Psihoanaliza je klinička teorija ličnosti koja se usredotočuje na intenzivno proučavanje osobe. Glavni predstavnik psihoanalize je Sigmund Freud.
Ciljevi psihoanalize
Freud je smatrao da pacijenti neće biti prisiljeni na neprilagođena ponašanja kada shvate da se zbog svojih nesvjesnih razloga tako ponašaju i da pacijent, vođen terapeutom, mora sam doći do srži svojih problema.
Glavni ciljevi psihoanalitičkog tretmana jesu inetelektualni i emocionalni uvid u primarne uzroke pacijentovih problema, istraživanje implikacija tih uvida i ojačavanje kontrole nad idom i superegom.
Strukture ličnosti
Freud je uobličio tri strukture ličnosti od kojih se svaka odnosi na različite aspekte djelovanja ljudi:
- Id – dio ida su čovjekovi instinkti, ali je id izvor energije svih nagona.
- Ego - djeluje na načelu stvarnosti, dok id tjera čovjeka da bude impulzivan, ego to može zaustaviti.
- Superego – predstavlja unutarnju predodžbu moralnih pravila, sadržeći u sebi ideale kojima se teži kao i krivnju, odnosno kaznu koju očekujemo ako prekršimo etičke norme.
Razine svjesnosti
- svjesna razina
- podsvjesna
- nesvjesna
- perceptivna obrana
- subliminalna psihodinamička aktivacija
Vidi još
Literatura
- Marija Fuerst, Psihologija, Zagreb, 1994.
- Randy J. Larsen, David M. Buss, Psihologija ličnosti, Naklada Slap, 2007.
Vanjske poveznice
Nedovršeni članak Psihoanaliza koji govori o psihologiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.