Tri kraljevstva: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje web) |
||
| Redak 6: | Redak 6: | ||
Razdoblje Tri kraljevstva se obično na dijeli na tri cjeline: prvo „neslužbeno” razdoblje od 184. do 220. godine, koji su karakterizirali stalni sukobi, prvo između pobunjenih seljaka i carske vlasti, a potom između odmetnutih i suparničkih vojnih zapovjednika koji su se pretvorili u [[gospodar rata|gospodare rata]]; drugo razdoblje je karakterizirala relativna stabilnost unutar granica novostvorene tri države; treće razdoblje je karakterizirala nova eskalacija nasilja nakon što je državu Shu uništila država Wei (263.), a potom vladajuću dinastiju Weija svrgnula dinastija Jin te konačnu uspostavu vlasti dinastije Jin u čitavoj državi Wu. | Razdoblje Tri kraljevstva se obično na dijeli na tri cjeline: prvo „neslužbeno” razdoblje od 184. do 220. godine, koji su karakterizirali stalni sukobi, prvo između pobunjenih seljaka i carske vlasti, a potom između odmetnutih i suparničkih vojnih zapovjednika koji su se pretvorili u [[gospodar rata|gospodare rata]]; drugo razdoblje je karakterizirala relativna stabilnost unutar granica novostvorene tri države; treće razdoblje je karakterizirala nova eskalacija nasilja nakon što je državu Shu uništila država Wei (263.), a potom vladajuću dinastiju Weija svrgnula dinastija Jin te konačnu uspostavu vlasti dinastije Jin u čitavoj državi Wu. | ||
Tri kraljevstva se općenito smatraju jednim od najkrvavijih razdoblje kineske povijesti. Kao argument za takve tvrdnje se navodi popis stanovništva izveden pred kraj dinastije Han, kada je u Kini zabilježeno preko 50 milijuna stanovnika <ref name=ANU>{{ | Tri kraljevstva se općenito smatraju jednim od najkrvavijih razdoblje kineske povijesti. Kao argument za takve tvrdnje se navodi popis stanovništva izveden pred kraj dinastije Han, kada je u Kini zabilježeno preko 50 milijuna stanovnika <ref name=ANU>{{Citiranje web|title=The Three Kingdoms and Western Jin: A history of China in the Third Century AD|url=http://www.anu.edu.au/asianstudies/decrespigny/3KWJin.html|last=de Crespigny|first=Rafe|publisher=Australian National University|month=November | year=2003|accessdate=29. listopada 2010.}}</ref>, dok je popis koji je napravila Zapadna dinastija Jin stoljeće kasnije zabilježio tek 16 milijuna stanovnika. <ref name=ANU/> Usprkos tome, isto je rzdoblje zabilježio i izvjestan tehnološki napredak, koji se najčešće vezuje uz inovacije [[Zhuge Liang]]a i [[Ma Jun]]a. | ||
Zbog niza dramatičnih događaja i živopisnih ličnosti koje su u njima sudjelovale, Tri kraljevstva su ostavila dubok trag na kinesku, a preko nje i na [[Istočna Azija|istočnoazijsku]] kulturu, što se očituje u brojnim tragovima u narodnim pričama, pjesmama, književnim i umjetničkim djelima, odnosno filmovima, TV-serijama i video-igrama. Od svih tih tragova je vjerojatno najpoznatija ''[[Romansa Tri kraljevstva]]'', povijesni roman iz 14. stoljeća koji se smatra jednim od klasika kineske i svjetske književnosti; glavnu građu za taj tekst je dao ''[[Sanguo Zhi]]'' Chen Shoua, koji je, s obzirom da je sastavljen u 3. stoljeću, glavni i autorativni izvor podataka o razdoblju. | Zbog niza dramatičnih događaja i živopisnih ličnosti koje su u njima sudjelovale, Tri kraljevstva su ostavila dubok trag na kinesku, a preko nje i na [[Istočna Azija|istočnoazijsku]] kulturu, što se očituje u brojnim tragovima u narodnim pričama, pjesmama, književnim i umjetničkim djelima, odnosno filmovima, TV-serijama i video-igrama. Od svih tih tragova je vjerojatno najpoznatija ''[[Romansa Tri kraljevstva]]'', povijesni roman iz 14. stoljeća koji se smatra jednim od klasika kineske i svjetske književnosti; glavnu građu za taj tekst je dao ''[[Sanguo Zhi]]'' Chen Shoua, koji je, s obzirom da je sastavljen u 3. stoljeću, glavni i autorativni izvor podataka o razdoblju. | ||
Posljednja izmjena od 8. prosinac 2021. u 10:17
 | ||||||
| Prapovijest Kine | ||||||
| 3 Suverena i 5 Careva | ||||||
| Dinastija Xia 2100. pr. Kr. – 1600. pr. Kr. | ||||||
| Dinastija Shang 1600. pr. Kr. – 1046. pr. Kr. | ||||||
| Dinastija Zhou 1045. pr. Kr. – 256. pr. Kr. | ||||||
| Proljeće i jesen | Istočni Zhou | |||||
| Zaraćene države | ||||||
| Dinastija Qin 221. pr. Kr. – 206. pr. Kr. | ||||||
| Zapadni Han | Dinastija Han 206. pr. Kr. – 220. | |||||
| Dinastija Xin 9. – 23. | ||||||
|
Tri kraljevstva
220. – 280. |
||||||
|
Dinastija Jin
265. – 420. |
||||||
|
Šesnaest kraljevstava
304. – 439. |
||||||
|
Južne i Sjeverne dinastije
420. – 589. |
||||||
|
Dinastija Sui
581. – 618. |
||||||
|
Liao
907. – 1125. |
Pet dinastija i Deset kraljevstava
907. – 960. |
|||||
|
Song
907. – 1279. |
||||||
|
Dinastija Yuan
1271. – 1368. |
||||||
|
Dinastija Ming
1368. – 1644. |
||||||
|
Dinastija Qing
1644. – 1911. |
||||||
Republika Kina
1912. – 1949. |
||||||
| Republika Kina (Tajvan) | ||||||
Razdoblje Tri kraljevstva (kineski: 三國時代 / 三国|时代, pinyin: Sānguó shí dài) je naziv za razdoblje u povijesti Kine nakon kolapsa dinastije Han, odnosno početak višestoljetnog doba političke nestabilnosti i razjedinjenosti poznatog kao Šest dinastija. U užem smislu se pod time podrazumijeva razdoblje koji je počelo kada je godine 220. osnovana nezavisna država Cao Wei na sjeveru Kine, a prestalo godine 280. kada je Kina ponovno politički ujedinjena pod vlašću dinastije Jin. Veliki dio kineskih i drugih povijesničara, pak, početak razdoblja smješta u godinu 184. kada je izbio ustanak Žutih turbana.
Tri kraljevstva po kojima je razdoblje dobilo ime su bili: Wei na sjeveru, Shu na jugozapadu i Wu na jugoistoku. Povjesničari su im kasnije dali imena Cao Wei, Shu Han i Istočni Wu kako bi ih mogli razlikovati od istoimenih država u ranijim i kasnijim razdobljima. Iako se u stranim prijevodima nazivaju kraljevstvima, ispravniji naziv za svaku od tih država bi trebao biti carstvo, s obzirom da su se vladari sve tri države nazivali carevima, odnosno legitimnim nasljednicima prijestolja svrgnute dinastije. Usprkos toga što bi naziv Tri carstva trebao biti ispravniji [1] izraz Tri kraljevstva je postao standard među sinolozima.
Razdoblje Tri kraljevstva se obično na dijeli na tri cjeline: prvo „neslužbeno” razdoblje od 184. do 220. godine, koji su karakterizirali stalni sukobi, prvo između pobunjenih seljaka i carske vlasti, a potom između odmetnutih i suparničkih vojnih zapovjednika koji su se pretvorili u gospodare rata; drugo razdoblje je karakterizirala relativna stabilnost unutar granica novostvorene tri države; treće razdoblje je karakterizirala nova eskalacija nasilja nakon što je državu Shu uništila država Wei (263.), a potom vladajuću dinastiju Weija svrgnula dinastija Jin te konačnu uspostavu vlasti dinastije Jin u čitavoj državi Wu.
Tri kraljevstva se općenito smatraju jednim od najkrvavijih razdoblje kineske povijesti. Kao argument za takve tvrdnje se navodi popis stanovništva izveden pred kraj dinastije Han, kada je u Kini zabilježeno preko 50 milijuna stanovnika [2], dok je popis koji je napravila Zapadna dinastija Jin stoljeće kasnije zabilježio tek 16 milijuna stanovnika. [2] Usprkos tome, isto je rzdoblje zabilježio i izvjestan tehnološki napredak, koji se najčešće vezuje uz inovacije Zhuge Lianga i Ma Juna.
Zbog niza dramatičnih događaja i živopisnih ličnosti koje su u njima sudjelovale, Tri kraljevstva su ostavila dubok trag na kinesku, a preko nje i na istočnoazijsku kulturu, što se očituje u brojnim tragovima u narodnim pričama, pjesmama, književnim i umjetničkim djelima, odnosno filmovima, TV-serijama i video-igrama. Od svih tih tragova je vjerojatno najpoznatija Romansa Tri kraljevstva, povijesni roman iz 14. stoljeća koji se smatra jednim od klasika kineske i svjetske književnosti; glavnu građu za taj tekst je dao Sanguo Zhi Chen Shoua, koji je, s obzirom da je sastavljen u 3. stoljeću, glavni i autorativni izvor podataka o razdoblju.
Osobe iz vremena[uredi]
Izvori[uredi]
- ↑ Chinaknowledge, Chinese History - Three Kingdoms
- ↑ 2,0 2,1 {{
- if:
Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},|Citiranje web},
]]}},
