Radna zajednica (ustaški pokret): razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Nije prikazana jedna međuinačica | |||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
{{drugo značenje2| [[Radna zajednica]]}} | |||
'''Radna zajednica''', prema Propisniku o zadaći, ustrojstvu, radi u smjernicama [[Ustaše|"Ustaše" - Hrvatskog oslobodilačkog pokreta]], jesu svi [[zbirnik|zbirnici]], [[tabornik|tabornici]], [[logornik|logornici]] i [[stožernik|stožernici]] koji obnašaju dužnost u jednome mjestu. U Radnu zajednicu također ulaze i dužnosnici ustaša i ustaškinja, [[Ustaška muška mladež|Ustaške muške]] i [[Ustaška ženska mladež|ženske mladeži]]. Radna zajednica kao ustanova nastaje čim se u jednom mjestu nalaze dva [[Zbir (ustaški pokret)|zbira]], dva [[Tabor (ustaški pokret)|tabora]], dva [[Logor (ustaški pokret)|logora]] ili dva [[Stožer (ustaški pokret)|stožera]], bez obzira na to iz kojeg su dijela Ustaškog pokreta (ustaša, ustaškinja, [[Ustaška mladež|Ustaške mladeži]]). Svrha je povezati i uskladiti rad svih dijelova Ustaškoga pokreta u selu, općini, kotaru ili velikoj župi. Zadaća mu je povezati sve članove i dužnosnike i organizirati skupne stastanke. Radna zajednica nosi ime prema naselju i ustanovi, pa je za zbir "Ustaša" - Hrvatski oslobodilački pokret - Zbirna (Taborska, ...) - ime mjesta. Radne sjednice saziva, vodi i zaključuje zbirnik, tabornik, logornik ili stožernik, a ako ne može sudjelovati, mijenja ga [[pobočnik (ustaški pokret)|pobočnik]] za upravu.<ref name="Dokumenti">Ustaša: dokumenti o ustaškom pokretu / priredio Petar Požar. - Zagreb : Zagrebačka stvarnost, 1995., str. 302, {{ISBN|953-192-013-3}}</ref><ref>Iz Propisnika o zadaći, ustrojstvu, radi u smjernicama "Ustaše" - Hrvatskog oslobodilačkog pokreta, [[Narodne novine (NDH)|Narodne novine]], br. 181 od 13. kolovoza 1942.</ref> | '''Radna zajednica''', prema Propisniku o zadaći, ustrojstvu, radi u smjernicama [[Ustaše|"Ustaše" - Hrvatskog oslobodilačkog pokreta]], jesu svi [[zbirnik|zbirnici]], [[tabornik|tabornici]], [[logornik|logornici]] i [[stožernik|stožernici]] koji obnašaju dužnost u jednome mjestu. U Radnu zajednicu također ulaze i dužnosnici ustaša i ustaškinja, [[Ustaška muška mladež|Ustaške muške]] i [[Ustaška ženska mladež|ženske mladeži]]. Radna zajednica kao ustanova nastaje čim se u jednom mjestu nalaze dva [[Zbir (ustaški pokret)|zbira]], dva [[Tabor (ustaški pokret)|tabora]], dva [[Logor (ustaški pokret)|logora]] ili dva [[Stožer (ustaški pokret)|stožera]], bez obzira na to iz kojeg su dijela Ustaškog pokreta (ustaša, ustaškinja, [[Ustaška mladež|Ustaške mladeži]]). Svrha je povezati i uskladiti rad svih dijelova Ustaškoga pokreta u selu, općini, kotaru ili velikoj župi. Zadaća mu je povezati sve članove i dužnosnike i organizirati skupne stastanke. Radna zajednica nosi ime prema naselju i ustanovi, pa je za zbir "Ustaša" - Hrvatski oslobodilački pokret - Zbirna (Taborska, ...) - ime mjesta. Radne sjednice saziva, vodi i zaključuje zbirnik, tabornik, logornik ili stožernik, a ako ne može sudjelovati, mijenja ga [[pobočnik (ustaški pokret)|pobočnik]] za upravu.<ref name="Dokumenti">Ustaša: dokumenti o ustaškom pokretu / priredio Petar Požar. - Zagreb : Zagrebačka stvarnost, 1995., str. 302, {{ISBN|953-192-013-3}}</ref><ref>Iz Propisnika o zadaći, ustrojstvu, radi u smjernicama "Ustaše" - Hrvatskog oslobodilačkog pokreta, [[Narodne novine (NDH)|Narodne novine]], br. 181 od 13. kolovoza 1942.</ref> | ||
Posljednja izmjena od 16. prosinac 2024. u 22:47
Za druga značenja, pogledajte Radna zajednica.Radna zajednica, prema Propisniku o zadaći, ustrojstvu, radi u smjernicama "Ustaše" - Hrvatskog oslobodilačkog pokreta, jesu svi zbirnici, tabornici, logornici i stožernici koji obnašaju dužnost u jednome mjestu. U Radnu zajednicu također ulaze i dužnosnici ustaša i ustaškinja, Ustaške muške i ženske mladeži. Radna zajednica kao ustanova nastaje čim se u jednom mjestu nalaze dva zbira, dva tabora, dva logora ili dva stožera, bez obzira na to iz kojeg su dijela Ustaškog pokreta (ustaša, ustaškinja, Ustaške mladeži). Svrha je povezati i uskladiti rad svih dijelova Ustaškoga pokreta u selu, općini, kotaru ili velikoj župi. Zadaća mu je povezati sve članove i dužnosnike i organizirati skupne stastanke. Radna zajednica nosi ime prema naselju i ustanovi, pa je za zbir "Ustaša" - Hrvatski oslobodilački pokret - Zbirna (Taborska, ...) - ime mjesta. Radne sjednice saziva, vodi i zaključuje zbirnik, tabornik, logornik ili stožernik, a ako ne može sudjelovati, mijenja ga pobočnik za upravu.[1][2]
Izvori
- ↑ Ustaša: dokumenti o ustaškom pokretu / priredio Petar Požar. - Zagreb : Zagrebačka stvarnost, 1995., str. 302, ISBN 953-192-013-3
- ↑ Iz Propisnika o zadaći, ustrojstvu, radi u smjernicama "Ustaše" - Hrvatskog oslobodilačkog pokreta, Narodne novine, br. 181 od 13. kolovoza 1942.