Spiennes: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
m Zamjena teksta - '{{(.*)WProjekti(.*)↵\|(.*)commons(.*)\=(.*)↵}}' u ''
 
(Nisu prikazane 4 međuinačice 2 suradnika)
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Spiennes'''-->{{UNESCO-svjetska baština
{{UNESCO – svjetska baština
|ime mjesta = Neolitski rudnik kremena u Spiennesu
|ime mjesta = Neolitski rudnik kremena u Spiennesu
|slika = Minières néolithiques de silex - Spiennes (1).jpg
|slika = Minières néolithiques de silex - Spiennes (1).jpg
Redak 35: Redak 35:


===Ostali projekti===
===Ostali projekti===
{{WProjekti
 
|commonscat=Spiennes
|commonscathr=Spiennes
}}


{{coord|50|25|50.8|N|3|58|43.6|E|region:BE_type:landmark|display=title}}
{{coord|50|25|50.8|N|3|58|43.6|E|region:BE_type:landmark|display=title}}

Posljednja izmjena od 21. ožujak 2026. u 21:35

Neolitski rudnik kremena u Spiennesu
Svjetska baština – UNESCO
Neolitski rudnik kremena u Spiennesu
Belgija


Lokacija Spiennesa u Belgiji
Godina uvrštenja: 2000. (24. zasjedanje)
Vrsta: Kulturno dobro
Mjerilo: i, iii, iv
Ugroženost: ne
Poveznica: 1006 UNESCO

Spiennes je selo u valonskoj općini Mons, u Belgiji, koje je najpoznatije po svom rudniku kremena iz neolita, prije oko 6.000 godina, a koji se koristio preko 1.800 godina bez prestanka. Rudnik se proteže kao tisuće otvora na preko 100 hektara vapnenačke doline u blizini Monsa i predstavlja prijelaz tehnologije rudarstva iz otvorenog rudnika u dubinski kop (duboki od 8 do 11 m). On je od 2000. godine upisan na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi kao „najveći i najstariji kompleks rudnika u Europi”, koji prikazuje razvoj ljudske tehnologije.

Ljudi su tu tražili komade kremena (do 2 m duljine) kopajući pijucima od jelenjskih rogova. Komadi su potom klesani odbijanjem rubova kako bi se dobili oblici sjekira, i na kraju polirani do krajnjeg oblika. Često se trgovalo neobrađenim kremenom, a on se polirao na krajnjoj destinaciji. Poliranjem se kremena sjekira ojačavala kako bi dulje trajala. Sjekire su najčešće korištene za prokrčavanje šuma tijekom neolita, ali i za oblikovanje građe za drvene kolibe i kanue.

Poveznice

Vanjske poveznice

Ostali projekti

v •  • u
Svjetska baština u Belgiji
Kulturna dobra (12)
Povijesno središte Bruggea (2000.) • Grand Place u Bruxellesu (1998.) • Građevine Victora Horte u Bruxellesu (2000.) • Palača Stoclet u Bruxellesu (2009.) • Flandrijski Béguinage (naselja beginskog sestrinstva) (1998.) • Arhitektonska djela Le Corbusiera, izniman doprinos modernom pokretu1) (2016.) • Muzej Plantin-Moretus u Antwerpenu (2005.) • Neolitski rudnik kremena Spiennes (2000.) • Ustave na Središnjem valonskom kanalu (1998.) • Katedrala Notre-Dame u Tournaiju (2000.) • Važni Valonski rudnici (2012.) • Zvonici u Belgiji i Francuskoj2) (1999.)
Belgijska zastava
Prirodna dobra (1)
Bukove prašume u Karpatima i drugim područjima Europe3) (2017.)
Nematerijalna
svjetska baština (7)
Karneval Aalst (2010.) • Karneval Binche (2008.) • Koračnice Entre-Sambre-et-Meuse (2012.) • Houtem Jaarmarkt, anualni zimski sajam i stočna tržnica u selu Sint-Lievens-Houtem • Krakelingen i Tonnekensbrand, svečanost kruha i vatre o svršetku zime u Geraardsbergenu (2010.) • Leuvenski generacijski repertoar (2011.) • Lov na škampe s konjima u Oostduinkerkeu (2013.) • Pivska kultura u Belgiji (2016.) • Procesijski divovi i zmajevi u Belgiji i Francuskoj4) (2008.) • Procesija svete krvi u Bruggeu • Sokolarstvo5) (2012.)

2) Zajednička svjetska baština Belgije i Francuske  3) Zajednička svjetska baština 13 europskih zemalja [1]  4) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [2]  5) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [3] 

Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Spiennes&oldid=732872"