Tarkvinska Gospa'', oko 1437. | Slika:Lippi, madonna di tarquinia, 1437.jpg|[[Fra Filippo Lippi]], ''Tarkvinska Gospa'', oko 1437. | ||
Slika:San Sebastián curado por ángeles, por Pedro Pablo Rubens.jpg|[[Peter Paul Rubens]], ''Mučeništvo sv. Sebastijana'', oko 1608. | Slika:San Sebastián curado por ángeles, por Pedro Pablo Rubens.jpg|[[Peter Paul Rubens]], ''Mučeništvo sv. Sebastijana'', oko 1608. | ||
Datoteka:John the Baptist-Caravaggio (Galleria Nazionale d'Arte Antica).jpg|[[Caravaggio]], ''[[Sveti Ivan Krstitelj]]'', 1604. | |||
Datoteka:La negación de San Pedro.jpg|[[Jusepe de Ribera]], ''Odricanje sv. Petra'', 1615. | |||
Slika:Triomphe d'Ovide - Poussin - Palazzo Corsini.jpg|[[Nicolas Poussin]], ''Ovidijev trijumf'', oko 1624. | Slika:Triomphe d'Ovide - Poussin - Palazzo Corsini.jpg|[[Nicolas Poussin]], ''Ovidijev trijumf'', oko 1624. | ||
Slika:Reni, Guido - Salome with the Head of John the Baptist - 1630-1635.jpg|[[Guido Reni]], ''Saloma s glavom Ivana Krstitelja'', oko 1632. | Slika:Reni, Guido - Salome with the Head of John the Baptist - 1630-1635.jpg|[[Guido Reni]], ''Saloma s glavom Ivana Krstitelja'', oko 1632. | ||
Datoteka:José de Ribera 064.jpg|[[Jusepe de Ribera]], ''Venera i Adonis'', 1637. | |||
Slika:Michelangelo Cerquozzi - The trough.jpg|[[Michelangelo Cerquozzi]], ''U prolazu'', oko 1650. | Slika:Michelangelo Cerquozzi - The trough.jpg|[[Michelangelo Cerquozzi]], ''U prolazu'', oko 1650. | ||
Slika:Christian Berentz - Elegant snack.jpg|[[Christian Berentz]], ''Elegantna užina'', oko 1717. | Slika:Christian Berentz - Elegant snack.jpg|[[Christian Berentz]], ''Elegantna užina'', oko 1717. | ||
Posljednja izmjena od 1. svibanj 2022. u 06:00
Palača Corsini (talijanski: Palazzo Corsini) je kasno-barokna palača u Rimu; jedna od dvije lokacije u kojima je smještena Galleria Nazionale d'Arte Antica[1]. Nalazi se na adresi Via della Lungara 10, Trastevere, pored vile Farnesina.

Povijest
Palača Corsini, prije poznata pod nazivom Palazzo Riario, je palača iz 15. stoljeća koju je u 18. stoljeću obnovio arhitekt Ferdinando Fuga za kardinala Neria Maria Corsinia. Od 1659.–1689., ova palača je bila dom ekscentrične švedske kraljice Kristine koja je abdicirala, prešla na katoličanstvo i preselila se u Rim. Pod njezinim pokroviteljstvom se u ovoj palači prvi put sastala Accademia degli Arcadi, talijanska književna akademija.
Tijekom Napoleonove okupacije Italije, u ovoj palači stanovao je i Joseph Bonaparte.
Danas se u palači nalaze i neki uredi Nacionalne akademije znanosti (Accademia dei Lincei) i Galerija Corsini, dok su njegovi vrtovi dio botaničkog vrta rimskog Sveučilišta La Sapienza.
Galerija Corsini
Zbirka galerije Corsini je izložena na prvom katu palače, a sastoji se uglavnom od zbirke obitelji Corsini koju je ponajviše proširio kardinal Neri Maria Corsini u 17. stoljeću. Zbirku je svojim poklonima širio i njegov stric, papa Klement XII.. God. 1883., palača je prodana državi, a obitelj je donirala svoju kolekciju pod uvjetom da ostane izložena na mjestu. Kolekcija se sastoji od mnoštva talijanske umjetnosti od rane renesanse do kasnog 18. stoljeća, te uključuje religijska i povijesna djela, ali i krajolike i žanr slikarstvo.
Kronološka galerija zbirke palače Corsini
-
Fra Filippo Lippi, Tarkvinska Gospa, oko 1437.
-
Peter Paul Rubens, Mučeništvo sv. Sebastijana, oko 1608.
-
Caravaggio, Sveti Ivan Krstitelj, 1604.
-
Jusepe de Ribera, Odricanje sv. Petra, 1615.
-
Nicolas Poussin, Ovidijev trijumf, oko 1624.
-
Guido Reni, Saloma s glavom Ivana Krstitelja, oko 1632.
-
Jusepe de Ribera, Venera i Adonis, 1637.
-
Michelangelo Cerquozzi, U prolazu, oko 1650.
-
Christian Berentz, Elegantna užina, oko 1717.
-
Canaletto, Trg sv. Marka prema San Geminianu, oko 1735.
Izvori
- ↑ "Sito Ufficiale Galleria Barberini - Le collezioni". http://www.galleriaborghese.it/barberini/it/default.htm Pristupljeno 23. kolovoza 2017.
Vanjske poveznice
- Palazzo Corsini, službene stranice