Razlika između inačica stranice »Plavna«
Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Citiraj web +{{Citiranje weba)) |
|||
| (Nisu prikazane 4 međuinačice istog suradnika) | |||
| Redak 144: | Redak 144: | ||
== Upravna podjela == | == Upravna podjela == | ||
Nalaze se u okrugu [[Južnobački okrug|Južna Bačka]], u općini [[Bač (općina)| | Nalaze se u okrugu [[Južnobački okrug|Južna Bačka]], u općini [[Bač (općina)|Baču]]. | ||
== Povijest == | == Povijest == | ||
Predaju o dolasku [[Šokci|šokačkih]] Hrvata u Plavnu zapisao je krajem 19. stoljeća [[Mato Babogredac]]. Po njoj su katolički Hrvati došli iz Bosne, i u velikim ratovima i ostalim zbivanjima boravili oko [[Bošnjaci (Vukovarsko-srijemska županija)|Bošnjaka]]. Nakon oslobađanja od Osmanlija dio je prešao u okolicu [[Vukovar]]a, a poslije određenog vremena dio se vratio u Bošnjake, a dio je prešao Dunav i nastanio se upravo u [[Bođani]]ma, [[Vajska|Vajskoj]] i Plavni. Tim Hrvatima zajednički je govor (čista [[ikavica]], kojom govore samo Hrvati), ista ili slična prezimena te mnoge zajedničke osobine.<ref name=zkvh>[http://www.zkvh.org.rs/index.php/vijesti/vijesti-iz-zajednice/1393-u-vajskoj-obiljeena-10-obljetnica-rada-hkupd-dukat ZKVH] M.K. i Z.P.: ''U Vajskoj obilježena 10. obljetnica rada HKUPD „Dukat“'', 30. studenoga 2012. (pristupljeno 13. srpnja 2019.)</ref> | Predaju o dolasku [[Šokci|šokačkih]] Hrvata u Plavnu zapisao je krajem 19. stoljeća [[Mato Babogredac]]. Po njoj su katolički Hrvati došli iz Bosne, i u velikim ratovima i ostalim zbivanjima boravili oko [[Bošnjaci (Vukovarsko-srijemska županija)|Bošnjaka]]. Nakon oslobađanja od Osmanlija dio je prešao u okolicu [[Vukovar]]a, a poslije određenog vremena dio se vratio u Bošnjake, a dio je prešao Dunav i nastanio se upravo u [[Bođani]]ma, [[Vajska|Vajskoj]] i Plavni. Tim Hrvatima zajednički je govor (čista [[ikavica]], kojom govore samo Hrvati), ista ili slična prezimena te mnoge zajedničke osobine.<ref name=zkvh>[http://www.zkvh.org.rs/index.php/vijesti/vijesti-iz-zajednice/1393-u-vajskoj-obiljeena-10-obljetnica-rada-hkupd-dukat ZKVH] M.K. i Z.P.: ''U Vajskoj obilježena 10. obljetnica rada HKUPD „Dukat“'', 30. studenoga 2012. (pristupljeno 13. srpnja 2019.)</ref> | ||
Hrvatsku zajednicu u Plavni obogatio je kroz povijest dolazak Hrvata Slavonaca, Dalmatinaca, Ličana, Hercegovaca, bosanskih Hrvata. Nekada su u Plavni Hrvati činili preko 50% stanovništva dok 2018. ih je manje od 15 %.<ref name=Andrić>Marica Andrić: [http://www.hnl.org.rs/nova/hrvati-u-srbiji/1687-intervju-marica-andric-predsjednica-hkupd-matos-plavna '' Intervju: Marica Andrić, predsjednica HKUPD "Matoš" Plavna '']. Razgovor vodio Z. Ifković. Hrvatske novine, Subotica / Hrvatska nezavisna lista Subotica. 27. ožujka 2018. Pristupljeno 14. travnja 2022.</ref> | |||
== Gospodarstvo == | == Gospodarstvo == | ||
| Redak 183: | Redak 185: | ||
* [[Zvonimir Pelajić]], nastavnik glazbenog, nagrađeni kulturni djelatnik | * [[Zvonimir Pelajić]], nastavnik glazbenog, nagrađeni kulturni djelatnik | ||
* [[Julijana Adamović]], hrvatska književnica | * [[Julijana Adamović]], hrvatska književnica | ||
Otac [[Antun Gustav Matoš|Antuna Gustava Matoša]] je bio podrijetlom bunjevački Hrvat iz Plavne <ref>[http://www.matos-tovarnik.hr/biografija.htm Društvo Antuna Gustava Matoša Tovarnik] Biografija </ref>. Došao je u Plavnu iz Kaćmara, a radio je kao učitelj. | * [[Zlatko Pinter]], hrvatski publicist i novinar<ref name=wk>[http://www.webknjizara.hr/knjige/humanisticke-znanosti/povijest/hrvati-iz-srijema-banata-i-backe-u-vrtlogu-devedesetih-progon-i-etnicko-ciscenje-zlatko-pinter ''Hrvati iz Srijema, Banata i Bačke u vrtlogu devedesetih — progon i etničko čišćenje '']. Pristupljeno 19. listopada 2022.</ref> | ||
* Otac [[Antun Gustav Matoš|Antuna Gustava Matoša]] je bio podrijetlom bunjevački Hrvat iz Plavne <ref>[http://www.matos-tovarnik.hr/biografija.htm Društvo Antuna Gustava Matoša Tovarnik] Biografija </ref>. Došao je u Plavnu iz Kaćmara, a radio je kao učitelj. | |||
Mati poznatog hrvatskog muzikologa [[Josip Andrić (muzikolog)|Josipa Andrića]] je bila iz Plavne. To je bio dodatni razlog što je taj muzikolog zapisao velik broj melodija bačkih Hrvata iz tog sela, preko 300 <ref> Deset godina među narodnim pjevačima bačkih Hrvata 1948.-1958., Klasje naših ravni br. 1-2/2003., str. 41</ref>. | * Mati poznatog hrvatskog muzikologa [[Josip Andrić (muzikolog)|Josipa Andrića]] je bila iz Plavne. To je bio dodatni razlog što je taj muzikolog zapisao velik broj melodija bačkih Hrvata iz tog sela, preko 300 <ref> Deset godina među narodnim pjevačima bačkih Hrvata 1948.-1958., Klasje naših ravni br. 1-2/2003., str. 41</ref>. | ||
== Hrvatske ustanove u Plavnoj == | == Hrvatske ustanove u Plavnoj == | ||
Hrvati u Plavnoj su mahom iz skupine [[Šokci|Šokaca]] <ref>[http://www.hrvatskarijec.rs/pdf/br_279_46.pdf Hrvatska riječ] Plavna, selo moje malo, 18. srpnja 2008. {{pdf}}</ref>. | Hrvati u Plavnoj su mahom iz skupine [[Šokci|Šokaca]] <ref>[http://www.hrvatskarijec.rs/pdf/br_279_46.pdf Hrvatska riječ] Plavna, selo moje malo, 18. srpnja 2008. {{pdf}}</ref>. | ||
* HKUPD "Matoš" (u svibnju 2008., bila je najmlađa od svih hrv. ustanova u vojvođanskih Hrvata)<ref>[http://www.hrvatskarijec.rs/?zg=2284012&no=269 Hrvatska riječ, 30. svibnja 2008.] Voli zemlju, voli i tamburu</ref> | * [[HKUPD Matoš, Plavna|HKUPD "Matoš"]] (u svibnju 2008., bila je najmlađa od svih hrv. ustanova u vojvođanskih Hrvata)<ref>[http://www.hrvatskarijec.rs/?zg=2284012&no=269 Hrvatska riječ, 30. svibnja 2008.] Voli zemlju, voli i tamburu</ref> | ||
Hrvatsko kulturno-umjetničko-prosvjetno društvo "Matoš" od 2009. organizira godišnju kulturnu manifestaciju [[Dani | Hrvatsko kulturno-umjetničko-prosvjetno društvo "Matoš" od 2009. organizira godišnju kulturnu manifestaciju [[Dani Antuna Gustava Matoša i dr. Josipa Andrića]], u sklopu koje se održavaju predavanja, likovna kolonija, razni kulturno-umjetnički programi, izložbe slikarskih radova, koncerti i sl.<ref>[http://www.suboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=5&pid=9683 Radio Subotica] II. dani A. G. Matoša i dr. Josipa Andrića, pristupljeno 14. travnja 2010.</ref>. | ||
== Bilješke == | == Bilješke == | ||
| Redak 202: | Redak 204: | ||
{{Predložak:Naselja u sastavu Općine Bač}} | {{Predložak:Naselja u sastavu Općine Bač}} | ||
[[Kategorija: | [[Kategorija:Plavna| ]] | ||
Trenutačna izmjena od 19:18, 19. listopada 2022.
Ovo je glavno značenje pojma Plavna. Za druga značenja pogledajte Plavna (razdvojba).| Plavna | |
|---|---|
 | |
| Koordinate: 45°20′N 19°07′E / 45.333°N 19.117°E | |
| Država | Srbija |
| Pokrajina | Vojvodina |
| Okrug | Južnobački okrug |
| Općina | Bač |
| Površina | |
| - Ukupna | 54,8 km² |
| Stanovništvo (2002.) | |
| - Grad | 1392 |
| - Gustoća | 25 st./km² |
| Poštanski broj | 21428 |
| Pozivni broj | 021 |
| registracijska oznaka | NS |
| Zemljovid | |
  Plavna | |
Plavna (srp. Плавна, mađ. Palona, nje. Plawing, Plawingen) je selo u jugozapadnoj Bačkoj, u Vojvodini, Srbija.
Zemljopisni položaj
Nalazi se na 45° 20' 49" sjeverne zemljopisne širine i 19° 7' 32" istočne zemljopisne dužine, na 84 metra nadmorske visine. Nalazi se nedaleko od granice sa Hrvatskom; tek nekoliko kilometara, preko Dunava, nalaze se Vukovar i Borovo.
Obližnje selo su Bođani.
Upravna podjela
Nalaze se u okrugu Južna Bačka, u općini Baču.
Povijest
Predaju o dolasku šokačkih Hrvata u Plavnu zapisao je krajem 19. stoljeća Mato Babogredac. Po njoj su katolički Hrvati došli iz Bosne, i u velikim ratovima i ostalim zbivanjima boravili oko Bošnjaka. Nakon oslobađanja od Osmanlija dio je prešao u okolicu Vukovara, a poslije određenog vremena dio se vratio u Bošnjake, a dio je prešao Dunav i nastanio se upravo u Bođanima, Vajskoj i Plavni. Tim Hrvatima zajednički je govor (čista ikavica, kojom govore samo Hrvati), ista ili slična prezimena te mnoge zajedničke osobine.[1]
Hrvatsku zajednicu u Plavni obogatio je kroz povijest dolazak Hrvata Slavonaca, Dalmatinaca, Ličana, Hercegovaca, bosanskih Hrvata. Nekada su u Plavni Hrvati činili preko 50% stanovništva dok 2018. ih je manje od 15 %.[2]
Gospodarstvo
Lovstvo. Lov na jelene, divlje svinje, fazane, divlje patke.
Plavna je nekad bila značajno gospodarski povezana sa Vukovarom, tako da je predstavljala most koji je spajao Bačku s Hrvatskom. U 19. st. su mještani Plavne redovito odlazili u Vukovar na tjedni sajam, a u Vukovaru su namirivali svoje potrebe [3].
Kultura
2009. će se u Plavni održavi manifestacija Hrvata Susret pučkih pjesnika "Lira naiva".
Stanovništvo
Prema svjedočenjima muzikologa Josipa Andrića, Plavna je pokazivala u njegovo vrijeme izrazitu šokačku fizionomiju u svom narodnom i kulturnom životu, što se dalo vidjeti iz brojnih sabranih pjesama iz tog sela [4].
- 1961.: 2.662
- 1971.: 2.033
- 1981.: 1.712
- 1991.: 1.538
- 2002.: 1.392
2002. je bilo:
- Srba 607 (43,61%)
- Hrvata 312 (22,41%)
- Mađara 145 (10,42%)
- "Jugoslavena" 112 (8,05%)
- ostalih 5,53%
Plavna je bila i mjestom časnih događaja, kada je jedan mjesni Srbin u kolovozu 1995. spriječio provalu u kuću mjesnog Hrvata koji je sa obitelji bio na radu u Njemačkoj, a nasilnike otjerao [5].
Poznati stanovnici
- József Novotny (1908. - 1944.), kapelan, mučenik rimokatoličke Crkve, mađarskog, češkog ili slovačkog podrijetla. Ubili su ga jugoslavenski partizani 1944. [1]
- Bálint Magyar de Palona (? - 1573.), mađarski general, fonyódski kapetan, junak borbe protiv osmanskih osvajača[2]
- Josip Leko, predsjednik Hrvatskog sabora, rodio se u ovom selu
- Zvonimir Pelajić, nastavnik glazbenog, nagrađeni kulturni djelatnik
- Julijana Adamović, hrvatska književnica
- Zlatko Pinter, hrvatski publicist i novinar[6]
- Otac Antuna Gustava Matoša je bio podrijetlom bunjevački Hrvat iz Plavne [7]. Došao je u Plavnu iz Kaćmara, a radio je kao učitelj.
- Mati poznatog hrvatskog muzikologa Josipa Andrića je bila iz Plavne. To je bio dodatni razlog što je taj muzikolog zapisao velik broj melodija bačkih Hrvata iz tog sela, preko 300 [8].
Hrvatske ustanove u Plavnoj
Hrvati u Plavnoj su mahom iz skupine Šokaca [9].
- HKUPD "Matoš" (u svibnju 2008., bila je najmlađa od svih hrv. ustanova u vojvođanskih Hrvata)[10]
Hrvatsko kulturno-umjetničko-prosvjetno društvo "Matoš" od 2009. organizira godišnju kulturnu manifestaciju Dani Antuna Gustava Matoša i dr. Josipa Andrića, u sklopu koje se održavaju predavanja, likovna kolonija, razni kulturno-umjetnički programi, izložbe slikarskih radova, koncerti i sl.[11].
Bilješke
- ↑ ZKVH M.K. i Z.P.: U Vajskoj obilježena 10. obljetnica rada HKUPD „Dukat“, 30. studenoga 2012. (pristupljeno 13. srpnja 2019.)
- ↑ Marica Andrić: Intervju: Marica Andrić, predsjednica HKUPD "Matoš" Plavna . Razgovor vodio Z. Ifković. Hrvatske novine, Subotica / Hrvatska nezavisna lista Subotica. 27. ožujka 2018. Pristupljeno 14. travnja 2022.
- ↑ Josip Andrić: Deset godina među narodnim pjevačima bačkih Hrvata 1948.-1958., Klasje naših ravni br. 1-2/2003., str. 41
- ↑ Josip Andrić: Deset godina među narodnim pjevačima bačkih Hrvata 1948.-1958., Klasje naših ravni br. 1-2/2003., str. 41
- ↑ "Dnevnik". Inačica izvorne stranice arhivirana 11 veljače 2008. http://www.dnevnik.co.yu/arhiva/19-02-2003/Strane/spec.htm Pristupljeno 14 travnja 2009 Bilten kriznih dana, 19. veljače 2003.
- ↑ Hrvati iz Srijema, Banata i Bačke u vrtlogu devedesetih — progon i etničko čišćenje . Pristupljeno 19. listopada 2022.
- ↑ Društvo Antuna Gustava Matoša Tovarnik Biografija
- ↑ Deset godina među narodnim pjevačima bačkih Hrvata 1948.-1958., Klasje naših ravni br. 1-2/2003., str. 41
- ↑ Hrvatska riječ Plavna, selo moje malo, 18. srpnja 2008.
- Preusmjeri Predložak:PDF
- ↑ Hrvatska riječ, 30. svibnja 2008. Voli zemlju, voli i tamburu
- ↑ Radio Subotica II. dani A. G. Matoša i dr. Josipa Andrića, pristupljeno 14. travnja 2010.
Vanjske poveznice
- Plavna na fallingrain.com
- V. Dani A. G. Matoša i dr. Josipa Andrića u Plavni
| |||||