More actions
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite book +{{Citiranje knjige) Oznaka: poveznice na razdvojbe |
m Suradnik10 premješta stranicu Kulturna geografija na Kulturni zemljopis |
||
| (Nije prikazano 6 međuinačica 2 suradnika) | |||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Kulturni zemljopis'''<ref> Aldo Luppi , Anita Jernej: ''Talijansko-hrvatski poslovni rječnik. Dizionario commerciale italiano-croato''. Školska knjiga, Zagreb. 2000., natuknica "geografia"</ref> ("kulturna geografija") je dio [[antropogeografija|antropogeografije]] (ljudskog zemljopisa) koji proučava kulturne proizvode i norme, te njihove varijacije i relacije u prostoru i mjestu. Fokusira se na opisivanje i analiziranje načina po kojima [[jezik]], [[religija]], [[ekonomija]], [[vlast]] i ostali kulturni fenomeni variraju ili ostaju konstantima s obzirom na mjesto, te objašnjava kako ljudi funkcioniraju u prostoru.<ref>{{Citiranje knjige | author=Jordan-Bychkov, Terry G.; Domosh, Mona; Rowntree, Lester | authorlink= | coauthors= | title=The human mosaic: a thematic introduction to cultural geography | date=1994 | publisher=HarperCollinsCollegePublishers | location=New York | isbn=978-0-06-500731-2 | pages=}}</ref> | |||
== Područja istraživanja == | == Područja istraživanja == | ||
Područja istraživanja | Područja istraživanja kulturnog zemljopisa su vrlo široka. Među mnogim primjenjivim temama unutar područja istraživanja nalaze se: | ||
* [[Globalizacija]] koja je teoretizirana kao objašnjenje za kulturnu konvergenciju.<ref>{{cite journal |last= Zelinsky|first= Wilbur|authorlink=Wilbur Zelinsky |coauthors= |year= 2004|title=Globalization Reconsidered: The Historical Geography of Modern Western Male Attire |journal= Journal of Cultural Geography|volume= Vol. 22}}</ref> | * [[Globalizacija]] koja je teoretizirana kao objašnjenje za kulturnu konvergenciju.<ref>{{cite journal |last= Zelinsky|first= Wilbur|authorlink=Wilbur Zelinsky |coauthors= |year= 2004|title=Globalization Reconsidered: The Historical Geography of Modern Western Male Attire |journal= Journal of Cultural Geography|volume= Vol. 22}}</ref> | ||
* [[Vesternizacija]] ili drugi slični procesi poput [[amerikanizacija|amerikanizacije]], [[islamizacija|islamizacije]] i drugih.<ref>{{cite journal |last= Debres|first=Karen |authorlink= |coauthors= |year= 2005|month= |title= Burgers for Britain: A Cultural Geography of McDonald's UK|journal=Journal of Cultural Geography |volume= Vol. 22}}</ref> | * [[Vesternizacija]] ili drugi slični procesi poput [[amerikanizacija|amerikanizacije]], [[islamizacija|islamizacije]] i drugih.<ref>{{cite journal |last= Debres|first=Karen |authorlink= |coauthors= |year= 2005|month= |title= Burgers for Britain: A Cultural Geography of McDonald's UK|journal=Journal of Cultural Geography |volume= Vol. 22}}</ref> | ||
* Teorije [[kulturna hegemonija|kulturne hegemonije]] ili [[kulturna asimilacija|kulturne asimilacije]] putem [[kulturni imperijalizam|kulturnog imperijalizma]]. | * Teorije [[kulturna hegemonija|kulturne hegemonije]] ili [[kulturna asimilacija|kulturne asimilacije]] putem [[kulturni imperijalizam|kulturnog imperijalizma]]. | ||
* Diferencijacija kulturnog područja kao proučavanje različitosti u načinu života koji obuhvaća ideje, stavove, jezike, prakse, institucije i strukture vlasti i čitav opseg kulturnih praksi u | * Diferencijacija kulturnog područja kao proučavanje različitosti u načinu života koji obuhvaća ideje, stavove, jezike, prakse, institucije i strukture vlasti i čitav opseg kulturnih praksi u zemljopisnim područjima.<ref>Jones, Richard C.; 2006; Cultural Diversity in a “Bi-Cultural” City: Factors in the Location of Ancestry Groups in San Antonio; Journal of Cultural Geography</ref> | ||
* Istraživanje [[kulturni krajobraz|kulturnih krajobraza]].<ref>Sinha, Amita; 2006; Cultural Landscape of Pavagadh: The Abode of Mother Goddess Kalika; Journal of Cultural Geography</ref><ref>Kuhlken, Robert; 2002; Intensive Agricultural Landscapes of Oceania; Journal of Cultural Geography</ref> | * Istraživanje [[kulturni krajobraz|kulturnih krajobraza]].<ref>Sinha, Amita; 2006; Cultural Landscape of Pavagadh: The Abode of Mother Goddess Kalika; Journal of Cultural Geography</ref><ref>Kuhlken, Robert; 2002; Intensive Agricultural Landscapes of Oceania; Journal of Cultural Geography</ref> | ||
* Ostale teme uključuju [[duh mjesta]], [[kolonijalizam]], [[postkolonijalizam]], [[internacionalizam]], [[imigracija|imigraciju]], [[emigracija|emigraciju]] i [[eko turizam]]. | * Ostale teme uključuju [[duh mjesta]], [[kolonijalizam]], [[postkolonijalizam]], [[internacionalizam]], [[imigracija|imigraciju]], [[emigracija|emigraciju]] i [[eko turizam]]. | ||
== Povijest == | == Povijest == | ||
Iako se prvi tragovi proučavanja različitih naroda i kultura na [[Zemlja|Zemlji]] mogu pronaći kod antičkih | Iako se prvi tragovi proučavanja različitih naroda i kultura na [[Zemlja|Zemlji]] mogu pronaći kod antičkih zemljopisaca poput [[Klaudije Ptolomej|Ptolomej]]a ili [[Strabon]]a, kulturni se zemljopis kao akademska disciplina prvi put pojavio kao alternativa [[okolinski determinizam|okolinskim determinističkim]] teorijama ranog dvadesetog stoljeća koje su tvrdile kako su ljudi i društva kontrolirani [[okolina|okolinom]] u kojoj se razvijaju.<ref> Peet, Richard; 1998; Modern Geographical Thought; Blackwell </ref> Umjesto da proučava predeterminirane regije temeljene na okolinskim klasifikacijama, kulturni zemljopis više se zanima za [[kulturni krajobraz|kulturne krajobraze]].<ref> Peet, Richard; 1998; Modern Geographical Thought; Blackwell </ref> Takav pristup prvi je pokrenuo [[Carl O. Sauer]] (nazvan otcem kulturnog zemljopisa) na [[Sveučilište u Berkeleyu, Kalifornija|Sveučilištu u Berkeleyu, Kalifornija]]. Posljedično tome kulturni se zemljopis dugo nalazio pod dominacijom [[SAD|američkih]] autora. | ||
Sauer je definirao krajobraz kao definirajuću jedinicu | Sauer je definirao krajobraz kao definirajuću jedinicu zemljopisnog proučavanja. Uvidio je da se kulture i društva razvijaju iz svojega krajobraza, ali ga također i oblikuju.<ref> Sauer, Carl; 1925; The Morphology of Landscape </ref> Ova interakcija između 'prirodnog' krajobraza i ljudi stvara 'kulturni krajobraz'.<ref> ''[[ibid.]]'' </ref> Sauerov rad bio je vrlo [[kvalitativno istraživanje|kvalitativan]] i deskriptivan, a [[1930-ih]] je zamijenjen [[regionalni zemljopis|regionalnim zemljopisom]] [[Richard Hartshorne|Richarda Hartshornea]] nakon [[kvantitativna revolucija|kvantitativne revolucije]]. Kulturni zemljopis općenito je bio gurnut postrance iako su neki autori poput Davida Lowenthala nastavili raditi na konceptu krajobraza. | ||
Tijekom [[1970-ih]] kritika pozitivizma u | Tijekom [[1970-ih]] kritika pozitivizma u zemljopisu natjerala je zemljopisce da svoje ideje potraže izvan [[kvantitativni zemljopis|kvantitativnog zemljopisa]]. Jedno od tih ponovo obnovljenih područja bila je i kulturni zemljopis. | ||
== | == Novi kulturni zemljopis == | ||
Od [[1980-ih]] | Od [[1980-ih]] počeo se uzdizati "novi kulturni zemljopis" koji je bio zacrtan na raznolikom skupu teoretskih tradicija uključujući [[marksizam|marksističke]] [[političko-ekonomski model|političko-ekonomske modele]], [[feministička teorija|feminističku teoriju]], [[postkolonijalna teorija|postkolonijalnu teoriju]], [[poststrukturalizam]] i [[psihoanaliza|psihoanalizu]]. | ||
Posebice iscrtana prema teorijama [[Michel Foucault|Michela Foucaulta]] i [[performativnost]]i, u zapadnoj akademskoj zajednici i više raznolikim utjecajima [[postkolonijalna teorija|postkolonijalne teorije]], postojao je uređen napor za [[dekonstrukcija|dekonstrukcijom]] | Posebice iscrtana prema teorijama [[Michel Foucault|Michela Foucaulta]] i [[performativnost]]i, u zapadnoj akademskoj zajednici i više raznolikim utjecajima [[postkolonijalna teorija|postkolonijalne teorije]], postojao je uređen napor za [[dekonstrukcija|dekonstrukcijom]] kulturnog zemljopisa radi jasnijim prikazivanjem različitih odnosa snaga. Posebno područje zanimanja je [[politika identiteta]] i konstrukcija identiteta. | ||
Primjeri područja istraživanja jesu sljedeći: | Primjeri područja istraživanja jesu sljedeći: | ||
* [[ | * [[feministička zemljopis]] | ||
* [[ | * [[dječji zemljopis]] | ||
* Neki dijelovi [[ | * Neki dijelovi [[turistički zemljopis|turističkog zemljopisa]] | ||
* [[ | * [[Bihevioralni zemljopis]] | ||
* [[Seksualnost i prostor]] | * [[Seksualnost i prostor]] | ||
* Neka nedavna postignuća u [[ | * Neka nedavna postignuća u [[politički zemljopis|političkom zemljopisu]] | ||
Neki znanstvenici u ' | Neki znanstvenici u 'novom kulturnom zemljopisu' svoju su pozornost usmjerili na kritiku nekih njenih ideja, govoreći kako su njezini pogledi na identitet i prostor statični. Ove kritike uslijedile su nakon što su drugi '[[poststrukturalizam|poststrukturalistički]]' teoretičari poput [[Michel de Certeau|Michela de Certeaua]] i [[Gilles Deleuze|Gillesa Deleuzea]] kritizirali Foucaulta. U tom području dominiraju [[nereprezentacionalna teorija|nereprezentacionalni zemljopis]] i istraživanje [[pokretljivost stanovništva|pokretljivosti stanovništva]]. Ostali su pokušali inkorporirati ove kritike natrag u novi kulturni zemljopis. | ||
== Poveznice == | == Poveznice == | ||
* [[Kulturna regija]] | * [[Kulturna regija]] | ||
* [[Determinizam okoline]] | * [[Determinizam okoline]] | ||
* [[Posibilizam ( | * [[Posibilizam (zemljopis)]] | ||
== Izvori == | == Izvori == | ||
| Redak 43: | Redak 43: | ||
* Tuan, Yi-Fu. 2004. "Centennial Forum: Cultural Geography: Glances Backward and Forward". Annals of the Association of American Geographers. 94 (4): 729-733. | * Tuan, Yi-Fu. 2004. "Centennial Forum: Cultural Geography: Glances Backward and Forward". Annals of the Association of American Geographers. 94 (4): 729-733. | ||
{{ | {{zemljopisne teme}} | ||
[[Kategorija: | [[Kategorija:Kulturni zemljopis| ]] | ||
Posljednja izmjena od 14. lipanj 2025. u 03:14
Kulturni zemljopis[1] ("kulturna geografija") je dio antropogeografije (ljudskog zemljopisa) koji proučava kulturne proizvode i norme, te njihove varijacije i relacije u prostoru i mjestu. Fokusira se na opisivanje i analiziranje načina po kojima jezik, religija, ekonomija, vlast i ostali kulturni fenomeni variraju ili ostaju konstantima s obzirom na mjesto, te objašnjava kako ljudi funkcioniraju u prostoru.[2]
Područja istraživanja
Područja istraživanja kulturnog zemljopisa su vrlo široka. Među mnogim primjenjivim temama unutar područja istraživanja nalaze se:
- Globalizacija koja je teoretizirana kao objašnjenje za kulturnu konvergenciju.[3]
- Vesternizacija ili drugi slični procesi poput amerikanizacije, islamizacije i drugih.[4]
- Teorije kulturne hegemonije ili kulturne asimilacije putem kulturnog imperijalizma.
- Diferencijacija kulturnog područja kao proučavanje različitosti u načinu života koji obuhvaća ideje, stavove, jezike, prakse, institucije i strukture vlasti i čitav opseg kulturnih praksi u zemljopisnim područjima.[5]
- Istraživanje kulturnih krajobraza.[6][7]
- Ostale teme uključuju duh mjesta, kolonijalizam, postkolonijalizam, internacionalizam, imigraciju, emigraciju i eko turizam.
Povijest
Iako se prvi tragovi proučavanja različitih naroda i kultura na Zemlji mogu pronaći kod antičkih zemljopisaca poput Ptolomeja ili Strabona, kulturni se zemljopis kao akademska disciplina prvi put pojavio kao alternativa okolinskim determinističkim teorijama ranog dvadesetog stoljeća koje su tvrdile kako su ljudi i društva kontrolirani okolinom u kojoj se razvijaju.[8] Umjesto da proučava predeterminirane regije temeljene na okolinskim klasifikacijama, kulturni zemljopis više se zanima za kulturne krajobraze.[9] Takav pristup prvi je pokrenuo Carl O. Sauer (nazvan otcem kulturnog zemljopisa) na Sveučilištu u Berkeleyu, Kalifornija. Posljedično tome kulturni se zemljopis dugo nalazio pod dominacijom američkih autora.
Sauer je definirao krajobraz kao definirajuću jedinicu zemljopisnog proučavanja. Uvidio je da se kulture i društva razvijaju iz svojega krajobraza, ali ga također i oblikuju.[10] Ova interakcija između 'prirodnog' krajobraza i ljudi stvara 'kulturni krajobraz'.[11] Sauerov rad bio je vrlo kvalitativan i deskriptivan, a 1930-ih je zamijenjen regionalnim zemljopisom Richarda Hartshornea nakon kvantitativne revolucije. Kulturni zemljopis općenito je bio gurnut postrance iako su neki autori poput Davida Lowenthala nastavili raditi na konceptu krajobraza.
Tijekom 1970-ih kritika pozitivizma u zemljopisu natjerala je zemljopisce da svoje ideje potraže izvan kvantitativnog zemljopisa. Jedno od tih ponovo obnovljenih područja bila je i kulturni zemljopis.
Novi kulturni zemljopis
Od 1980-ih počeo se uzdizati "novi kulturni zemljopis" koji je bio zacrtan na raznolikom skupu teoretskih tradicija uključujući marksističke političko-ekonomske modele, feminističku teoriju, postkolonijalnu teoriju, poststrukturalizam i psihoanalizu.
Posebice iscrtana prema teorijama Michela Foucaulta i performativnosti, u zapadnoj akademskoj zajednici i više raznolikim utjecajima postkolonijalne teorije, postojao je uređen napor za dekonstrukcijom kulturnog zemljopisa radi jasnijim prikazivanjem različitih odnosa snaga. Posebno područje zanimanja je politika identiteta i konstrukcija identiteta.
Primjeri područja istraživanja jesu sljedeći:
- feministička zemljopis
- dječji zemljopis
- Neki dijelovi turističkog zemljopisa
- Bihevioralni zemljopis
- Seksualnost i prostor
- Neka nedavna postignuća u političkom zemljopisu
Neki znanstvenici u 'novom kulturnom zemljopisu' svoju su pozornost usmjerili na kritiku nekih njenih ideja, govoreći kako su njezini pogledi na identitet i prostor statični. Ove kritike uslijedile su nakon što su drugi 'poststrukturalistički' teoretičari poput Michela de Certeaua i Gillesa Deleuzea kritizirali Foucaulta. U tom području dominiraju nereprezentacionalni zemljopis i istraživanje pokretljivosti stanovništva. Ostali su pokušali inkorporirati ove kritike natrag u novi kulturni zemljopis.
Poveznice
Izvori
- ↑ Aldo Luppi , Anita Jernej: Talijansko-hrvatski poslovni rječnik. Dizionario commerciale italiano-croato. Školska knjiga, Zagreb. 2000., natuknica "geografia"
- ↑ Lua error in Modul:Citation/CS1 at line 4096: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'.
- ↑ Zelinsky, Wilbur (2004). "Globalization Reconsidered: The Historical Geography of Modern Western Male Attire". Journal of Cultural Geography Vol. 22
- ↑ Debres, Karen (2005). "Burgers for Britain: A Cultural Geography of McDonald's UK". Journal of Cultural Geography Vol. 22
- ↑ Jones, Richard C.; 2006; Cultural Diversity in a “Bi-Cultural” City: Factors in the Location of Ancestry Groups in San Antonio; Journal of Cultural Geography
- ↑ Sinha, Amita; 2006; Cultural Landscape of Pavagadh: The Abode of Mother Goddess Kalika; Journal of Cultural Geography
- ↑ Kuhlken, Robert; 2002; Intensive Agricultural Landscapes of Oceania; Journal of Cultural Geography
- ↑ Peet, Richard; 1998; Modern Geographical Thought; Blackwell
- ↑ Peet, Richard; 1998; Modern Geographical Thought; Blackwell
- ↑ Sauer, Carl; 1925; The Morphology of Landscape
- ↑ ibid.
Literatura
- Tuan, Yi-Fu. 2004. "Centennial Forum: Cultural Geography: Glances Backward and Forward". Annals of the Association of American Geographers. 94 (4): 729-733.