Sveučilište La Sapienza

Sveučilište Sapienza u Rimu
Sapienza – Università di Roma

Povijesna zgrada
Godina osnutka	1303.
Tip	javno Sveučilište
Broj studenata	112.500
Lokacija	Rim, Italija
Službena stranica	https://www.uniroma1.it/it/

Dodaj infookvir

Rimsko sveučilište Sapienza (talijanski: La Sapienza - Università di Roma), poznato u skraćenoj verziji Sapienza, državno je i istraživačko sveučilište smješteno u Rimu. Sapienza je najveće europsko sveučilište i jedno od najstarijih u povijesti, osnovano 1303. godine. Riječ je i o najprestižnijem talijanskom sveučilištu, prvorangiranom na nacionalnoj i južnoeuropskoj ljestvici sveučilišta.

Većina talijanske vladajuće poslovne i političke elite studirala je na Sapienzi koja je do 1982.g. bilo jedino državno sveučilište u Rimu. Dug je niz uglednih almunia obrazovanih na Sapienzi, među kojima su mnogi nobelovci, predsjednici Europskog parlamenta i europski povjerenici, čelnici nekoliko naroda, religijski uglednici, umjetnici, znanstvenici i astronauti.

Na svjetskoj ljestvici - Top 10 QS World University Rankings by Subject- koja rangira po izvrsnosti najbolja sveučilišta u svijetu u 48 disciplina i 5 makro područja studija, Sapienza je najbolje sveučilište u svijetu na području antičkih znanosti, nadmašivši pritom Cambridge (2°), Oxford (3°) i Harvard (5°). Sapienza ulazi, također, u Top 10 za arheologiju (9°), zatim  među Top 50 za fiziku i astronomiju (39°), za opće prirodne znanosti (50°) i za izvedbene umjetnosti (30 °). Riječ sapienza znači mudrost ili znanje.

Povijesna zgrada Sapienze nalazi se uz baziliku Sveti Petar u okovima. Osnovao ju je papa Bonifacije VIII. 1303. godine.

Didaktika i ustroj u brojkama

S više od 700 godina povijesti, kapaciteta od 112.000 studenata, 4.000 docenata i 2.000 službenika, tehničara i knjižničara, kao i 2.000 nadležnog osoblja u bolnicama, Sapienza je prvo sveučilište u Europi.  Uz impozantnu veličinu, kapacitet i javni karakter Sapienzu odlikuju mobilnost, profiliranost, autonomnost, znanstveni i društveni utjecaj tipičan za najbolja svjetska sveučilišta.

  Edukacijski ustroj Sapienze uključuje više od 270 preddiplomskih i diplomskih smjerova, od kojih je više od 30 na engleskom jeziku, zatim više od 200 postdiplomskih master programa, otprilike 80 doktorskih studija i 80 specijalističkih usavršavanja.

  Visokoškolsko studiranje na ovom sveučilištu, bazirano na principu izvrsnosti, je besplatno za odlične studente. Naime, polaznici s maksimalnim srednjoškolskim prosjekom ocjena su oslobođeni školarina uz uvjet da i tijekom studija održavaju visoki prosjek. Za obitelji koje imaju više od jednog djeteta pri upisu se ostvaruje popust ovisno o broju uzdržavane djece; potom studiranje je besplatno za studente čiji obiteljski godišnji prihod ISEE ( Indicatore di Situazione Economica Equivalente) ne prelazi 14.000 eura dok su olakšice predviđene i za one čiji prihod ISEE ne prelazi € 40,000.

  Sveučilište sadrži 55 knjižnica (od kojih 3 imaju čitaonice otvorene 24 sata ), 18 muzeja, deskove za  informiranje CIao i Hello, zatim informacijsku mrežu šaltera Sort po fakultetima, odjel za prava osoba s invaliditetom, odjel za nalaženje postdiplomskog zaposlenja Placement Job Soul, uz ostalo sveučilišni kompleks koristi razgranatu internu poštansku i informatičku mrežu te internacionalni tim za odnose  s javnošću.

  Sapienza promovira brojne kulturne, društvene i sportske aktivnosti unutar svojih kampusa s više od 100 tisuća četvornih metara objekata za sve vrste sportova, razne orkestre i zborove u sklopu Musica Sapienza, izvedbene programe Theatron, web radio RadioSapienza itd.

  Studentska populacija Spianze obuhvaća više od 30.000 studenata van prebivališta, otprilike 8.000 stranih studenata i više od 3.300 studenata godišnje na međunarodnoj razmjeni. Zahvaljujući razgranatoj mreži suradnje sa sveučilištima diljem svijeta, Sapienza nudi svojim studentima brojne međunarodne prilike, uključujući dvostruko diplomiranje, stipendije za inozemstvo, stažiranja u raznim europskim i izvaneuropskim zemljama, međunarodne doktorate.

Incident

Sramotno tjeranje pape Benedikta XVI.

Nepristrana točka gledišta ovog članka je osporena. (Rasprava) Ne postavljajte ovaj predložak ako niste pokušali ispraviti sporne dijelove teksta!

"2008. se godine dogodio sramotni događaj za ovo sveučilište. Zbio se nakon što je papa Benedikt XVI. bio pozvan posjetiti ovo sveučilište prigodom svečanoga otvaranja nove akademske godine, što je bio trebati biti prvi papin izlazak iz Vatikana 2008. godine.

Manjinska (samo 67 od 4500 profesora te nekih studentskih skupina, te nekolicina studenata uglavnom solidarne ultraljevičarske, antiklerikalne pomoći s drugih Sveučilišta), a vrlo glasna skupina profesora, zbog svojeg neznanja, apriorističkih predrasuda i negativnih stereotipa o katoličkoj Crkvi i samom papi (krivi stereotip o Crkvi kao kočničaru znanosti), prosvjedovala je zbog posjeta pape Benedikta XVI. ovom sveučilištu (potpisala je peticiju protiv papina dolaska na inauguraciju ovog sveučilišta, a povodom nekog Ratzingerovog govora iz 1990.), zbog čega je na kraju posjet i odgođen. Ironična je činjenica da je u tom govoru u Parmi iz 1990. ondašnji kardinal Ratzinger rekao stvari, a antiklerikalni ultraljevičari izvukli su iz konteksta njegovu rečenicu, tek toliko da bi naivni povjerovali da je taj profesorsko-studentski prosvjed "spontani bijes slobodoumnih fizičara". U toj je rečenici Ratzinger citirao Feyerabenda, filozofa znanosti, koji je ustvrdio da je u Galilejevom vremenu Crkva bila vjernija znanosti od samog Galileja pa je stoga proces protiv Galileja bio razuman i opravdan. Kontekst je biog govor o tome kako je znanost u tim vremenima gubila vjeru u samu sebe te je zapravo branio samog Galileja.

Po svemu sudeći radilo se o osobama koje iako su mahom fizičari (skupina je prosvjed obrazložila navodnim negativnim Papinim izjavama o "slučaju Galilej"), nisu su dostatno razumjele u fiziku, osobito u to da papa Benedikt XVI. izvrsno poznaje gradivo fizike, odnosno radilo se o osobama koje se boje se čuti što papa želi reći, boje se Crkve i koji se boje dati prostora i vidljivosti Crkvi, pa ju nedemokratskim metodama ti isti "demokratski" prosvjednici žele spriječiti drugoj strani (Crkvi) reći što ima kazati. Ovu militantnu ljevičarsku akciju osudili su mnogi ugledni znanstvenici, među ostalim u Hrvatskoj akademik Vladimir Paar, u Italiji profesor medicinske genetike Bruno Dallapiccola sa ovog istog sveučilišta,, prof. Daniela Biondo i prof. Nicola Galizia i dr., predstavnici mjesnih obrazovnih vlasti (koji "neprihvatljivima polemike i tonove koje koriste neki profesori i studenti protiv te inicijative, kao da bi poziv najvišem autoritetu Katoličke Crkve bio 'napad' na laicitet državnih institucija i samu autonomiju znanosti"), skupina mladih don Orionove zajednice (čini ju 500 studenata iz toga dijela Italije, mnogi su studenti La Sapienze), talijanski predsjednik i premijer (oboje uvjereni ljevičari) bili su konsternirani i ispričali su se i tako dalje.

Slučaj La Sapienze pokazao je kako je antiklerikalistička struja povukla liberalnu kulturu prema ponoru autogetoizacije i nedemokratske netolerancije" - Piše: Zoran Vukman, „Globopolis. Lijevi militanti“ Hrvatsko slovo, str. 7, petak, 25. siječnja 2007. .

„Zar se ne stide oni koji su potpisali taj apel što žele spriječiti govoriti osobi svjetskoga glasa? Poštovanje prema osobi čije se ideje ne mora dijeliti, ali na sveučilištu mora biti gostoprimstva za svakoga, posebice možemo biti sretni što na naše sveučilište dolaze istaknuti likovi”

( prof. Bruno Dallapiccola)

„"Svi prigovori i inicijative kojima se želi spriječiti susret pape Benedikta XVI. s akademskom zajednicom sveučilišta La Sapienza u Rimu 17. siječnja u ozbiljnoj su i očitoj opreci sa samim duhom kojim mora odisati jedno sveučilište. Sveučilište, mora za sve biti mjesto slušanja, prostor sučeljavanja mišljenja i vježbaonica dijaloga u kojima sazrijeva čovjekova osobnost. Na sveučilištu i u samoj demokraciji nikoga se ne može sprječavati da govori a ponajmanje onoga koji, poput Pape, svojim učenjem predstavlja autoritet i svjetionik za milijune ljudi u cijelome svijetu. U odnosu prema Papi postoje "neosnovane predrasude i duboko nerazumijevanje velike poruke svijetu kulture o mogućem prijateljstvu između razuma i vjere o kojem on svjedoči".”

(Silvia Sanchini i Tiziano Torresi, članovi predsjedništva Talijanskog katoličkog sveučilišnog saveza (FUCI) u priopćenju od 14. siječnja 2008.)

Poznati studenti

• papa Lav XIII.

Povezani članci

• Rim

Vanjske poveznice

• Nasilje laicističke manjine, piše Darko Grden, Glas Koncila, 4 (1753) | 27. siječnja 2008.