Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.
Ovo je glavno značenje pojma Širvan (Azerbajdžan). Za druga značenja pogledajte Širvan.
Širvan
Şirvan
Ulaz u Širvan
Ulaz u Širvan
Ulaz u Širvan
Zastava Širvana
Zastava
Grb Širvana
Grb
Koordinate: 39°55.55′N 48°55.13′E / 39.92583°N 48.91883°E / 39.92583; 48.91883
Država Azerbajdžan
Republički grad
osnovan 1954.
Vlast
 - Gradonačelnik Mardan Jamalov
Površina
 - Ukupna 72,7 km²
Visina 12 m
Stanovništvo (2018.[1])
 - Grad 85.800
 - Gustoća 1.140,3 stanovnika/km²
Vremenska zona UTC+4 (UTC+4)
Poštanski broj AZ 1800
Pozivni broj +994 2121
Službena stranica www.shirvan-ih.gov.az
Zemljovid
Širvan na karti Azerbajdžan
Širvan
Širvan

Širvan (azerski: Şirvan) je jedan od republičkih gradova, pod izravnom upravom države Azerbajdžan. Prema procjeni iz 2018. god. grad je imao oko 85.800 stanovnika.

Rijeka Kura u Širvanu.

Zemljopisne odlike

Grad se nalazi na lijevoj obali rijeke Kure, na istočnoj strani Širvanske ravnice. Grad je prometno čvorište, osnovan po otkriću naftnog polja Kurovdag. Grad također uključuje naselje Hadžigarahmanli i Bajramli.

Ljetni mjeseci su obično suhi i vrlo vrući zbog polupustinjske klime. Temperatura može narasti do 44 °C, što često rezultira umjerenim uvjetima suše. Nasuprot tome, zima je hladna, ali ne i teška, rijetko se temperatura spušta ispod -6 °C.[2].

Povijest

Grobni kompleks Sofi Hemida u Širvanu

Arheološki uzorci pronađeni u okolici grada svjedoče o naseljavanju ovih krajeva u antičko doba. Na području na kojem se nalazi Širvan, nekoć su prolazili karavanski putevi. Tijekom arheoloških iskopavanja 2 km od grada, u donjem dijelu Mišovdaga, otkriveni su ostaci gradskog naselja iz 14. stoljeća. U obrtničkim četvrtima ovog grada sačuvano je 12 lončarskih peći u vrlo dobrom stanju. Tu su također pronađeni razni predmeti svakodnevnog života, a sačuvani su ornamenti narodnih obrta, tkanja tepiha, kamenih rezbarija i nakita[3].

Grad se pominje tek u 19. stoljeću kada ga je 1796. god. naselila grupa ruskih vojnika (Kozaka) i dali mu ime Zubovka. Dobio je ime po vojnom zapovjedniku koji je vodio marš, Valerijanu Zubovu, kojega je lokalno stanovništvo zvalo Karačuktar[4]. Zubovka se zvao sve do 1938. godine kada mu je ime promenjeno u Ali Bajramli, koje će nositi sve do 2008. godine.[5] Imao je status sela, a 28. srpnja 1954. dobio je status brdskog okruga, da bi status grada dobio 4. siječnja 1963. god.

Konačno ime, Širvan, dobiva 25. travnja 2008. godine na prijedlog azerbajdžanskog parlamenta[6]. Širvan je izvedenica iz Šira (perzijski:یر , „lav”).

Tijekom povijesti, grad je pretrpio brojne poplave, zbog blizine rijeke i relativno niske nadmorske visine većeg dijela grada[7].

Stanovništvo

Tepih „Širvanskog stila” iz 17. st., Islamski muzej u Berlinu.

Prema popisu stanovništva iz 2018. godine, ukupan broj stanovnika grada bio je 85.800, što je 24,3% više nego 2000. god. Također, broj muškaraca je bio 42.100, a žena 43.700, dok je 27,3% maldih osoba (od 14-29 godina). Azeri čine veliku većinu stanovništva, tj. 68.652 (99,7%), a najveća manjina su Mešketski Turci (Gruzijski Turci), njih 207 (0,3%)[8].

Broj stanovnika Širvana prema godinama:[8]
1989. 2000. 2005. 2010. 2018.
58.253 69.000 71.000 75.700 85.800

Gospodarstvo

Grad je naftno središte regije Širvan, koji je u jednom trenutku dao značajan dio tekućeg goriva proizvedenog na kopnu. U gradu su razvijena inženjerska poduzeća, lagana i prehrambena industrija. Osim toga, željeznički čvor prolazi kroz grad.

Proizvodnja nafte i plina te cjelokupni kompleks goriva i energije bili su i ostaju temelj gradske ekonomije. Kao i prije, danas oko 90% bruto proizvodnje u gradu pada na ovu industriju.

Izvori

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Wikimedijinom Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: (city) Širvan (Azerbajdžan)

Vanjske poveznice

  1. PREUSMJERI Predložak:Rus oznaka