Razlika između inačica stranice »Bosanski pašaluk«

Trenutačna izmjena od 04:49, 30. travnja 2022.

Ovaj članak je dio niza o
povijesti Bosne i Hercegovine

Stari vijek

Iliri na tlu Bosne i Hercegovine Rimljani u Bosni i Hercegovini

Srednji vijek

BiH u ranom srednjem vijeku Srednjovjekovna bosanska država

Novi vijek

BiH u Osmanskom Carstvu BiH u Austro-Ugarskoj

Kraljevina Jugoslavija

Država Slovenaca, Hrvata i Srba BiH u Kraljevini Jugoslaviji

Socijalistička Jugoslavija

Drugi svjetski rat u BiH BiH u socijalističkoj Jugoslaviji

Suvremena BiH

Rat u Bosni i Hercegovini Postdaytonska država

Bosanski pašaluk je ime za važnu upravnu pokrajinu u Osmanskom Carstvu.

Položaj Bosanskog pašaluka u Osmanskom carstvu 1683. godine.

Poznat je i bio kao Bosanski ejalet, Bosanski beglerbegluk ili Bosanski vilajet. Glavna osoba u upravi pašaluka bio je beglerbeg, poslije valija, a u oba slučaja čelnik je bio kao bosanski paša.^[1]

Bosanski pašaluk je bio najzapadnija pokrajina Osmanskog Carstva, koja je obuhvaćala velike dijelove današnje BiH, a u jednom svojem razdoblju, na vrhuncu (u 17. stoljeću), je pod svojom upravnom nadležnošću imao i dijelove Hrvatske: Slavonije, istočnu Liku, unutrašnjost i veliki dio dalmatinske obale.

Prvotno ova upravna jedinica nije bila u statusu pašaluka, nego je bio samo sandžakom.

Reorganizacijom osmanske uprave 1580. godine uzdignut je na status pašaluka. Sastojao se od nekoliko sandžaka. Na čelu pašaluka bio je beglerbeg koji je nosio naslov paše, a sjedište je imao u Banjoj Luci. Bosanski pašaluk obuhvaćao je bivše sandžake^[2] u kojem je bilo i 29 kapetanija:

Bosanski pašaluk oko 1600. godine.

Požeški sandžak (2 kapetanije)
Bosanski sandžak (7 kapetanija)
Krčko-lički sandžak (7 kapetanija)
Kliški sandžak (4 kapetanije)
Hercegovački sandžak (4 kapetanije)
Zvornički sandžak
Pakrački (cernički) sandžak
Bišćanski sandžak (4 kapetanije) - ovaj je sandžak pridodan poslije

Uprava pašaluka bila je sljedeća. Uz pašu bilo je vijeće (divan). U vijeću su dužnosnici bili čelnik za financije (kaznadar), njegov zamjenik (ćehaja), čelnik pokrajinske uprave feudalnih imanja (timar deftedar ), tajnik (teskeredžija), čuvar pečata (muhurdar) i sudac (kadija).^[2]

Međutim, u istom, 17. stoljeću, uslijed brojnih neuspješnih ratnih ishoda u Europi, ozemlje Bosanskog pašaluka se smanjilo.

Nakon Mira u Karlovcima 1699., pokrajina se svela na samo četiri sandžaka i dvanaest kapetanija.

U razdoblju do Požarevačkog mira, potpisanog 1718., stvoreno je još 28 kapetanija, većinom uzduž zapadne granice s Habsburškom Monarhijom.

Izvori

↑ Hazim Šabanović: Bosanski pašaluk. Postanak i upravna podjela, Svjetlost, 1982.
↑ ^2,0 ^2,1 Josip Lučić: , Dubrovčani i Hasan-paša Predojević, Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, sv. 27, br. 1, prosinac 1994., str. 59.

[1] Hazim Šabanović: Bosanski pašaluk. Postanak i upravna podjela, Svjetlost, 1982.

[Lu.C4.8Di.C4.87-2] 2,0 ^2,1 Josip Lučić: , Dubrovčani i Hasan-paša Predojević, Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, sv. 27, br. 1, prosinac 1994., str. 59.

[1]

[2]

Inačica od 10:21, 8. kolovoza 2021. (vidi izvor) WikiSysop (razgovor \| doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)		Trenutačna izmjena od 04:49, 30. travnja 2022. (vidi izvor) WikiSysop (razgovor \| doprinosi) m (bnz)
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Bosanski pašaluk'''-->~~{{Povijest Bosne i Hercegovine}}		{{Povijest Bosne i Hercegovine}}
	'''Bosanski pašaluk''' je ime za važnu upravnu pokrajinu u [[Osmansko Carstvo\|Osmanskom Carstvu]].		'''Bosanski pašaluk''' je ime za važnu upravnu pokrajinu u [[Osmansko Carstvo\|Osmanskom Carstvu]].