Razlika između inačica stranice »Didak Buntić«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (bnz)
 
(Nije prikazana jedna međuinačica istog suradnika)
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Didak Buntić'''-->[[Datoteka:Didak Buntić i Izidor Kršnjavi.jpg|mini|Didak Buntić u društvu [[Izidor Kršnjavi|Ise Kršnjavoga]]]]
[[Datoteka:Didak Buntić i Izidor Kršnjavi.jpg|mini|Didak Buntić u društvu [[Izidor Kršnjavi|Ise Kršnjavoga]]]]
'''Didak Buntić''' ([[Paoča]] kod [[Čitluk]]a, [[9. listopada]] [[1871.]] – [[Čitluk]], [[3. veljače]] [[1922.]]), krsnog imena '''Franjo''', bio je prosvjetni i socijalni djelatnik, hercegovački franjevac, graditelj, prosvjetitelj i političar. Poznat je pod nadimkom '''hercegovački Mojsije'''.
'''Didak Buntić''' ([[Paoča]] kod [[Čitluk]]a, [[9. listopada]] [[1871.]] – [[Čitluk]], [[3. veljače]] [[1922.]]), krsnog imena '''Franjo''', bio je prosvjetni i socijalni djelatnik, hercegovački franjevac, graditelj, prosvjetitelj i političar. Poznat je pod nadimkom '''hercegovački Mojsije'''.


Redak 13: Redak 13:


== Vanjske poveznice ==
== Vanjske poveznice ==
{{wikicitat}}
{
*[http://www.pilar.hr/fra-didak-bunti--ovjek-i-djelo Fra Didak Buntić – čovjek i djelo]
*[http://www.pilar.hr/fra-didak-bunti--ovjek-i-djelo Fra Didak Buntić – čovjek i djelo]
*[http://www.didak.net/ Humanitarna udruga fra Didak Buntić]
*[http://www.didak.net/ Humanitarna udruga fra Didak Buntić]

Trenutačna izmjena od 22:55, 12. travnja 2022.

Didak Buntić u društvu Ise Kršnjavoga

Didak Buntić (Paoča kod Čitluka, 9. listopada 1871.Čitluk, 3. veljače 1922.), krsnog imena Franjo, bio je prosvjetni i socijalni djelatnik, hercegovački franjevac, graditelj, prosvjetitelj i političar. Poznat je pod nadimkom hercegovački Mojsije.

Školovao se u Gradnićima, Širokom Brijegu i Humcu, gdje je 1888. stupio u Franjevački red. Filozofiju i teologiju studirao je u Innsbrucku (1890. – 1895.), potom predaje hrvatski i klasične jezike u širokobreškoj gimnaziji (1911. – 1919. ravnatelj), kojoj je 1918. isposlovao pravo javnosti. Uz to je od 1905. do 1910. u Širokom Brijegu vodio izgradnju crkve. Provincijalom hercegovačkih franjevaca izabran je 1919. Sustavno je djelovao na promicanju gospodarskih i prosvjetnih prilika u Hercegovini. Upućivao je seljake u naprednije voćarstvo i poljodjelstvo, poticao uzgoj i pravedniji otkup duhana, navodnjavanje poljâ i izgradnju puteva. Program gospodarske i kulturne obnove iznio je u Memorandumu koji je 20. studenog 1909. uputio zajedničkom ministru financija Austro-Ugarske S. Buriánu. Zamislio je prosvjetnu akciju u Hercegovini kojom bi iskorijenio nepismenost. Njegovom pobudom i metodom organizirani su od 1910. vrlo uspjeli analfabetski tečajevi u kojima je opismenjeno oko 13.000 odraslih osoba.[1]

U godinama gladi za I. svjetskoga rata osigurao je u Slavoniji i Srijemu prihvat i smještaj za oko 17.000 glađu ugrožene hercegovačke djece, a uz pomoć Izidora Kršnjavoga, Stjepana Srkulja i Vjekoslava Heinzela otvorio u Zagrebu 1919. konvikt za školovanje siromašnih učenika i studenata. Nakon rata, na sjednici Narodnog vijeća SHS (28. listopada 1918.) izabran je za člana Vijeća. Bio je nositelj liste Hrvatske pučke stranke na izborima za Konstituantu. Izabran u Privremeno narodno predstavništvo, posebno je nastojao da ratni invalidi i udovice ostvare svoja prava, a nezaposleni nađu posao. Umro je na Čitlučkom polju dok je s nekim prijateljima tražio mogućnosti za njegovu melioraciju. Povremeno je pisao u listovima Hrvatstvo (1908.), Hrvatska narodna zajednica (1914.), Kršćanska obitelj (1914. – 1918.), Narodna sloboda (1919. – 1922.). Neka njegova pisma, važni dokumenti onodobnoga društveno-političkog i gospodarskog života, objavljena su posmrtno. U narodu je zvan »ocem Hercegovine«.[1]

Izvori

  1. 1,0 1,1 Hrvatski biografski leksikon - BUNTIĆ, Didak (Franjo) Dopušteno je korištenje ili citiranje pojedinih članaka u dijelovima ili u cjelini uz naznaku izvora.

Unutarnje poveznice

Vanjske poveznice

{