Nominativ: razlika između inačica
m bmz |
mNema sažetka uređivanja |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Nominativ''' ([[latinski jezik|lat.]] ''nominare'' = imenovati) [[padež]] je koji u mnogim jezicima, uključujući [[hrvatski jezik|hrvatski]], označava vršitelja radnje, nositelja zbivanja, stanja ili osobine, nasuprot drugim padežima. Nominativ se često naziva i "prvi" padež. Pojmovi se u rječnicima nalaze redovno u nominativu. | '''Nominativ''' ([[latinski jezik|lat.]] ''nominare'' = imenovati) [[padež]] je koji u mnogim jezicima, uključujući [[hrvatski jezik|hrvatski]], označava vršitelja radnje, nositelja zbivanja, stanja ili osobine, nasuprot drugim padežima. Nominativ se često naziva i "prvi" padež. Pojmovi se u rječnicima nalaze redovno u nominativu. | ||
U hrvatskom nominativ odgovara na pitanje '''tko?''' ili '''što?''' Nominativ je, uz [[vokativ]], samostalan padež. On je najčešće subjekt ili dio imenskog predikata u rečenici. | U hrvatskom nominativ odgovara na pitanje '''tko?''' ili '''što?''' Nominativ je, uz [[vokativ]], samostalan padež. On je najčešće subjekt ili dio imenskog predikata u rečenici. | ||
Posljednja izmjena od 4. kolovoz 2022. u 13:01
Nominativ (lat. nominare = imenovati) padež je koji u mnogim jezicima, uključujući hrvatski, označava vršitelja radnje, nositelja zbivanja, stanja ili osobine, nasuprot drugim padežima. Nominativ se često naziva i "prvi" padež. Pojmovi se u rječnicima nalaze redovno u nominativu.
U hrvatskom nominativ odgovara na pitanje tko? ili što? Nominativ je, uz vokativ, samostalan padež. On je najčešće subjekt ili dio imenskog predikata u rečenici.
Služba[uredi]
Nominativ i njegova služba:
- najčešće subjekt
- Marko je došao.
- Bijeli je cvijet procvao.
- Došli su gosti.
- dio imenskog predikata
- On je bio mudar.
- To nije moj konj.
- Vrata su otvorena.
- uz neke glagole (postati, zvati se, ostati, činiti se, biti i dr.), nominativ služi kao i predikatni proširak (na njegovo mjesto u ovim slučajevima ponekad može doći i instrumental)
- Postao je liječnik.
- Zovem se Bond.James Bond.
- Bio je učitelj.
- Odjeknulo je kao bomba.
- To nije bio Marko, nego Maja!
- Izgledala je kao vila.
- kao pridjevska dopuna
- Dobar kao kruh.
- zajedno s veznikom kao može imati i službu priložne oznake vremena
- Još kao dijete nije volio to jesti.
- Bila je tu i Janja, Ivanova žena, vrlo ozbiljna osoba.
- izvan rečenice nominativ služi za imenovanje bića, stvari, pojava
- hrast lužnjak, Hrvatska, mliječna čokolada, Hrvoje Horvat, Jadransko more, Požeška kotlina
Glasovne promjene u nominativu[uredi]
| Sibilarizacija | |
| Jednina | Množina |
| vuk | vuci (vukovi) |
| dječak | dječaci |
| prilog | prilozi |
| kruh | krusi |
Sibilarizacija je glasovna promjena u kojoj se suglasnici k, g i h zamjenjuju suglasnicima c, z i s.
Neke imenice u nominativu množine muškog roda imaju dugu množinu (nastavci su -ovi, -evi: vuk - vukovi, duh - duhovi), a neki imaju kratku (-i: duh - dusi, vuk - vuci), a neki i dugu i kratku što znači da mogu biti duhovi i dusi, vukovi i vuci.
Umetkom -ov produžuje se osnova množine jednosložnih imenica, a umetkom -ev ako imenica završava glasom č, ć, š, ž, dž, đ, j, lj ili nj.
| Nepostojeće a | |
| Jednina | Množina |
| pas | psi |
| pisac | pisci |
| ljenivac | ljenivci |
| borac | borci |
Nepostojeće a je a koje postoji samo u nekim oblicima iste riječi, npr. pas - psi, pisac - pisci.
| |||||