Gottfried Böhm: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
m Zamjena teksta - '{{fr}}' u '{{fra oznaka}}'
 
(Nisu prikazane 3 međuinačice 2 suradnika)
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Gottfried Böhm'''-->{{Likovni umjetnik
<!--'''Gottfried Böhm'''-->{{infookvir likovni umjetnik
|ime = Gottfried Böhm
|ime = Gottfried Böhm
|period = [[ekspresionistička arhitektura]]<br>[[postmoderna arhitektura]]
|period = [[ekspresionistička arhitektura]]<br>[[postmoderna arhitektura]]
Redak 22: Redak 22:
[[Slika:LDS_NRW_MainBuilding.jpg|mini|lijevo|200px|<center>Glavna zgrada Ureda za statistiku, [[Düsseldorf]] (1972.—75.)]]
[[Slika:LDS_NRW_MainBuilding.jpg|mini|lijevo|200px|<center>Glavna zgrada Ureda za statistiku, [[Düsseldorf]] (1972.—75.)]]
[[Slika:Hans-Otto-Theater4.jpg|mini|lijevo|200px|<center>''[[Kazalište Hans Otto]]'', [[Potsdam]], [[Njemačka]] (2004.-06.)]]
[[Slika:Hans-Otto-Theater4.jpg|mini|lijevo|200px|<center>''[[Kazalište Hans Otto]]'', [[Potsdam]], [[Njemačka]] (2004.-06.)]]
Rođen je u obitelji arhitekata u [[Offenbach na Majni|Offenbachu]] u [[Hessen]]u. Njegov djed, kao i otac, [[Dominikus Böhm]], su izgradili nekoliko crkava u Njemačkoj. Gottfried je nakon diplome na Tehničkom sveučilištu u Münchenu 1946. god. izučavao kiparstvo na obližnjoj akademiji. Od 1947., do očeve smrti 1955. god., radio je sa svojim ocem. Tijekom toga razdoblja radio je i pod vodstvom [[Rudolf Schwarz|Rudolfa Schwarza]] u [[Köln]]u. od. 1951. radio je šest meseci i u [[New York]]u. Tijekom putovanja u Ameriku sreo je dvije najveće inspiracije, [[Ludwig Mies van der Rohe|Mies van der Rohea]] i [[Walter Gropius|Waltera Gropiusa]].<ref>Francis Rambert, ''[http://www.universalis.fr/encyclopedie/hans-hollein Hans Hollein]'' {{fr}} Preuzeto 16. svibnja 2013.</ref>.
Rođen je u obitelji arhitekata u [[Offenbach na Majni|Offenbachu]] u [[Hessen]]u. Njegov djed, kao i otac, [[Dominikus Böhm]], su izgradili nekoliko crkava u Njemačkoj. Gottfried je nakon diplome na Tehničkom sveučilištu u Münchenu 1946. god. izučavao kiparstvo na obližnjoj akademiji. Od 1947., do očeve smrti 1955. god., radio je sa svojim ocem. Tijekom toga razdoblja radio je i pod vodstvom [[Rudolf Schwarz|Rudolfa Schwarza]] u [[Köln]]u. od. 1951. radio je šest meseci i u [[New York]]u. Tijekom putovanja u Ameriku sreo je dvije najveće inspiracije, [[Ludwig Mies van der Rohe|Mies van der Rohea]] i [[Walter Gropius|Waltera Gropiusa]].<ref>Francis Rambert, ''[http://www.universalis.fr/encyclopedie/hans-hollein Hans Hollein]'' {{fra oznaka}} Preuzeto 16. svibnja 2013.</ref>.


Od 1955. god. preuzima očevu tvrtku i gradi mnogo građevina po Nemačkoj, uključujući crkve, muzeje, urede, kuće i apartmane. Smatrali su ga i [[ekspresionizam|ekspresionistom]] i arhitektom post-[[Bauhaus]]a. On sebe definira kao arhitekta koji spaja prošlost i budućnost, između svijeta ideja i tvarnog svijeta, između zgrada i njihovog okoliša.
Od 1955. god. preuzima očevu tvrtku i gradi mnogo građevina po Nemačkoj, uključujući crkve, muzeje, urede, kuće i apartmane. Smatrali su ga i [[ekspresionizam|ekspresionistom]] i arhitektom post-[[Bauhaus]]a. On sebe definira kao arhitekta koji spaja prošlost i budućnost, između svijeta ideja i tvarnog svijeta, između zgrada i njihovog okoliša.
Njegovi rani projekti su uglavnom od [[beton]]a, a kasnije više koristi [[čelik]] i [[staklo]]. U mnogim njegovim projektima primećuje se njegova skrb za urbanizam, poput uređenja vjerskog kompleksa u Kolnu i Praškog trga u Berlinu, te četvrti Lingotto u [[Turin]]u. Najpoznatija građevina Gottfried Böhmsa je katedrala u [[Marijansko svetište u Nevigesu|Marijinskom svetišu u Nevigesu]].
Njegovi rani projekti su uglavnom od [[beton]]a, a kasnije više koristi [[čelik]] i [[staklo]]. U mnogim njegovim projektima primećuje se njegova skrb za urbanizam, poput uređenja vjerskog kompleksa u Kolnu i Praškog trga u Berlinu, te četvrti Lingotto u [[Turin]]u. Najpoznatija građevina Gottfried Böhmsa je katedrala u [[Marijansko svetište u Nevigesu|Marijinskom svetišu u Nevigesu]].


Od 1968. god. član je Berlinske akademije umjetnosti, a od 1993. god. Zavoda za arhitekturu Akademije umjetnosti<ref>[http://www.adk.de/de/akademie/mitglieder/mitglieder-datenbank.htm?we_objectID=30027 Stranice Akademije umjetnosti u Berlinu] {{de}} Preuzeto 16. svibnja 2013.</ref>.
Od 1968. god. član je Berlinske akademije umjetnosti, a od 1993. god. Zavoda za arhitekturu Akademije umjetnosti<ref>[http://www.adk.de/de/akademie/mitglieder/mitglieder-datenbank.htm?we_objectID=30027 Stranice Akademije umjetnosti u Berlinu] {{nje oznaka}} Preuzeto 16. svibnja 2013.</ref>.
God. 1986. dobio je [[Pritzkerova nagrada|Pritzkerovu nagradu]] za arhitekturu, koja se smatra jednim od najprestižnijih svetskih priznanja za arhitekturu.
God. 1986. dobio je [[Pritzkerova nagrada|Pritzkerovu nagradu]] za arhitekturu, koja se smatra jednim od najprestižnijih svetskih priznanja za arhitekturu.


Böhm je u braku s Elisabeth Böhm, arhitekticom koju je upoznao tijekom studija u Münchenu. Ona mu je također asistirala u nekoliko njegovih projekata, radeći uglavnom na unutarnjem uređenju<ref>Hiltrud Kier, ''Bauten und Projekte in: Kristin Feireiss (Hg.): Elisabeth Böhm: Stadtstrukturen und Bauten'', str. 64. {{de}}</ref>
Böhm je u braku s Elisabeth Böhm, arhitekticom koju je upoznao tijekom studija u Münchenu. Ona mu je također asistirala u nekoliko njegovih projekata, radeći uglavnom na unutarnjem uređenju<ref>Hiltrud Kier, ''Bauten und Projekte in: Kristin Feireiss (Hg.): Elisabeth Böhm: Stadtstrukturen und Bauten'', str. 64. {{nje oznaka}}</ref>


==Djela==
==Djela==
Redak 63: Redak 63:


==Izvori==
==Izvori==
{{commonscat}}
 
{{izvori}}
{{izvori}}


==Vanjske poveznice==
==Vanjske poveznice==
* [http://deu.archinform.net/arch/851.htm Gottfried Böhm na arch INFORM] {{de}}
* [http://deu.archinform.net/arch/851.htm Gottfried Böhm na arch INFORM] {{nje oznaka}}
* [https://web.archive.org/web/20100111025759/http://www.pritzkerprize.com/laureates/1986/index.html Biografija na stranicama Pritzkerove nagrade] {{eng oznaka}}
* [https://web.archive.org/web/20100111025759/http://www.pritzkerprize.com/laureates/1986/index.html Biografija na stranicama Pritzkerove nagrade] {{eng oznaka}}


Posljednja izmjena od 30. svibanj 2025. u 03:03

Gottfried Böhm
ekspresionistička arhitektura
postmoderna arhitektura
Gottfried Böhm
Gottfried Böhm na otvorenju svoje izložbe u Kolnu 2009. god.
Rođenje 23. siječnja 1920.
Offenbach na Majni, Hessen, Njemačka
Smrt 9. lipnja 2021.
Köln
Nacionalnost njemačko
Vrsta umjetnosti arhitektura, kiparstvo
Praksa Tehničko sveučilište u Münchenu (TUM), Ured Cajetana J. B. Baumanna, Ured Böhm
Utjecali Ludwig Mies van der Rohe, Walter Gropius, Cajetan J. B. Baumann
Poznata djela Gospina kapela St. Kolumba (Köln)
Hodočasnička crkva u Nevigesu
Hans Otto Theater
Nagrade Nagrada Fritz Schumacher (1985.), Pritzkerova nagrada (1986.)

Gottfried Böhm (Offenbach na Majni, 23. siječnja 1920. – Köln, 9. lipnja 2021.) bio je jedan od najvažnijih njemačkih modernih arhitekata koji je svoj ugled izgradio izrazito plastičnim zgradama od betona, čelika i stakla koje se smatraju „arhitektonskim ikonama 20. stoljeća”[1]; dobitnik Pritzkerove nagrade za arhitekturu (1986.), poznat i kao jedan od prvih autora postmodernizma (postmoderna arhitektura).

Datoteka:Koeln christi auferstehung boehm.jpg
Knjižnica centra za mlade, Köln, 1968.
Datoteka:Gottfried böhm, pilgrimage church, neviges 1963-1972 - 02.jpg
Hodočasnička crkva Nevigeser Wallfahrtsdom, Velbert, 1963.-72.

Životopis

Datoteka:LDS NRW MainBuilding.jpg
Glavna zgrada Ureda za statistiku, Düsseldorf (1972.—75.)
Datoteka:Hans-Otto-Theater4.jpg
Kazalište Hans Otto, Potsdam, Njemačka (2004.-06.)

Rođen je u obitelji arhitekata u Offenbachu u Hessenu. Njegov djed, kao i otac, Dominikus Böhm, su izgradili nekoliko crkava u Njemačkoj. Gottfried je nakon diplome na Tehničkom sveučilištu u Münchenu 1946. god. izučavao kiparstvo na obližnjoj akademiji. Od 1947., do očeve smrti 1955. god., radio je sa svojim ocem. Tijekom toga razdoblja radio je i pod vodstvom Rudolfa Schwarza u Kölnu. od. 1951. radio je šest meseci i u New Yorku. Tijekom putovanja u Ameriku sreo je dvije najveće inspiracije, Mies van der Rohea i Waltera Gropiusa.[2].

Od 1955. god. preuzima očevu tvrtku i gradi mnogo građevina po Nemačkoj, uključujući crkve, muzeje, urede, kuće i apartmane. Smatrali su ga i ekspresionistom i arhitektom post-Bauhausa. On sebe definira kao arhitekta koji spaja prošlost i budućnost, između svijeta ideja i tvarnog svijeta, između zgrada i njihovog okoliša. Njegovi rani projekti su uglavnom od betona, a kasnije više koristi čelik i staklo. U mnogim njegovim projektima primećuje se njegova skrb za urbanizam, poput uređenja vjerskog kompleksa u Kolnu i Praškog trga u Berlinu, te četvrti Lingotto u Turinu. Najpoznatija građevina Gottfried Böhmsa je katedrala u Marijinskom svetišu u Nevigesu.

Od 1968. god. član je Berlinske akademije umjetnosti, a od 1993. god. Zavoda za arhitekturu Akademije umjetnosti[3]. God. 1986. dobio je Pritzkerovu nagradu za arhitekturu, koja se smatra jednim od najprestižnijih svetskih priznanja za arhitekturu.

Böhm je u braku s Elisabeth Böhm, arhitekticom koju je upoznao tijekom studija u Münchenu. Ona mu je također asistirala u nekoliko njegovih projekata, radeći uglavnom na unutarnjem uređenju[4]

Djela

Datoteka:Wdr-arkaden koeln.jpg
Tržni centar WDR (u suradnji s Elisabeth Böhm i Peterom Böhmom, (1991.–1998.)

Izvori

  1. ↑ Gottfried Böhm, Rocks made ​​of concrete and glass. Izložbeni vodič Muzeja primijenjenih umjetnosti, Köln, 2009.
  2. ↑ Francis Rambert, Hans Hollein (fra.) Preuzeto 16. svibnja 2013.
  3. ↑ Stranice Akademije umjetnosti u Berlinu (nje.) Preuzeto 16. svibnja 2013.
  4. ↑ Hiltrud Kier, Bauten und Projekte in: Kristin Feireiss (Hg.): Elisabeth Böhm: Stadtstrukturen und Bauten, str. 64. (nje.)

Vanjske poveznice

v •  • u
Dobitnici Pritzkerove nagrade
1979. Philip Johnson • 1980. Luis Barragán • 1981. James Stirling • 1982. Kevin Roche • 1983. I. M. Pei • 1984. Richard Meier • 1985. Hans Hollein • 1986. Gottfried Böhm • 1987. Kenzō Tange • 1988. Gordon Bunshaft i Oscar Niemeyer • 1989. Frank Gehry • 1990. Aldo Rossi • 1991. Robert Venturi • 1992. Álvaro Siza Vieira • 1993. Fumihiko Maki • 1994. Christian de Portzamparc • 1995. Tadao Ando • 1996. Rafael Moneo • 1997. Sverre Fehn • 1998. Renzo Piano • 1999. Norman Foster • 2000. Rem Koolhaas • 2001. Herzog & de Meuron • 2002. Glenn Murcutt • 2003. Jørn Utzon • 2004. Zaha Hadid • 2005. Thom Mayne • 2006. Paulo Mendes da Rocha • 2007. Richard Rogers • 2008. Jean Nouvel • 2009. Peter Zumthor • 2010. Kazuyo Sejima i Ryue Nishizawa / SANAA • 2011. Eduardo Souto de Moura • 2012. Wang Shu • 2013. Toyo Ito • 2014. Shigeru Ban • 2015. Frei Otto • 2016. Alejandro Aravena
Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Gottfried_Böhm&oldid=593197"