Anguilla (otok): razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Anguilla (otok)'''-->[[Slika:Anguilla-CIA WFB Map.png|thumb|right|250px|Karta Angvile]]
[[Slika:Anguilla-CIA WFB Map.png|thumb|right|250px|Karta Angvile]]
'''Anguilla''' je otok u [[Mali Antili|Malim Antilima]] na [[Karibi]]ma istočno od [[Portoriko|Portorika]]. Politički to je dio [[Britanska prekomorska područja|prekomorskih područja]] [[Angvila]]. Angvili pripada i niz malih, nenastanjenih [[koraljni otok|koraljnih otoka]].
'''Anguilla''' je otok u [[Mali Antili|Malim Antilima]] na [[Karibi]]ma istočno od [[Portoriko|Portorika]]. Politički to je dio [[Britanska prekomorska područja|prekomorskih područja]] [[Angvila]]. Angvili pripada i niz malih, nenastanjenih [[koraljni otok|koraljnih otoka]].



Posljednja izmjena od 1. svibanj 2022. u 00:54

Karta Angvile

Anguilla je otok u Malim Antilima na Karibima istočno od Portorika. Politički to je dio prekomorskih područja Angvila. Angvili pripada i niz malih, nenastanjenih koraljnih otoka.

Zemljopis[uredi]

Angvila je ravan i nizak otok od koralja i vapnenca. Najviša točka na njemu je Crocus Hill sa samo 65 m.

Opskrba pitkom vodom postaje neizvjesnom pri jakom rastu potrošnje.

Klima[uredi]

Angvila ima tropsku klimu, na koju utječu sjeveroistočno vjetrovi. Godišnje varijacije temperature su vrlo male, kreće se od 27 °C u prosincu do 30 °C u srpnju. U prosjeku, godišnje padne 900 mm padalina; najkišovitiji mjeseci su rujan i listopad, a najsuši velječa i ožujak. Sezona uragana u Angvili je od lipnja do studenog, a najčešći su od kolovoza do sredine listopada.

Povijest[uredi]

Engleski naseljenici su kolonizirali otok dolazeći sa Svetog Kristofora i Nevisa. Velika Britanija je upravljala otokom sve do 19. stoljeća. Od 1958. do 1962. je bila provincija Zapadnoindijske federacije da bi - protiv želje stanovništva - 1968. bila priključena britanskim krunskim kolonijama.

Dvije godine nakon pobuna je konačno 1971. dozvoljeno odvajanje koje je definitivno priznato 1980. Od tada Agvila ima unutrašnju autonomiju, a u ostalim pitanjima je ovisna o Ujedinjenom Kraljevstvu.

Religija[uredi]

Angvila ima 13.000 stanovnika. 40% su Anglikanci, 33% Metodisti, 7% Adventisti sedmog dana, 5% Baptisti, 3% Katolici dok ih 12% pripada nekoj drugoj crkvi ili su ateisti.

Gospodarstvo[uredi]

Angvila gotovo da nema nikakvih sirovina. Gospodarstvo je jako ovisno o luksuznom turizmu, bankovnom poslovanju stranih banaka (offshore banke), izlovu jastoga i doznakama iz inozemstva.

Rastući turizam potiče građevinsku djelatnost i doprinosi gospodarskom razvoju. Glavnu pažnju činovnici posvećuju malom ali rastućem financijskom sektoru porezne oaze.

U međuvremenu, nade gospodarstva počivaju uglavnom na turizmu.

Jezici[uredi]

Na anguilla Anguilli se govore 2 jezika, službeni engleski 950 (2004) i Antigvanski i barbudski kreolski engleski, ovdje nazivan angvilski kreolski engleski 11.500 (2001 popis)[1].

Promet[uredi]

Cestovna mreža duga je 105 km, od čega su 65 tvrde ceste. Na otoku su dvije luke, Blowing Point i Road Bay, i zračna luka Anguilla Wallblake.

Izvori[uredi]

Vanjske poveznice[uredi]

hi:ऐंगुइला wo:Anguilla