Terchová: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
Nema sažetka uređivanja |
||
| (Nisu prikazane 2 međuinačice jednog suradnika) | |||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
{{Infookvir naselje | |||
| ime = Terchová | | ime = Terchová | ||
| ime_genitiv = Terchove | | ime_genitiv = Terchove | ||
| Redak 189: | Redak 189: | ||
[[Datoteka:Terchová Juraj Jánošík MF1.jpg|mini|<center>Jánošíkov kip]] | [[Datoteka:Terchová Juraj Jánošík MF1.jpg|mini|<center>Jánošíkov kip]] | ||
==Znamenitosti== | ==Znamenitosti== | ||
* '' | * ''[[crkva sv. Ćirila i Metoda u Terchovoj|crkva sv. Ćirila i Metoda]]'', prva slovačka crkva posvećena zaštitnicima Europe. Crkva je izgrađena od 1942.-1949. godine, a unutra su drvene skulpture [[solun]]skih misionara, kameni žrtveni oltar terchovskih klesara iz 1976. god. Na prozorima su urezani motivi iz razdoblja Ćirila i Metoda. | ||
* '' | * ''[[Terchovska drvena posteljica]]]'', drvene [[jasle]] koje su napravili domaći majstori podijeljene na dva dijela; prvi je posvećen Terchovskim starim narodnim obrtima, a drugi biblijskom Novom zavjetu. Prvi put je izložen na Božić 1976. godine. | ||
==Poznate osobe == | ==Poznate osobe == | ||
* Jozef Stašo (*1903 – † 1951), [[Salezijanci|SDB]], [[rimokatolička Crkva|rimokatolički]] [[svećenik]], tajnik u [[Apostolska nuncijatura|apostolskoj nuncijaturi]] u Bratislavi.<ref> KUBANOVIĆ, Zlatko: '' Historický náhľad do dejín slovenských saleziánov (Od dona Bosca do roku 1924)''. Bratislava : Don Bosco, 2019. {{ISBN|978-80-8074-436-6}}. S. 273 – 274.</ref> | * [[Jozef Stašo]] (*1903 – † 1951), [[Salezijanci|SDB]], [[rimokatolička Crkva|rimokatolički]] [[svećenik]], tajnik u [[Apostolska nuncijatura|apostolskoj nuncijaturi]] u Bratislavi.<ref> KUBANOVIĆ, Zlatko: '' Historický náhľad do dejín slovenských saleziánov (Od dona Bosca do roku 1924)''. Bratislava : Don Bosco, 2019. {{ISBN|978-80-8074-436-6}}. S. 273 – 274.</ref> | ||
==Izvori== | ==Izvori== | ||
{{izvori}} | {{izvori}} | ||
{{Svjetska baština u Slovačkoj}} | {{Svjetska baština u Slovačkoj}} | ||
{{općine u okrugu Žilini}} | |||
[[Kategorija:Naselja u Slovačkoj]] | [[Kategorija:Naselja u Slovačkoj]] | ||
[[Kategorija:Okrug Žilina]] | |||
[[Kategorija:Svjetska baština u Slovačkoj]] | [[Kategorija:Svjetska baština u Slovačkoj]] | ||
[[Kategorija:Nematerijalna svjetska baština u Europi]] | [[Kategorija:Nematerijalna svjetska baština u Europi]] | ||
Posljednja izmjena od 3. travanj 2026. u 21:20
| Terchová | |
|---|---|
| Koordinate: 49°15.20′N 19°02′E / 49.25333°N 19.033°E | |
| Država | |
| Pokrajina | |
| Regija | Severné Považie |
| Prvi spomen | 1580. |
| Vlast | |
| - Gradonačelnik | Viktor Vallo |
| Površina | |
| - Ukupna | 84,54 km² |
| Visina | 518 m |
| Stanovništvo (31. prosinca 2013.) | |
| - Grad | 4.018 |
| - Gustoća | 47,53 stan./km² |
| Vremenska zona | CET (UTC+1) |
| - Ljeto (DST) | CEST (UTC+2) |
| Poštanski broj | 013 06 |
| Pozivni broj | +421 (0)41 |
| Registarska oznaka | ZA |
| Službena stranica www.terchova.sk | |
| Zemljovid | |
Terchová (sr. Тјерхова)) je naselje u Žilinskom kraju i Okrugu Žilina, sjeverna Slovačka.


Zemljopis
Terchová je turističko naselje u najposjećenijem zimovalištu u Slovačkoj, Vrátna dolina, u planini Mala Fatra, oko 25 km istočno od grada Žilina. Središtem naselja protječe rijeka Varínka.
Klima je umjereno-kontinentalna. Ljeta su topla, a zime hladne i snježne. Zbog položaja u dolini među planinama je temperatura nešto niža i ima dovoljno padalina.
Povijest
Naselje je osnovano 1580. godine, ali je područje bilo naseljeno i prije njegova osnutka. Prvobitno naselje Vlaha iz razdoblja vlaške kolonizacije, polako se počelo mijenjati u poljoprivredno naselje dolaskom mnogih novih doseljenika u 17. stoljeć. U 19. stoljeću je zbog nekoliko suša i pošasti veliki broj stanovnika emigrirao u SAD, Kanadu i Argentinu. Pred kraj Drugog svjetskog rata polovica starog drvenog dijela sela je izgorjela. Tijekom prvih poslijeratnih godina ona je obnovljena u sklopu dvogodišnjeg plana. Selo je najpoznatije po tome što je mjesto u kojem je rođen i odrastao Juraj Jánošík, slovački odmetnik i nacionalna legenda iz 18. st.


Kultura
Selo je uglavnom poznato po svojoj kulturnoj tradiciji i kao središte turizma. Od ranih 60-ih godina svake godine se održava kulturni festival poznat kao Janošikovi dani. U blizini sela u dolini Vratarima nalazi se centar za ljetni i zimski turizam i skijališta. Tu je i stalna izložba Považskog muzeja Žiline pod nazivom „Janošik i Terchová”.
Terchovska glazba
Važan dio narodne umjetnosti Terchová je glazba koja se prenosila s koljena na koljeno. Najprije je postojala kao pjevanje kojemu su dodane trávnice, zviždaljke i kasnije gudački instrumenti. Gudačku skupinu čine jedna ili dvije prve violine, kontrabas i basist (koji čine određeno udvojavanje koje se zove „basičke”). U ranijim vremenima glazbenici su sami proizvodili instrumente, proizvedene od svojih drvenih sanduka, tzv. „kutije”. Stoga se Terchovská glazba ponekad naziva „glazba kutija”[1]. Terchovská glazba je od 2013. god. upisana na UNESCO-v popis nematerijalne svjetske baštine u Europi[2]


Znamenitosti
- crkva sv. Ćirila i Metoda, prva slovačka crkva posvećena zaštitnicima Europe. Crkva je izgrađena od 1942.-1949. godine, a unutra su drvene skulpture solunskih misionara, kameni žrtveni oltar terchovskih klesara iz 1976. god. Na prozorima su urezani motivi iz razdoblja Ćirila i Metoda.
- Terchovska drvena posteljica], drvene jasle koje su napravili domaći majstori podijeljene na dva dijela; prvi je posvećen Terchovskim starim narodnim obrtima, a drugi biblijskom Novom zavjetu. Prvi put je izložen na Božić 1976. godine.
Poznate osobe
- Jozef Stašo (*1903 – † 1951), SDB, rimokatolički svećenik, tajnik u apostolskoj nuncijaturi u Bratislavi.[3]
Izvori
- ↑ MORAVČÍK, Vladimír, Znovuoživená škatuľová muzika
- ↑ Terchovska glazba na službenim stranicama UNESCO-a (eng.) Preuzeto 17. travnja 2014.
- ↑ KUBANOVIĆ, Zlatko: Historický náhľad do dejín slovenských saleziánov (Od dona Bosca do roku 1924). Bratislava : Don Bosco, 2019. ISBN 978-80-8074-436-6. S. 273 – 274.
| ||||||||||||||||||||
| ||||||||