Bokševac

Bokševac
Položaj	43.7067°N 17.8017°E / 43.7067; 17.8017
Država	BiH
Gradnja	4. - 6. stoljeće
Građevinski materijal	kamen
Srušen	oko 1463.
Očuvanost	ruševna

{{#invoke:Infookvir parametar koordinate tracking|tracking}}

Bokševac, utvrda koja datira iz kasne antike iz 4. - 6. stoljeća. Smještena na jednom od nižih istočnih obronaka planine Bokševice.<ref>(boš.) Filozofski fakultet u Sarajevu Mehmed Muminović: Vojni logori i objekti na tlu Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 2018.</ref> Naseljenost i korištenje nastavljeno u srednjem vijeku. Bio je to veliki srednjovjekovni utvrđeni grad u sjevernoj Hercegovini. Od njega su danas ostali samo ostatci. Nalazi se u Kostajnici kod Konjica, lokalitet Gradina (913 mnv). Ostale su zidine i temelji rimokatoličke crkve. U srednjem vijeku bio je glavna tvrđava u župi Neretvi. Do prije osmanskih osvajanja bio je glavna tvrđava Kraljeve Neretve.<ref name=općina>(boš.) Općina Konjic Prirodno i historijsko područje u selu Gorani (pristupljeno 6. veljače 2020.)</ref> Bio je kršćanska utvrda u vrijeme hercega Stjepana. Pretpostavlja se, da je kraljica Katarina Kosača-Kotromanić, boravila u gradu Bokševcu, na putovanju iz Fojnice za Ston, Dubrovnik i Rim, prilikom bijega pred Turcima. U osmanskim napadima pretrpio rušenja. Nakon osmanskih osvajanja našao se na teritoriju nahije Neretve. Turci nisu obnavljali tvrđavu pa je potpuno napušten.<ref name=općina/> Turci su osvojili Bokševac 1463. godine i porušili. Porušili su i ovdašnji franjevački samostan Bosanske vikarije.<ref>fra Andrija Zirdum: SJEME ZLA: Vraćamo li se u osmanska vremena. Razgovarao: Josip Vajdner, Katolički tjednik</ref>