m Zamjena teksta - 'Zastava zadarske zupanije.gif' u 'Flag of Zadar County.svg' |
|||
| Nije prikazano 5 međuinačica | |||
| Redak 4: | Redak 4: | ||
| z. širina = 43.968 | | z. širina = 43.968 | ||
| z. dužina = 15.77 | | z. dužina = 15.77 | ||
| županija = [[Datoteka: | | županija = [[Datoteka:Flag of Zadar County.svg|20px|border]] [[Zadarska županija|Zadarska]] | ||
| načelnik = | | načelnik = | ||
| naselja = | | naselja = | ||
| Redak 46: | Redak 46: | ||
U [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]], ovo područje su u [[Rujan|rujnu]] [[1991.]] okupirale srpske snage i potpuno razorile Lišane. | U [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]], ovo područje su u [[Rujan|rujnu]] [[1991.]] okupirale srpske snage i potpuno razorile Lišane. | ||
Velikosrpska razaranja krenula su još prije. Crkvu sv. Nikole Tavelića su razorili miniranjem, crkvu sv. Jeronima tijekom ljeta, kapela BDM i kapela sv. Ante tijekom 1991.<ref>ph: [https://narod.hr/kultura/video-5-rujna-1992-zlocini-agresorske-srpske-vojske-sibenik-i-okolica-zarazeni-mrznjom-prema-katolickoj-crkvi-i-hrvatima-srusili-desetine-crkava ''(VIDEO) 5. rujna 1992. Zločini agresorske srpske vojske (Šibenik i okolica) – zaraženi mržnjom prema Katoličkoj Crkvi i Hrvatima srušili desetine crkava '']. Narod.hr. 5. rujna 2020. Pristupljeno 1. srpnja 2023.</ref> | Velikosrpska razaranja krenula su još prije. Crkvu sv. Nikole Tavelića su razorili miniranjem, crkvu sv. Jeronima tijekom ljeta, kapela BDM i kapela sv. Ante tijekom 1991.<ref>ph: [https://narod.hr/kultura/video-5-rujna-1992-zlocini-agresorske-srpske-vojske-sibenik-i-okolica-zarazeni-mrznjom-prema-katolickoj-crkvi-i-hrvatima-srusili-desetine-crkava ''(VIDEO) 5. rujna 1992. Zločini agresorske srpske vojske (Šibenik i okolica) – zaraženi mržnjom prema Katoličkoj Crkvi i Hrvatima srušili desetine crkava '']. Narod.hr. 5. rujna 2020. Pristupljeno 1. srpnja 2023.</ref> | ||
17. srpnja 1991. JNA i lokalni Srbi napale su ovo selo, i tad su granatom ubili fra Milu Mamića koji je pokušavao pomoći teškom ranjeniku. U napadu 28. rujna 1991. okupirali su ovaj kraj. Za pobunjeničke srpske okupacije Lišana Ostrovičkih ubijeni su stariji hrvatski civili Milica Šimunac, Marko Dević, Stoja Nimac, Šimica Pavić, Marko Radaš i Marko Čurčija.<ref>Petar Horvatić: [https://narod.hr/hrvatska/28-rujna-1991-zlocini-srpske-agresorske-vojske-vuksic-lisane-ostrovicke-zadar-ubijeni-brojni-svecenici-i-casne-sestre '' 28. rujna 1991. Zločini srpske agresorske vojske (Vukšić, Lišane Ostrovičke, Zadar) – ubijeni brojni svećenici i časne sestre'']. Narod.hr. 28. rujna 2020. Pristupljeno 1. srpnja 2023.</ref> Nakon oslobođenja, selo je obnovljeno i vratio se najveći dio izbjeglih Hrvata. | [[17. srpnja u Domovinskom ratu|17. srpnja]] 1991. JNA i lokalni Srbi napale su ovo selo, i tad su granatom ubili fra Milu Mamića koji je pokušavao pomoći teškom ranjeniku (poginuli su fra Mile Maić i prvi hrvatski redarstvenik Josip Žulj <ref name=17mol>Marko Ledenko Mane: [https://dalmatinskiportal.hr/zivot/fotogalerija-odrzana-17--molitvena-hodnja--koracima-nade-u-istinu--bulic-vuksic-lisane-ostrovicke/242655 ''FOTOGALERIJA Održana 17. molitvena hodnja 'Koracima nade u istinu' Bulić - Vukšić - Lišane Ostrovičke '']. Dalmatinski portal. 18. srpnja 2025. Pristupljeno 19. srpnja 2025.</ref>). U napadu [[28. rujna u Domovinskom ratu|28. rujna]] 1991. okupirali su ovaj kraj. Za pobunjeničke srpske okupacije Lišana Ostrovičkih ubijeni su stariji hrvatski civili Milica Šimunac, Marko Dević, Stoja Nimac, Šimica Pavić, Marko Radaš i Marko Čurčija.<ref>Petar Horvatić: [https://narod.hr/hrvatska/28-rujna-1991-zlocini-srpske-agresorske-vojske-vuksic-lisane-ostrovicke-zadar-ubijeni-brojni-svecenici-i-casne-sestre '' 28. rujna 1991. Zločini srpske agresorske vojske (Vukšić, Lišane Ostrovičke, Zadar) – ubijeni brojni svećenici i časne sestre'']. Narod.hr. 28. rujna 2020. Pristupljeno 1. srpnja 2023.</ref> Ukupno je u župi za vrijeme velikosrpske agresije poginulo 14 hrvatskih branitelja i ubijeno 16 civila, sve stanovništvo prognano, sve kuće zapaljene i osam crkava srušene su do temelja.<ref name=17mol/> Nakon oslobođenja, selo je obnovljeno i vratio se najveći dio izbjeglih Hrvata. | ||
U lišanskoj župi sv. Mihovila tradicijski se održava molitvena hodnja ''Koracima nade u istinu'' u spomen na 30 žrtava Domovinskog rata župe sv. Mihovil Lišane i 34. obljetnice progonstva hrvatskih žitelja. Sudionici prolaze 12 km dugim putem [[Bulić (Benkovac)|Bulić]] — [[Vukšić]] — Lišane Ostrovičke, od crkve sv. Kate do župne crkve sv. Mihovila.<ref name=17mol/> | |||
== Gospodarstvo == | == Gospodarstvo == | ||
| Redak 72: | Redak 74: | ||
== Vanjske poveznice == | == Vanjske poveznice == | ||
*[https://www.lisane-ostrovicke.hr/galerije/stare-slike-i-razglednice/ ''Stare slike i razglednice''] Lišane Ostrovičke | |||
{{mrva-općina}} | {{mrva-općina}} | ||
Posljednja izmjena od 29. studeni 2025. u 21:16
| Lišane Ostrovičke | |
|---|---|
Lišane Ostrovičke na zemljovidu Hrvatske | |
| Država | |
| Županija | |
| Površina | 49.92 km2 |
| Stanovništvo (2011.) | 698 |
| Poštanski broj | 23420 Benkovac |
Lišane Ostrovičke su općina u Hrvatskoj, u Zadarskoj županiji.
Zemljopis
Lišane Ostrovičke se nalaze na državnoj cesti Benkovac-Skradin i željezničkoj pruzi Zadar-Knin, na istočnom rubu Ravnih kotara. U sklopu općine su i naselje Dobropoljci, koje se nalazi u krševitom području Bukovice, te naselje Ostrovica.
Stanovništvo
Općina ima 698 stanovnika, koji najvećim dijelom žive u samom naselju Lišane Ostrovičke (583 stanovnika).[1] Hrvati čine 87,25% stanovništva, a najveća manjina su Srbi, koji čine 12,46% stanovništva općine.
Popis stanovništva 1991.
ukupno: 1636
Po naseljenim mjestima:
- Lišane Ostrovičke - uk. 892, Hrvati - 884, ostali - 8
- Dobropoljci - uk. 494, Srbi - 471, Hrvati - 18, ostali - 5
- Ostrovica - uk. 250, Srbi - 227, Hrvati - 19, ostali - 4
Uprava
Općina Lišane Ostrovičke je nastala izdvajanjem iz sastava dotadašnje općine Benkovac. Pripadaju joj naselja Dobropoljci, Lišane Ostrovičke i Ostrovica.
Povijest
Na području općine se nalazi znamenita srednjovjekovna tvrđava Ostrovica, posjed Bribirskih knezova koji su je 1347. godine zamijenili za utvrdu Zrin i od tada se nazivaju knezovi Zrinski. Godine 1523. Ostrovicu zauzimaju Turci. Potpuno je razorena u mletačko-turskim ratovima u 17. stoljeću. Nakon tog vremena raste značenje Lišana Ostrovičkih, koji postaju važnije naselje od same Ostrovice, a od 1735. i sjedište katoličke župe. Od 1828. prostor općine je u sastavu Šibenske biskupije.
U Domovinskom ratu, ovo područje su u rujnu 1991. okupirale srpske snage i potpuno razorile Lišane. Velikosrpska razaranja krenula su još prije. Crkvu sv. Nikole Tavelića su razorili miniranjem, crkvu sv. Jeronima tijekom ljeta, kapela BDM i kapela sv. Ante tijekom 1991.[2] 17. srpnja 1991. JNA i lokalni Srbi napale su ovo selo, i tad su granatom ubili fra Milu Mamića koji je pokušavao pomoći teškom ranjeniku (poginuli su fra Mile Maić i prvi hrvatski redarstvenik Josip Žulj [3]). U napadu 28. rujna 1991. okupirali su ovaj kraj. Za pobunjeničke srpske okupacije Lišana Ostrovičkih ubijeni su stariji hrvatski civili Milica Šimunac, Marko Dević, Stoja Nimac, Šimica Pavić, Marko Radaš i Marko Čurčija.[4] Ukupno je u župi za vrijeme velikosrpske agresije poginulo 14 hrvatskih branitelja i ubijeno 16 civila, sve stanovništvo prognano, sve kuće zapaljene i osam crkava srušene su do temelja.[3] Nakon oslobođenja, selo je obnovljeno i vratio se najveći dio izbjeglih Hrvata.
U lišanskoj župi sv. Mihovila tradicijski se održava molitvena hodnja Koracima nade u istinu u spomen na 30 žrtava Domovinskog rata župe sv. Mihovil Lišane i 34. obljetnice progonstva hrvatskih žitelja. Sudionici prolaze 12 km dugim putem Bulić — Vukšić — Lišane Ostrovičke, od crkve sv. Kate do župne crkve sv. Mihovila.[3]
Gospodarstvo
Spomenici i znamenitosti
- Ostatci srednjovjekovne tvrđave Ostrovica, posjed Bribirskih knezova [5]
- Svetište Svetog Nikole Tavelića u Lišanima [6][7]
Obrazovanje
- Osnovna škola "Ivan Goran Kovačić"
Kultura
- Kulturno umjetničko društvo "Lišane"
Šport
- Malonogometni klub "Lišane"
- Boćarski klub "Lišane"
Izvori
- ↑ Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, popis 2011.
- ↑ ph: (VIDEO) 5. rujna 1992. Zločini agresorske srpske vojske (Šibenik i okolica) – zaraženi mržnjom prema Katoličkoj Crkvi i Hrvatima srušili desetine crkava . Narod.hr. 5. rujna 2020. Pristupljeno 1. srpnja 2023.
- ↑ 3,0 3,1 3,2 Marko Ledenko Mane: FOTOGALERIJA Održana 17. molitvena hodnja 'Koracima nade u istinu' Bulić - Vukšić - Lišane Ostrovičke . Dalmatinski portal. 18. srpnja 2025. Pristupljeno 19. srpnja 2025.
- ↑ Petar Horvatić: 28. rujna 1991. Zločini srpske agresorske vojske (Vukšić, Lišane Ostrovičke, Zadar) – ubijeni brojni svećenici i časne sestre. Narod.hr. 28. rujna 2020. Pristupljeno 1. srpnja 2023.
- ↑ http://www.zadar.hr/page.asp?pageID=3&destID=16
- ↑ http://sibenska-biskupija.hr/upe-i-samostani/skradinski-dekanat/107/260-liane
- ↑ http://www.franjevci-split.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=1611&Itemid=50
Literatura
- Marin Buovac - Mirela Kalcina: Povijesno-kulturne i heraldičke odrednice Općine Lišane Ostrovičke / The Cultural-Historical and Heraldic Characteristics of the Community of Lišane Ostrovičke, Grb i zastava, Zagreb, br. 19, 2016., str. 35.
- Marin Buovac - Mirela Kalcina: Ostrovica u općini Lišane Ostrovičke: Lokalitet prvog grba Dalmacije / Hrvatske [Location of the Oldest Coat of Arms of Dalmatia / Croatia: Ostrovica in the Lišane Ostrovičke Community], Grb i zastava, Zagreb, br. 20, 2016., str. 29.
Vanjske poveznice
- Stare slike i razglednice Lišane Ostrovičke
Nedovršeni članak Lišane Ostrovičke koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.
| |||||||
| Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj. |