Subotica (utvrda): razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
m Zamjena teksta - '<!--'''Su(.*)'''-->' u ''
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Subotica (utvrda)'''-->{{Coord|45.505600|18.352000|region:HR-17_type:landmark_dim:20|display=title|format=dms}}
{{Coord|45.505600|18.352000|region:HR-17_type:landmark_dim:20|display=title|format=dms}}
'''Subotica''' (''Castellana  Zombathel,  Szombatheli, Subotis'') je bila  [[utvrda]] i [[trgovište]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]].
'''Subotica''' (''Castellana  Zombathel,  Szombatheli, Subotis'') je bila  [[utvrda]] i [[trgovište]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]].
== Smještaj ==
== Smještaj ==

Posljednja izmjena od 22. lipanj 2025. u 10:54

Subotica (Castellana Zombathel, Szombatheli, Subotis) je bila utvrda i trgovište u Hrvatskoj.

Smještaj

Utvrda Subotica nalazi se istočno od naselja Luga Subotičkog u općini Koški nedaleko Našica u Osječko-baranjskoj županiji.

Povijest

Utvrdu su izgradili baruni Korođski, ubrzo nakon što su dobili Koškansko vlastelinstvo (Terra Cos) 1258. na dar od kralja Bele IV., a zbog zasluga u borbi protiv Tatara. 1321. vlasnici utvrde postaju vlastelini Selački koji su i ujedno vlasnici Koškanskog vlastelinstva. Selački 1386. padaju u nemilost tadašnjeg kralja Žigmunda Luksemburškog koji im oduzima vlastelinstvo i daruje ga grofovima Gorjanskim. U to doba uz utvrdu razvijeno je i trgovište koje dobro posluje zbog blizine od svega dvadesetak kilometara gradova Našica (Bedemgrad), Osijeka, Đakova i Valpova. Subotica je u to vrijeme rimokatolička župa za okolna sela sa stalnim boravištem svećenika. Utvrda u 15. stoljeću opet prelazi u posjed vlastelina Korođski. Nakon prvih provala Turaka krajem 15. stoljeća sjedište Koškanskog vlastelinstva iz Koške izmješteno je u bolje utvrđenu utvrdu Subotica koja je bila izgrađena od kamenih blokova. Posljednji vlasnici utvrde su vlastelini Gereb de Wingarth, a utvrda pada u ruke Turaka krajem 1536. Tada Turci osvajaju i obližnje utvrde u Podgoraču, Sedlaku, Gorjanima i Đakovu, a nakon povratka sa osvajanja iz sjeverne Ugarske. U to vrijeme u utvrdi i okolo žive pretežno novo naseljeni stanovnici muslimanske vjere. Krajem 17. stoljeće (1688.) u ratu za oslobađanje Slavonije od Turaka utvrda je zapaljena i porušena kao i većina u tadašnjoj Slavoniji. Na ovo područje u prvoj polovici 20. stoljeća naseljavaju se novi stanovnici na područje današnjeg sela Luga Subotičkog. Usmenom predajom je zabilježeno da su novi stanovnici koristili pri gradnji kuća, gospodarskim objekata i prilaznih cesta, kamene blokove i ostali materijal sa srednjovjekovne utvrde Subotica. U današnje vrijeme ostali su nazivi Subotica i Gradina za okolna polja gdje se nekad nalazila utvrda i trgovište.

Povezani članci

Lug Subotički

Povijest Podgorača

Izvori

  • Škola u Koški 1852. do 2002., skupina autora, Izdavač OŠ Ivane-Brlić Mažuranić, Koška 2002.
  • Terra cos novine, broj 1. u izdanju OŠ I. B. Mažuranić Koška, 2001.
  • [1] Cisdravska baranjska županija u srednjem vijeku
  • Milan Vrbanus: Toponimija našičkog vlastelinstva prema izvorima iz prve četvrtine 18. stoljeća.
  • Pavao Živković: Turska osvajanja Slavonije, Srijema i Baranje