Šuša: razlika između inačica
More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m Zamjena teksta - '{{ru}}' u '{{rus oznaka}}' |
||
| (Nisu prikazane 3 međuinačice jednog suradnika) | |||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
<!--'''Šuša'''-->{{ | <!--'''Šuša'''-->{{Infookvir naselje | ||
| ime =Šuša | | ime =Šuša | ||
| ime_genitiv =Šuše | | ime_genitiv =Šuše | ||
| Redak 145: | Redak 145: | ||
! <center>15.194</center> | ! <center>15.194</center> | ||
|- | |- | ||
| 1886.<ref name="ethno-kavkaz">{{ | | 1886.<ref name="ethno-kavkaz">{{rus oznaka}} [http://www.ethno-kavkaz.narod.ru/rnkarabax.html НАСЕЛЕНИЕ НАГОРНОГО КАРАБАХА], 16. rujna 2011.</ref> | ||
| <center>15.188</center> | | <center>15.188</center> | ||
| <center>56,7%</center> | | <center>56,7%</center> | ||
| Redak 154: | Redak 154: | ||
! <center>26.806</center> | ! <center>26.806</center> | ||
|- | |- | ||
| 1897.<ref>{{ | | 1897.<ref>{{rus oznaka}} [http://demoscope.ru/weekly/ssp/emp_lan_97_uezd.php?reg=397 г. Шуша], Первая всеобщая перепись населения Российской Империи 1897 г. ''Демоскоп Weekly'', 4. lipnja 2011.</ref> | ||
| <center>14.420</center> | | <center>14.420</center> | ||
| <center>55,7%</center> | | <center>55,7%</center> | ||
| Redak 163: | Redak 163: | ||
! <center>25.881</center> | ! <center>25.881</center> | ||
|- | |- | ||
| 1916.<ref name="kalendar1917">Kavkazski kalendar (Kavkazskij kalendar), 1917., str. 190. {{ | | 1916.<ref name="kalendar1917">Kavkazski kalendar (Kavkazskij kalendar), 1917., str. 190. {{rus oznaka}}</ref> | ||
| <center>23.396</center> | | <center>23.396</center> | ||
| <center>53,3%</center> | | <center>53,3%</center> | ||
| Redak 174: | Redak 174: | ||
! colspan=8 | Ožujak 1920.: Masakr i protjerivanje armenskog stanovništva koje je počinio Azerbajdžan | ! colspan=8 | Ožujak 1920.: Masakr i protjerivanje armenskog stanovništva koje je počinio Azerbajdžan | ||
|- | |- | ||
| 1926.<ref>[http://www.ethno-kavkaz.narod.ru/rnkarabax.html NASELENIE NAGORNOGO KARABAHA], arhivirano 16. rujna 2011. {{ | | 1926.<ref>[http://www.ethno-kavkaz.narod.ru/rnkarabax.html NASELENIE NAGORNOGO KARABAHA], arhivirano 16. rujna 2011. {{rus oznaka}}</ref> | ||
| <center>93</center> | | <center>93</center> | ||
| <center>1,8%</center> | | <center>1,8%</center> | ||
| Redak 183: | Redak 183: | ||
! <center>5.104</center> | ! <center>5.104</center> | ||
|- | |- | ||
| 1939.<ref>{{ | | 1939.<ref>{{rus oznaka}} [http://www.ethno-kavkaz.narod.ru/shusha39.html ШУШИНСКИЙ РАЙОН (1939 г.)], 28. ožujka 2012.</ref> | ||
| <center>1.476</center> | | <center>1.476</center> | ||
| <center>27,2%</center> | | <center>27,2%</center> | ||
| Redak 192: | Redak 192: | ||
! <center>5.424</center> | ! <center>5.424</center> | ||
|- | |- | ||
| 1959.<ref>{{ | | 1959.<ref>{{rus oznaka}} [http://www.ethno-kavkaz.narod.ru/shusha59.html ШУШИНСКИЙ РАЙОН (1959 г.)], 28. ožujka 2012.</ref> | ||
| <center>1.428</center> | | <center>1.428</center> | ||
| <center>23,3%</center> | | <center>23,3%</center> | ||
| Redak 201: | Redak 201: | ||
! <center>6.117</center> | ! <center>6.117</center> | ||
|- | |- | ||
| 1970.<ref>{{ | | 1970.<ref>{{rus oznaka}} [http://www.ethno-kavkaz.narod.ru/shusha70.html ШУШИНСКИЙ РАЙОН (1970 г.)], 28. ožujka 2012.</ref> | ||
| <center>1.540</center> | | <center>1.540</center> | ||
| <center>17,7%</center> | | <center>17,7%</center> | ||
| Redak 210: | Redak 210: | ||
! <center>8.693</center> | ! <center>8.693</center> | ||
|- | |- | ||
| 1979.<ref>{{ | | 1979.<ref>{{rus oznaka}} [http://www.ethno-kavkaz.narod.ru/shusha79.html ШУШИНСКИЙ РАЙОН (1979 г.)], 28. ožujka 2012.</ref> | ||
| <center>1.409</center> | | <center>1.409</center> | ||
| <center>13,1%</center> | | <center>13,1%</center> | ||
| Redak 219: | Redak 219: | ||
! <center>10.784</center> | ! <center>10.784</center> | ||
|- | |- | ||
! colspan=8 | Rujan 1988.: Sukob u Gorskom Karabahu i protjerivanje armenskog stanovništva<ref>{{ | ! colspan=8 | Rujan 1988.: Sukob u Gorskom Karabahu i protjerivanje armenskog stanovništva<ref>{{Citiranje knjige|last1=de Waal|first1=Thomas|authorlink1=Thomas de Waal|title=Black Garden: Armenia and Azerbaijan Through Peace and War|date=2013|publisher=NYU Press|isbn=9780814785782}}</ref> | ||
|- | |- | ||
| 1989.<ref name=ru89>{{ | | 1989.<ref name=ru89>{{rus oznaka}} [http://demoscope.ru/weekly/ssp/sng89_reg2.php Всесоюзная перепись населения 1989 г. Численность городского населения союзных республик, их территориальных единиц, городских поселений и городских районов по полу], 18. siječnja 2012.</ref> | ||
| | | | ||
| | | | ||
| Redak 241: | Redak 241: | ||
! <center>3.105</center> | ! <center>3.105</center> | ||
|- | |- | ||
| 2009.<ref>{{ | | 2009.<ref>{{Citiranje weba|title=Statistical yearbook of NKR 2003–2009|url=http://stat-nkr.am/files/yearbooks/2003_2009/8_Nasl_31-49.pdf|website=stat-nkr.am|publisher=Nacionalna statistička služba republike Artsakh|page=37|access-date=2011-09-16|archive-url=https://web.archive.org/web/20110827224134/http://stat-nkr.am/files/yearbooks/2003_2009/8_Nasl_31-49.pdf|archive-date=2011-08-27|dead-url=no|df=}}</ref> | ||
| <center>3.900</center> | | <center>3.900</center> | ||
| <center>100%</center> | | <center>100%</center> | ||
| Redak 250: | Redak 250: | ||
! <center>3.900</center> | ! <center>3.900</center> | ||
|- | |- | ||
| 2015.<ref name="2015 pop">{{ | | 2015.<ref name="2015 pop">{{Citiranje weba|title=Շուշին փորձում է կրկին կրթական կենտրոն դառնալ|url=http://hetq.am/arm/news/60555/shushin-pordzum-e-krkin-krtakan-kentron-darnal.html|publisher=Hetq Online|date=2. lipnja 2015|language=hy|access-date=12. srpnja 2019.|archive-url=https://web.archive.org/web/20150815013229/http://hetq.am/arm/news/60555/shushin-pordzum-e-krkin-krtakan-kentron-darnal.html|archive-date=15. kolovoza 2015|dead-url=no|df=dmy-all}}</ref> | ||
| <center>4.446</center> | | <center>4.446</center> | ||
| <center>100%</center> | | <center>100%</center> | ||
Posljednja izmjena od 2. lipanj 2025. u 02:22
| Šuša Şuşa / Շուշի | |||
|---|---|---|---|
|
|||
| Koordinate: 39°45.5′N 46°44.9′E / 39.7583°N 46.7483°E | |||
| Država | Datoteka:Flag of Azerbaijan.svg Azerbajdžan | ||
| Rajon | Šušinski rajon | ||
| Vlast Izvršno vijeće | |||
| - Vrsta | Uprava | ||
| - Gradonačelnik | Bayram Safarov | ||
| Površina | |||
| - Ukupna | 5,5 km² | ||
| Visina | 1.420 m | ||
| Najveća visina | 1.800 m | ||
| Najmanja visina | 1.400 m | ||
| Stanovništvo (2015.[1]) | |||
| - Grad | 4.446 | ||
| - Gustoća | 808,36 stanovnika/km² | ||
| Vremenska zona | UTC+4 (UTC+4) | ||
| Poštanski broj | AZ5500 | ||
| Pozivni broj | +994 26 | ||
| Službena stranica www.shusha-ih.gov.az | |||
| Zemljovid | |||
Šuša (azerski: Şuşa, ruski: Шуша) ili Šuši (armenski: Շուշի), je grad na južnom Kavkazu koji je pod upravom republike Gorski Karabah od 1992. godine (Rat u Gorskom Karabahu). De jure grad pripada azerbajdžanskom Šušinskom rajonu. Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda i Opća skupština Ujedinjenih naroda uglavnom priznaju teritorijalni integritet Azerbajdžana i zahtjevaju povlačenje armenske vojske. Prema procjeni iz 2015. god. grad je imao oko 4.446 stanovnika.[1]
Današnju Šušu je 1747. god. osnovao Panah Ali Kan, kan Karabaškog kanata, kao svoju prijestolnicu. Utvrđeni centar grada s kanovom palačom, trgovima, crkvama, džamijama i mauzolejima je predložen za upis na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Aziji 2001. godine.[2]
Povijest
Smješteno na nadmorskoj visini od 1.400 do 1.800 metara u planinama Karabakh, Šuša je bila jedan od dva glavna armenska grada u Zakavkazju i središte samoupravne armenske kneževine od srednjeg vijeka do 1750-ih. Evanđelje iz Šušija je napisao kaligraf Ter-Manuel 1428. god., a čuva se u Erevanskom Matenadaranu (institutu za stare rukopise Mesrop Mašoc).[3] Stara utvrda je odigrala ključnu ulogu u kampanji armenskog zapovjednika Avana Juzbašija protiv osmanskih snaga 1720-ih i 1730-ih, tijekom turske invazije na Zakavkazje.[4]
Današnju Šušu je 1747. god. osnovao Panah Ali Kan, kan Karabaškog kanata, kao svoju prijestolnicu, po njemu nazvanu Panahabad. Tijekom vlasti kanova grad je rastao, usprkos sukobu s Kadžarima koji su ga opsjedali 1756. i 1759. god. Prema riječima putnika koji su posjetili Šušu krajem 18. i početkom 19. stoljeća, grad je imao oko 2.000 kuća i oko 10.000 stanovnika. Tijekom vremena, postao je grad i dom mnogih azerbajdžanskih intelektualaca, pjesnika, pisaca i posebno glazbenika (kao što su ašik svirači, svirači komuza, te mugam pjevači).[5]
Rusko-perzijski ratovi (1804.-1813.) i „Gulistanski sporazum” doveo je gotovo cijeli današnji Azerbajdžan u posjed Ruskog Carstva, pa tako i Šuša, te je kanat ukinut 1822. god., a uspostavljena je ruski okrug Šuša u Elizavetpoljskoj guberniji. Počevši od 1830-ih, grad je bio podijeljen na dva dijela: muslimani koji su govorili turski jezik živjeli su u istočnim, donjim, četvrtima, dok su se armenski kršćani smjestili u relativno nove, zapadne, gornje dijelove grada. Stanovništvo se prije svega bavilo trgovinom, konjima, tkanjem te proizvodnjom vina i votke. Šuša je također bila i najveći centar proizvodnje svile na Kavkazu. U 19. stoljeću Šuša je bila jedan od većih gradova na Kavkazu, veći i prosperitetniji od Bakua ili Erevana. Imala je 10 karavansaraja, a bila je poznata po svojoj trgovini svilom, asfaltiranim cestama, tepisima jarkih boja, velikim kamenim kućama i finim konjima.[6]
Tijekom moderne povijesti grad je uglavnom podržavao mješovito armensko-azerbajdžansko stanovništvo. Nakon „masakra u Šuši” 1920. godine koji su počinile azerbejdžanske snage i njihove turske pristaše, armenska polovica stanovništva grada je uglavnom ubijena ili protjerana, a grad je sveden na grad s dominantnim azerbejdžanskim stanovništvom. Za vrijeme sovjetske vladavine Azerbajdžana, Šuša je bilo planinsko odmaralište. Nakon što su armenske snage zauzele Šušu 1992. godine stanovništvo se ponovno dramatično smanjilo i sada je gotovo isključivo armensko.[7]
Naselje je 2020., u Drugom ratu u Gorskom Karabahuu, vraćeno pod nadzor Azerbajdžana.
Znamenitosti
Zbog povijesnih specifičnosti Šuša sadrži i armenske i azerbejdžanske kulturne spomenike, a okolna područja uključuju i mnoga drevna armenska sela.
Bogat stari grad Šuša sastoji se od ulica i trgova, zidina tvrđave, palače Panah Ali kana, crkve, mauzoleji, česme i kuće gradske aristokracije. On je vrijedan model azerbajdžanske arhitekture 18.-19. stoljeća. Šuša je 1977. godine proglašena povijesnim i arhitektonskim rezervatom Azerbajdžanske republike[2].
-
Džamija Yukhari Govhar Agha, otvorena 1885. -
Gazančecoc, katedrala Krista Spasitelja -
Gradski trg 2014. -
Mehmandarova kuća, muzej tepiha
.jpg){kind=link}
Stanovništvo
| Godina | Armenci | Azeri | Drugi | ukupno | |||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 1851.[8] | |||||||
| 1886.[8] | |||||||
| 1897.[9] | |||||||
| 1916.[10] | |||||||
| Ožujak 1920.: Masakr i protjerivanje armenskog stanovništva koje je počinio Azerbajdžan | |||||||
| 1926.[11] | |||||||
| 1939.[12] | |||||||
| 1959.[13] | |||||||
| 1970.[14] | |||||||
| 1979.[15] | |||||||
| Rujan 1988.: Sukob u Gorskom Karabahu i protjerivanje armenskog stanovništva[16] | |||||||
| 1989.[17] | |||||||
| Svibanj 1992.: Armensko osvajanje i izbacivanje azerbajdžanskog stanovništva | |||||||
| 2005.[18] | |||||||
| 2009.[19] | |||||||
| 2015.[20] | |||||||
Nakon što su Armenske snage 1992. zauzele Šušu, azerbejdžansko stanovništvo grada je pobjeglo, a sadašnje stanovništvo čini oko 4.500 Armenaca, uglavnom izbjeglica iz Bakua i drugih dijelova Karabaha i Azerbajdžana. Kao rezultat rata danas u Šuši nema Azerbejdžanaca[21].
Gradovi prijatelji
- Datoteka:Flag of Hungary.svg Đunđuš, Mađarska (samo između mađarske i azerbajdžanske strane)
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 Vahe Sarukhanyan, [Շուշին փորձում է կրկին կրթական կենտրոն դառնալ. Hetq], 15. kolovoza 2015. (arm.) Pristupljeno 12. srpnja 2019.
- ↑ 2,0 2,1 Susha historical and architectural reserve, službene stranice UNESCO-a, 24. listopada 2001. (eng.) Pristupljeno 12. srpnja 2019.
- ↑ L. S. Khachikyan, Spomenici u armenskim rukopisima iz 15 c., I dio (1401–1450), Akademija znanosti Armenijskog SSR-a, 1955., str. 384., arhivirano 13. prosinca 2014. na Wayback Machine (arm.) Pristupljeno 12. srpnja 2019.
- ↑ George A. Bournoutian, Armenians and Russia, 1626-1796: A Documentary Record, Costa Mesa, CA: Mazda Publishers, 2001., str. 402.-413.
- ↑ Azerbaijan" (2007) In Encyclopædia Britannica, 3. veljače 2007. (eng.) Pristupljeno 12. srpnja 2019.
- ↑ Thomas de Waal, Black Garden: Armenia and Azerbaijan Through Peace and War, 10th Year Anniversary Edition, Revised and Updated, NYU Press, str. 201. ISBN 978-0814760321
- ↑ Levon Chorbajian, The Making of Nagorno-Karabagh: From Secession to Republic, New York: Palgrave MacMillan, 2001., str. 141. ISBN 0-333-77340-3
- ↑ 8,0 8,1 (rus.) НАСЕЛЕНИЕ НАГОРНОГО КАРАБАХА, 16. rujna 2011.
- ↑ (rus.) г. Шуша, Первая всеобщая перепись населения Российской Империи 1897 г. Демоскоп Weekly, 4. lipnja 2011.
- ↑ Kavkazski kalendar (Kavkazskij kalendar), 1917., str. 190. (rus.)
- ↑ NASELENIE NAGORNOGO KARABAHA, arhivirano 16. rujna 2011. (rus.)
- ↑ (rus.) ШУШИНСКИЙ РАЙОН (1939 г.), 28. ožujka 2012.
- ↑ (rus.) ШУШИНСКИЙ РАЙОН (1959 г.), 28. ožujka 2012.
- ↑ (rus.) ШУШИНСКИЙ РАЙОН (1970 г.), 28. ožujka 2012.
- ↑ (rus.) ШУШИНСКИЙ РАЙОН (1979 г.), 28. ožujka 2012.
- ↑ • Nepoznat parametar:
first1
• Nepoznat parametar:last1
• Nepoznat parametar:authorlink1
• Nedostaje obavezni parametar:url
• Parametarisbnnije dopušten u klasiweb - ↑ 17,0 17,1 (rus.) Всесоюзная перепись населения 1989 г. Численность городского населения союзных республик, их территориальных единиц, городских поселений и городских районов по полу, 18. siječnja 2012.
- ↑ De facto i de Jure populacija sadministrativnom teritorijalnom raspodjelom i spolom, popis u GK, Nacionalna statistička služba republike Artsakh, 2005. (eng.)
- ↑ "Statistical yearbook of NKR 2003–2009". Nacionalna statistička služba republike Artsakh. str. 37. Inačica arhivirana 27. kolovoz 2011.. http://stat-nkr.am/files/yearbooks/2003_2009/8_Nasl_31-49.pdf Pristupljeno 16. rujan 2011.
- ↑ "Շուշին փորձում է կրկին կրթական կենտրոն դառնալ" (hy). Hetq Online. 2. lipnja 2015. Inačica arhivirana 15. kolovoza 2015. http://hetq.am/arm/news/60555/shushin-pordzum-e-krkin-krtakan-kentron-darnal.html Pristupljeno 12. srpnja 2019.
- ↑ Ashot Beglarian, Karabakh: A Tale of Two Cities, Institute for War and Peace Reporting, 8. prosinca 2015. (eng.) Pristupljeno 12. srpnja 2019.