Pitagoreion

Pythagoreio Πυθαγόρειο Pitagoreion
Osnovni podatci
Država	Grčka
Periferija	Sjeverni Egej
Prefektura	Samos
Stanovništvo	9.003 (2001)
Površina	164.7 km²
Gustoća stanovništva	55/km²
Koordinate	37°42′N 26°57′E
Vremenska zona	Srednjoeuropsko vrijeme (UTC+2)
- Ljeto (DST)	Srednjoeuropsko ljetno vrijeme (UTC+3)
Registarska oznaka	MO
Službena stranica	www.pythagorion.net
Karta
Pythagoreio Položaj grada na karti Grčke

Pitagoreion (Pythagoreio, Πυθαγόρειο), antički Samos, a današnji grad i luka otoka Samosa, bio je najstarijom antičkom lukom na Mediteranu s grčkim i rimskim građevinama i Eupalinovim tunelom, najstarijim pravilnim tunelom koji je kopan s obje strane brda. Današnji grad se zvao Tigani sve do 1955. godine kada je u čast svog najslavnijeg građanina, matematičara i filozofa Pitagore. On je najveće naselje na grčkom otoku Samosu i graniči s ostalim općinama Vathy, Karlovasi i Marathokampos. Pitagoreion i Heraion na otoku Samosu upisana su na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi 1992. godine.

Antički grad Samos

Pitagoreion je bio utvrđenom antičkom lukom za vrijeme klasičnog razdoblja stare Grčke i starog Rima. Tu su ostaci mnogih građevina, uključujući izvanredan antički akvedukt, slavni Eupalinov tunel (Efpalinio orygma, Ευπαλίνειο όρυγμα). U gradu su rođeni slavni matematičar i filozof Pitagora (oko 580. pr. Kr.) i astronom Aristarh sa Samosa (310.-230. pr. Kr.).

Eupalinov tunel

Tlocrt tunela

Presjek tunela

Eupalinov tunel projektiran je prema uzoru na iranski sustav kanata, dug je 1036 m i dovršen je u 6. stoljeću pr. Kr. kroz brdo Kastro čime je drevni grad Samos dobio akvedukt. On je jedan od dva takva tunela u starom svijetu koji su kopani s oba kraja, i jedini koji je bio zasnovan prema geometrijskom planu. Iskopao ga je arhitekt Eupalinos iz Megare za vrijeme vladavine samoskog tiranina Polikrata, a trebao je gradu Samosu osigurati pitku vodu s druge strane brda, te učniti ga nemogućim za osvojiti tako da neprijatelji ne mogu gradu spriječiti dotok vode.

Tunel je kopan iz grada, ali i sa strane izvora. Ulazi su im bili skriveni, a dva tunela su se susrela u sredini brda zahvaljujući genijalnoj tehnici arhitekta Eupalina. Naime, on se koristio geometrijskim načelom kutova s bazama u zvijezdama, koje je prvi opisao Euklid nekoliko stoljeća ranije. Kako su se tuneli u sredini promašili za par metara, Eupalin je naredio da obje ekipe kopaju na istu stranu i tako su se konačno spojili. Eupalin se bojao da mu tuneli imaju i vertikalnu grešku, te je naredio na kraju da ekipe šire tunel u zadnjoj fazi; no kako se pokazalo, njegova greška je bila samo 4 cm i tuneli su se poklopili gotovo savršeno. Prema arheološkim nalazima ovaj akvedukt se koristio stoljećima.

• 
  Antičke zidine Samosa
• 
  Antički rimski reljef iz Pitagoreiona
• 
  Najširi dio Eupalinovog tunela
• 
  Luka danas

Bilješke

• B. L. Van der Waerden, “Eupalinos and His Tunnel,” Isis, Vol. 59, No. 1. (proljeće, 1968.), str. 82.–83.

Vanjske poveznice

• UNESCOvi spomenici na stranicama grčkog ministarstva kulture
• Tom M. Apostol, “The Tunnel of Samos,” Engineering and Science, No.1 (2004.), str.30-40 (PDF)