Razlika između inačica stranice »Horvatska domovina«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (brisanje nepotrebnog teksta)
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Horvatska domovina'''-->[[Datoteka:Danicza zbornik-45.jpg|mini|300px|U desetom broju prvoga hrvatskog kulturnog i književnog lista ''Danicza horvatzka, slavonzka y dalmatinzka'', koji od 1836. godine izlazi pod imenom ''Danica ilirska'', objavljena je pjesma ''Horvatska Domovina'' Antuna Mihanovića<ref name="Horvatska domovina">[http://www.nsk.hr/horvatska-domovina/ Horvatska domovina], nsk.hr, (pristupljeno 14. ožujka 2013.)</ref>]]
[[Datoteka:Danicza zbornik-45.jpg|mini|300px|U desetom broju prvoga hrvatskog kulturnog i književnog lista ''Danicza horvatzka, slavonzka y dalmatinzka'', koji od 1836. godine izlazi pod imenom ''Danica ilirska'', objavljena je pjesma ''Horvatska Domovina'' Antuna Mihanovića<ref name="Horvatska domovina">[http://www.nsk.hr/horvatska-domovina/ Horvatska domovina], nsk.hr, (pristupljeno 14. ožujka 2013.)</ref>]]


'''Horvatska domovina''', pjesma preporodnog pjesnika [[Antun Mihanović|Antuna Mihanovića]], dala je riječi za [[Hrvatska|hrvatsku]] [[državna himna|državnu himnu]]  
'''Horvatska domovina''', pjesma preporodnog pjesnika [[Antun Mihanović|Antuna Mihanovića]], dala je riječi za [[Hrvatska|hrvatsku]] [[državna himna|državnu himnu]]  

Trenutačna izmjena od 14:39, 7. ožujka 2022.

Datoteka:Danicza zbornik-45.jpg
U desetom broju prvoga hrvatskog kulturnog i književnog lista Danicza horvatzka, slavonzka y dalmatinzka, koji od 1836. godine izlazi pod imenom Danica ilirska, objavljena je pjesma Horvatska Domovina Antuna Mihanovića[1]

Horvatska domovina, pjesma preporodnog pjesnika Antuna Mihanovića, dala je riječi za hrvatsku državnu himnu "Lijepa naša domovino". Za himnu su uzeta prva i druga, te posljednja i pretposljednja kitica. Pjesma je prvi put objavljena u "Danici" br. 10, 14. ožujka 1835. godine. Postoji i prijevod na ruski jezik, koji je napravio Maksim Gorki.[2] Mihanović je pjesmu napisao u Rijeci u staroj guvernerovoj palači.[3]

Horvatska domovina
Lěpa naša domovino,
Oj junačka zemljo mila,
Stare slave dědovino,
Da bi vazda čestna bila!


Mila, kano si nam slavna,
Mila si nam ti jedina,
Mila, kuda si nam ravna,
Mila, kuda si planina!


Vedro nebo, vedro čelo,
Blaga persa, blage noći,
Toplo lěto, toplo dělo,
Bistre vode, bistre oči:


Vele gore, veli ljudi,
Rujna lica, rujna vina,
Silni gromi, silni udi; —
To je naša domovina!


Ženju serpi, mašu kose,
Děd se žuri, snope broji,
Škriplju vozi, brašno nose,
Snaša preduć málo doji:


Pase marha, rog se čuje,
Oj, oj zvenči, oj, u tmine,
K ognju star i mlad šetuje; —
Evo t’ naške domovine!


Luč iz mraka dalko sija,
Po veseloj livadici,
Pěsme glasno brěg odbija,
Ljubni poje k tamburici:
Kolo vode, živo kolo,
I na berdu, i v dolini,
Plešu mladji sve okolo; —
Mi smo, pobre, v domovini!


Magla, što li, Unu skriva?
Ni l’ to našiu jauk turobni?
Tko li moleć smert naziva?
Il’ slobodni, il’ su robni?


»Rat je, bratjo, rat junaci,
Pušku hvataj, sablju paši,
Sedlaj konjče, hajd pešjaci,
Slava budi, gdi su naši!«


Buči bura, magla projde, —
Puca zora, tmina běži, —
Tuga mine, radost dojde, —
Zdravo slobost, — dušman leži!


Veseli se, tužna mati,
Padoše ti verli sini,
Ko junaci, ko Horvati,
Ljaše kervcu domovini!


Teci, Sava hitra, teci
Nit’ ti Dunaj silu gubi,
Kud li šumiš, světu reci:
Da svog’ doma Horvat ljubi,


Dok mu njive sunce grije,
Dok mu hrastje bura vije,
Dok mu mertve grob sakrije,
Dok mu živo serdce bije![1]

Izvori

  1. 1,0 1,1 Horvatska domovina, nsk.hr, (pristupljeno 14. ožujka 2013.)
  2. Mirko Tomasović, Lirski profil hrvatske himne. Vrsni katalog emocija i epiteta:
    "(...) Horvatska domovina imala jak odjek u preporodnom vremenu, ostala je štoviše trajna uspomena ne samo rodoljubna nego i pjesnička. Impresionirala je i Maksima Gorkog, koji ju je preveo na ruski.", Vijenac, br. 236, 20. ožujka 2003., pristupljeno 8. siječnja 2019.
  3. Goran Moravček, Mihanović u Rijeci napisao Lijepu Našu, fluminensia.org, (pristupljeno 14. ožujka 2013.)