Razlika između inačica stranice »Bassi«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (bnz) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Bassi''', [[vodnjan]]ski [[diskant]]. Jedan je od najstarijih drevnih oblika višeglasnog pjevanja u Europi. <ref name="TZ Vodnjan">[http://vodnjandignano.com/index.php?option=com_content&view=article&id=166&Itemid=684&lang=hr Turistička zajednica Grada Vodnjana] ''I Bassi'' (pristupljeno 21. prosinca 2019.)</ref> | |||
Osobina je da ga pjevaju dva glasa. Najniži je stupanj našeg pučkog (dvoglasnog) pjevanja koje se veže uz [[istriotski jezik|istriotski]] ili istroromanski dijalekt. Kao i tonski sustav ovo dvoglasje nije uvijek temperirano. Potječe od crkvenih srednjovjekovnih načina pjevanja, tek neki stručnjaci ga definiraju "orijentalnim". Jednostavna je oblika. To je stih od jedne kitice s dva jedanaesterca. Lirsko je pjevanje. Rima je česta, a Baburdi ju vremenski smješta od 1200. do 1300. godine. Basse pjeva muški glas ([[tenor]] ili [[bas]]) koji predlaže temu, pa ga slijedi ženski glas ([[sopran]] ili [[alt]]) koji ju preuzima u intervalu [[kvinta|kvinte]] koji ju razvija u niz kratkih prijelaza, sa završetcima u [[oktava|oktavi]]. Pjevačeva i pjevačicina spretnost te stih u jedanaestercu određuje sve. Ženski se glas ubacuje pri kraju dugog završnog [[takt]]a, prave i istinske "pedale", nastavljajući pjevanje prema pravilima vokalnih ukrasa, prirođenim [[pučka tradicija|pučkoj tradiciji]]. Basse mogu izvoditi i dva muška glasa i tad se pjevanje naziva ''a duj'' (bas u dvoje). <ref name="TZ Vodnjan"/> | Osobina je da ga pjevaju dva glasa. Najniži je stupanj našeg pučkog (dvoglasnog) pjevanja koje se veže uz [[istriotski jezik|istriotski]] ili istroromanski dijalekt. Kao i tonski sustav ovo dvoglasje nije uvijek temperirano. Potječe od crkvenih srednjovjekovnih načina pjevanja, tek neki stručnjaci ga definiraju "orijentalnim". Jednostavna je oblika. To je stih od jedne kitice s dva jedanaesterca. Lirsko je pjevanje. Rima je česta, a Baburdi ju vremenski smješta od 1200. do 1300. godine. Basse pjeva muški glas ([[tenor]] ili [[bas]]) koji predlaže temu, pa ga slijedi ženski glas ([[sopran]] ili [[alt]]) koji ju preuzima u intervalu [[kvinta|kvinte]] koji ju razvija u niz kratkih prijelaza, sa završetcima u [[oktava|oktavi]]. Pjevačeva i pjevačicina spretnost te stih u jedanaestercu određuje sve. Ženski se glas ubacuje pri kraju dugog završnog [[takt]]a, prave i istinske "pedale", nastavljajući pjevanje prema pravilima vokalnih ukrasa, prirođenim [[pučka tradicija|pučkoj tradiciji]]. Basse mogu izvoditi i dva muška glasa i tad se pjevanje naziva ''a duj'' (bas u dvoje). <ref name="TZ Vodnjan"/> | ||
Trenutačna izmjena od 07:33, 15. svibnja 2022.
Bassi, vodnjanski diskant. Jedan je od najstarijih drevnih oblika višeglasnog pjevanja u Europi. [1]
Osobina je da ga pjevaju dva glasa. Najniži je stupanj našeg pučkog (dvoglasnog) pjevanja koje se veže uz istriotski ili istroromanski dijalekt. Kao i tonski sustav ovo dvoglasje nije uvijek temperirano. Potječe od crkvenih srednjovjekovnih načina pjevanja, tek neki stručnjaci ga definiraju "orijentalnim". Jednostavna je oblika. To je stih od jedne kitice s dva jedanaesterca. Lirsko je pjevanje. Rima je česta, a Baburdi ju vremenski smješta od 1200. do 1300. godine. Basse pjeva muški glas (tenor ili bas) koji predlaže temu, pa ga slijedi ženski glas (sopran ili alt) koji ju preuzima u intervalu kvinte koji ju razvija u niz kratkih prijelaza, sa završetcima u oktavi. Pjevačeva i pjevačicina spretnost te stih u jedanaestercu određuje sve. Ženski se glas ubacuje pri kraju dugog završnog takta, prave i istinske "pedale", nastavljajući pjevanje prema pravilima vokalnih ukrasa, prirođenim pučkoj tradiciji. Basse mogu izvoditi i dva muška glasa i tad se pjevanje naziva a duj (bas u dvoje). [1]
Diskant i i dijatonička ljestvica su kao nematerijalna vrijednost proglašeni kulturnom baštinom Hrvatske a poslije su uvršteni na UNESCO-vu listu svjetske baštine. [1]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 Turistička zajednica Grada Vodnjana I Bassi (pristupljeno 21. prosinca 2019.)
| ||||||||||||||||||||
