Razlika između inačica stranice »Isère (departman)«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (file->datoteka) |
||
(Nije prikazana jedna međuinačica istog suradnika) | |||
Redak 3: | Redak 3: | ||
{{Francuski departman | {{Francuski departman | ||
|logo=[[ | |logo=[[Datoteka:Blason departement Isere.svg|80px]] | ||
|departman=Isère | |departman=Isère | ||
|Regija= [[ Auvergne-Rhône-Alpes]] | |Regija= [[ Auvergne-Rhône-Alpes]] | ||
Redak 19: | Redak 19: | ||
}} | }} | ||
'''Isère''' (francuski: [izɛʁ]) je [[departman]] u regiji [[Auvergne-Rhône-Alpes]]<ref name="A1">{{ | '''Isère''' (francuski: [izɛʁ]) je [[departman]] u regiji [[Auvergne-Rhône-Alpes]]<ref name="A1">{{Citiranje weba |url=https://www.britannica.com/place/Auvergne-Rhone-Alpes|title=Auvergne-Rhône-Alpes|work=britannica.com/|accessdate=28. lipnja 2020.|quote=|language=engleski |trans-title=Auvergne-Rhône-Alpes}}</ref>, [[prefektura]] [[Grenoble]], u istočnoj [[Francuska|Francuskoj]]. Nazvan je po rijeci [[Isère (rijeka)|Isère]]<ref name="A2">{{Citiranje weba |url=https://www.britannica.com/place/Isere-River|title=Isère-rijeka|work=britannica.com/|accessdate=28. lipnja 2020.|quote=| | ||
language=engleski|trans-title=Isère-rijeka}}</ref>, pritoci lijeve obale rijeke [[Rhône]]. | language=engleski|trans-title=Isère-rijeka}}</ref>, pritoci lijeve obale rijeke [[Rhône]]. | ||
Isère pokriva veliki dio nekadašnje regije [[Dauphiné]]<ref name="A3">{{ | Isère pokriva veliki dio nekadašnje regije [[Dauphiné]]<ref name="A3">{{Citiranje weba |url=https://www.britannica.com/place/Dauphine|title=Dauphiné|work=britannica.com/|accessdate=28. lipnja 2020.|quote=|language=engleski |trans-title=Dauphiné}}</ref> čiji je glavni grad [[Grenoble]], a ujedno je i deseti najveći departman u Francuskoj, te drugi po broju stanovnika. | ||
==Etimologija== | ==Etimologija== | ||
Redak 27: | Redak 27: | ||
Podrijetlo riječi ''Isère'' nije jasno utvrđeno, ali se pretpostavlja da bi moglo imati dva različita podrijetla: | Podrijetlo riječi ''Isère'' nije jasno utvrđeno, ali se pretpostavlja da bi moglo imati dva različita podrijetla: | ||
* [[Kelti|keltski]]: '''Isar''', to jest "željezo", što se odnosi na rudu koja je otkrivena tijekom [[Protohistorija|protohistorijskog]]<ref name="A41">{{ | * [[Kelti|keltski]]: '''Isar''', to jest "željezo", što se odnosi na rudu koja je otkrivena tijekom [[Protohistorija|protohistorijskog]]<ref name="A41">{{Citiranje weba |url=https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=50757|title=Protohistorija|work=enciklopedija.hr/|accessdate=24. kolovoza 2020.|quote=|language=hrvatski |trans-title=Protohistorija}}</ref> perioda, a za koju se pretpostavlja da ju je u tom razdoblja moralo biti u velikim količinama uz obale Isare; | ||
* [[Gali|galski]]: '''Isara''' ("plahovit, brz"), koji karakterizira ovu alpsku rijeku mnogo prije nego što je provedena regulacija protoka (zahvaljujući, između ostalog, izgradnji brane [[Chevril]]<ref name="A4">{{ | * [[Gali|galski]]: '''Isara''' ("plahovit, brz"), koji karakterizira ovu alpsku rijeku mnogo prije nego što je provedena regulacija protoka (zahvaljujući, između ostalog, izgradnji brane [[Chevril]]<ref name="A4">{{Citiranje weba |url=https://www.alpineelements.co.uk/blog/the-history-of-tignes|title=Brana Chevril|work=alpineelements.co.uk/|accessdate=28. lipnja 2020.|quote=|language=engleski|trans-title=Brana Chevril}}</ref> koja je puštena u upotrebu 1953. ali nije u potpunosti uklonila rizik od poplava).<br> | ||
Imena rijeka s ovim imenom pojavljuju se u cijeloj Europi, poput [[Isar]]<ref name="A5">{{ | Imena rijeka s ovim imenom pojavljuju se u cijeloj Europi, poput [[Isar]]<ref name="A5">{{Citiranje weba |url=https://www.muenchen.de/int/en/culture-leisure/sport-fitness/lakes-munich/isar.html|title=Rijeka Isar|work=muenchen.de/| | ||
accessdate=28. lipnja 2020.|quote=|language=engleski|trans-title=Rijeka Isar}}</ref> u [[Bavarska|Bavarskoj]] ili [[Yser]]<ref name="A6">{{ | accessdate=28. lipnja 2020.|quote=|language=engleski|trans-title=Rijeka Isar}}</ref> u [[Bavarska|Bavarskoj]] ili [[Yser]]<ref name="A6">{{Citiranje weba |url=https://www.britannica.com/place/Yser-River|title=Rijeka Yser |work=britannica.com/|accessdate=28. lipnja 2020.|quote=|language=engleski|trans-title=Rijeka Yser}}</ref> u [[Flandrija|Flandriji]], pa čak i rijeke [[Oise]]<ref name="A7">{{Citiranje weba |url=https://www.britannica.com/place/Oise-River|title=Rijeka Oise |work=britannica.com/|accessdate=28. lipnja 2020.|quote=| | ||
language=engleski|trans-title=Rijeka Oise }}</ref> (Isara, prema Césaru) u francuskom departmanu [[Oise (departman)|Oise]]<ref name="A8">{{ | language=engleski|trans-title=Rijeka Oise }}</ref> (Isara, prema Césaru) u francuskom departmanu [[Oise (departman)|Oise]]<ref name="A8">{{Citiranje weba |url=https://www.crwflags.com/fotw/flags/fr-60.html|title=Oise departman|work=crwflags.com/|accessdate=28. lipnja 2020.|quote=|language=engleski|trans-title=Oise departman}}</ref>.<br> | ||
Keltsko podrijetlo imena se ne može smatrati pouzdanim, jer se ovaj naziv rijeke nalazi u predjelima za koje se pretpostavlja da na njih nije utjecala keltska kultura kao što su [[Veneto]], [[Trakija]], [[Litva]] itd., pa stoga podrijetlo imena i nadalje ostaje neizvjesno. | Keltsko podrijetlo imena se ne može smatrati pouzdanim, jer se ovaj naziv rijeke nalazi u predjelima za koje se pretpostavlja da na njih nije utjecala keltska kultura kao što su [[Veneto]], [[Trakija]], [[Litva]] itd., pa stoga podrijetlo imena i nadalje ostaje neizvjesno. | ||
Redak 39: | Redak 39: | ||
===Prapovijest=== | ===Prapovijest=== | ||
Povijest teritorija koji trenutno zauzima Iséreski departman je bogata, a prvi tragovi ljudi sežu u srednji [[Starije kameno doba|paleolitik]] oko 200 000. godine prije [[Isus|Krista]], kada su se, usprkos hladnoj klimi koja je u to vrijeme mogla prevladavati, nastanili u planinama [[Chartreuse (gorje)|Chartreusea]] i [[Masiv Vercors|Vercorsa]]<ref name="A9">{{ | Povijest teritorija koji trenutno zauzima Iséreski departman je bogata, a prvi tragovi ljudi sežu u srednji [[Starije kameno doba|paleolitik]] oko 200 000. godine prije [[Isus|Krista]], kada su se, usprkos hladnoj klimi koja je u to vrijeme mogla prevladavati, nastanili u planinama [[Chartreuse (gorje)|Chartreusea]] i [[Masiv Vercors|Vercorsa]]<ref name="A9">{{Citiranje weba |url=http://www.les4montagnes.com/hiver/les-6-vercors.html/|title=Masiv Vercors|work=les4montagnes.com/|accessdate=28. lipnja 2020.|quote=|language=engleski|trans-title=Masiv Vercors}}</ref>. Nekoliko nalazišta u Iseru potvrđuje ovu prisutnost, osobito u spilji ''Bury''<ref name="B1">{{Citiranje weba |url=https://www.isere-tourisme.com/patrimoine-naturel/la-grotte-de-bury|title=Spilja Bury |work=isere-tourisme.com/|accessdate=28. lipnja 2020.|quote=|language=engleski|trans-title=Spilja Bury}}</ref>, koja je bila nastanjena u razdoblju od 120 000 do 14 000 prije Krista. | ||
Zemljopisni položaji tih prvih "Iséreisa" su jako ovisili o meteorologiji, periodima [[Oledba|glacijacije]] i migraciji divljači. | Zemljopisni položaji tih prvih "Iséreisa" su jako ovisili o meteorologiji, periodima [[Oledba|glacijacije]] i migraciji divljači. | ||
Oko 5.000 godine prije Krista, prve [[Sedentaran|sedentarne]] skupine su se nastanile na predjelima Chartreusea, Vercorsa, [[Trièves]]a<ref name="A10">{{ | Oko 5.000 godine prije Krista, prve [[Sedentaran|sedentarne]] skupine su se nastanile na predjelima Chartreusea, Vercorsa, [[Trièves]]a<ref name="A10">{{Citiranje weba |url=https://www.isere-tourisme.com/selection/destination-trieves|title=Trièves |work=isere-tourisme.com/|accessdate=28. lipnja 2020.|quote=|language=engleski|trans-title=Trièves }}</ref>, u vododerini [[Voreppe]]a<ref name="A11">{{Citiranje weba|url=http://www.paysages.auvergne-rhone-alpes.gouv.fr/cluse-de-voreppe-a940.html|title=Klisura Voreppe|work=paysages.auvergne-rhone-alpes.gouv.fr|accessdate=28. lipnja 2020.|quote=|language=engleski |trans-title=Klisura Voreppe}}</ref> i u ravnici [[Bièvre-Valloire]]<ref name="A12">{{Citiranje weba |url=http://tourisme-bievrevalloire.com/fr/decouvrir/la-plaine-de-la-bievre|title=Ravnica Bièvre-Valloire|work=tourisme-bievrevalloire.com|accessdate=28. lipnja 2020.|quote=|language=engleski |trans-title=Ravnica Bièvre-Valloire}}</ref> gdje je u to vrijeme prevladavala vruća i vlažna klima koja je podsjećala na klimu obala Sredozemlja i koja je pogodovala razvoju lokalne poljoprivrede. | ||
===Brončano doba=== | ===Brončano doba=== | ||
Kraj pretpovijesti u departmanu zabilježeno je otkrićem izvanrednog [[Mlađe kameno doba|neolitičkog]] nalazišta na južnoj obali jezera [[Paladru]]<ref name="A13">{{ | Kraj pretpovijesti u departmanu zabilježeno je otkrićem izvanrednog [[Mlađe kameno doba|neolitičkog]] nalazišta na južnoj obali jezera [[Paladru]]<ref name="A13">{{Citiranje weba |url=https://www.grenoble-tourisme.com/en/catalog/activity/le-lac-de-paladru-94980/|title=Jezero Paladru|work=grenoble-tourisme.com/|accessdate=28. lipnja 2020.|quote=|language=engleski|trans-title=Jezero Paladru}}</ref>, koje je bilo nastanjeno oko 2.700 godina prije Krista. Selo se sastojalo od pet drvenih obiteljskih kuća, što bi odgovaralo broju od oko 50 stanovnika. Danas je ovo nalazište pod vodama jezera i predmet je arheološkog iskopavanja. <br> | ||
To razdoblje je praćeno [[Prohistorija|protohistorijom]] i [[Brončano doba|brončanim dobom]] pojavom prvih alpskih metalurga između 1300. i 1100. prije Krista. Otkriće mnogih brončanih predmeta (sjekire, noževi, narukvice ...) u komunama [[Goncelin]]<ref name="A14">{{ | To razdoblje je praćeno [[Prohistorija|protohistorijom]] i [[Brončano doba|brončanim dobom]] pojavom prvih alpskih metalurga između 1300. i 1100. prije Krista. Otkriće mnogih brončanih predmeta (sjekire, noževi, narukvice ...) u komunama [[Goncelin]]<ref name="A14">{{Citiranje weba|url=https://www.francethisway.com/places/a/goncelin-isere.php|title=Goncelin|work=francethisway.com/|accessdate=28. lipnja 2020.|quote=|language=francuski|trans-title=Goncelin}}</ref> i [[Allevard]]<ref name="A15">{{Citiranje weba |url=http://www.map- | ||
france.com/Allevard-38580/|title=Allevard|work=map-france.com/|accessdate=28. lipnja 2020.|quote=|language=engleski|trans- | france.com/Allevard-38580/|title=Allevard|work=map-france.com/|accessdate=28. lipnja 2020.|quote=|language=engleski|trans- | ||
title=Allevard}}</ref> pokazuje važnost [[Metalurgija|metalurgije]] koju su prakticirali domaći metalurzi. Uslijedilo je [[željezno doba]] i pojava prvih [[Gali|galskih]] [[pleme]]na u [[Alpe|Alpama]]. | title=Allevard}}</ref> pokazuje važnost [[Metalurgija|metalurgije]] koju su prakticirali domaći metalurzi. Uslijedilo je [[željezno doba]] i pojava prvih [[Gali|galskih]] [[pleme]]na u [[Alpe|Alpama]]. | ||
Redak 52: | Redak 52: | ||
===Rimsko doba=== | ===Rimsko doba=== | ||
Prije dolaska [[Rimsko Carstvo|Rimljana]], u regiji su bila nastanjena četiri galska naroda. Najvažniji od njih bili su [[Alobrožani]] čiji se teritorij prostirao od [[Ženeva|Ženeve]] do [[Cularo]]a<ref>''Cularo'' je bilo galsko ime grada [[Grenoble]]a sve do 381. godine</ref> (koji je preimenovan u ''Gratianopolis''<ref>Cularo je u čast rimskog cara [[Gracijan]]a preimenovan u ''Gracianopolis'', da bi potom dobio svoje današnje ime Grenoble</ref>, potom [[Grenoble|Grenobla]]), pa sve do [[Vienne (Isère)|Vienne]]a<ref name="A17">{{ | Prije dolaska [[Rimsko Carstvo|Rimljana]], u regiji su bila nastanjena četiri galska naroda. Najvažniji od njih bili su [[Alobrožani]] čiji se teritorij prostirao od [[Ženeva|Ženeve]] do [[Cularo]]a<ref>''Cularo'' je bilo galsko ime grada [[Grenoble]]a sve do 381. godine</ref> (koji je preimenovan u ''Gratianopolis''<ref>Cularo je u čast rimskog cara [[Gracijan]]a preimenovan u ''Gracianopolis'', da bi potom dobio svoje današnje ime Grenoble</ref>, potom [[Grenoble|Grenobla]]), pa sve do [[Vienne (Isère)|Vienne]]a<ref name="A17">{{Citiranje weba |url=https://www.britannica.com/place/Vienne-France|title=Vienne|work=britannica.com/|accessdate=28. lipnja 2020.|quote=|language=engleski|trans-title=Vienne}}</ref>, koji je tada bio glavni grad regije.<br> | ||
Između 125. i 118. prije Krista, galski narodi jugoistoka, sastavljeni od Alobrožana, [[Arverni]]ja i [[Vocontii]]ja<ref name="A16">{{ | Između 125. i 118. prije Krista, galski narodi jugoistoka, sastavljeni od Alobrožana, [[Arverni]]ja i [[Vocontii]]ja<ref name="A16">{{Citiranje weba |url=https://www.britannica.com/topic/Vocontii|title=Vocontii|work=britannica.com/|accessdate=28. lipnja 2020.|quote=|language=engleski|trans-title=Vocontii}}</ref>, u ratovima protiv Rima doživjeli su niz poraza, tako da je potonji svojim pobjedama osigurao vladavinu na golemom području od [[Alpe|Alpa]] sve do [[Pirineji|Pireneja]], stvorivši provinciju [[Narbonska Galija|Narbonsku Galiju]].<br> | ||
''Vienne'' je postao prosperitetni rimski grad i u to vrijeme je bio glavno gospodarsko, političko i kulturno središte teritorija koje danas zauzima departman Isère. Mnogi spomenici iz tog razdoblja i danas su vidljivi u ovom gradu, a od posebnog značaja su [[Hram Augusta i Livije]]<ref name="A18">{{ | ''Vienne'' je postao prosperitetni rimski grad i u to vrijeme je bio glavno gospodarsko, političko i kulturno središte teritorija koje danas zauzima departman Isère. Mnogi spomenici iz tog razdoblja i danas su vidljivi u ovom gradu, a od posebnog značaja su [[Hram Augusta i Livije]]<ref name="A18">{{Citiranje weba |url=http://jfbradu.free.fr/celtes/st-romain-en-gal/monuments.htm|title=Hram Augusta i Livije|work=jfbradu.free.fr/|accessdate=28. lipnja 2020.|quote=|language=engleski|trans-title=Hram Augusta i Livije}}</ref>, kao i [[Viennsko antičko kazalište]]<ref name="A19">{{Citiranje weba |url=https://www.theatreantiquevienne.com/en/discover-the-theatre-antique-de-vienne|title=Viennsko antičko kazalište|work=theatreantiquevienne.com|accessdate=28. lipnja 2020.|quote=|language=francuski |trans-title=Viennsko antičko kazalište}}</ref>. | ||
===Srednji vijek=== | ===Srednji vijek=== | ||
Tijekom srednjeg vijeka, Isère i Grenoble su doživjeli razdoblje procvata, a posebno nakon što je Rim ustupio svoje teritorije [[Kraljevstvo Burgunda|burgundskom kraljevstvu]]<ref name="A20">{{ | Tijekom srednjeg vijeka, Isère i Grenoble su doživjeli razdoblje procvata, a posebno nakon što je Rim ustupio svoje teritorije [[Kraljevstvo Burgunda|burgundskom kraljevstvu]]<ref name="A20">{{Citiranje weba |url=https://www.britannica.com/place/Burgundy/History|title=Povijest Burgunda|work=britannica.com|accessdate=28. lipnja 2020.|quote=|language=francuski |trans-title=Povijest Burgunda}}</ref> od 443. do 25. lipnja 524. (datum [[Bitka kod Vézeroncea|bitke kod Vézeronce]]), kojega su kasnije naslijedila [[Franci|franačka]] [[Kraljevina|kraljevstva]]. Uz ovu [[kralj]]evsku [[vlast]] bili su [[biskup]]i koji su počeli uživati sve veću administrativnu i pravnu ulogu u svojim [[Dijeceza|biskupijama]], postajući tako [[autoritet]]i među glavnima. <br> | ||
U Isèreu, kao i svuda u [[Europa|Europi]], izgradnja brojnih dvoraca označava razdoblje od [[Razvijeni srednji vijek|razvijenog srednjeg vijeka]] (od 1000.- 1250.), do [[Kasni srednji vijek|kasnog srednjeg vijeka]] (od 1250. do 1500.). | U Isèreu, kao i svuda u [[Europa|Europi]], izgradnja brojnih dvoraca označava razdoblje od [[Razvijeni srednji vijek|razvijenog srednjeg vijeka]] (od 1000.- 1250.), do [[Kasni srednji vijek|kasnog srednjeg vijeka]] (od 1250. do 1500.). | ||
[[Arhitektura]] [[Utvrdno graditeljstvo|utvrda]] je prolazila kroz snažna razvojna razdoblja, krećući se od nasipa s drvenim utvrđenjima opasanim širokim kanalima (koji su, ako je to bilo moguće, bili napunjeni vodom), kao što su pokazala istraživanja obavljena na mjestu [[Mote du Châtelard|mote du Châtelard]]<ref name="A21">{{ | [[Arhitektura]] [[Utvrdno graditeljstvo|utvrda]] je prolazila kroz snažna razvojna razdoblja, krećući se od nasipa s drvenim utvrđenjima opasanim širokim kanalima (koji su, ako je to bilo moguće, bili napunjeni vodom), kao što su pokazala istraživanja obavljena na mjestu [[Mote du Châtelard|mote du Châtelard]]<ref name="A21">{{Citiranje weba |url=https://vpah-auvergne-rhone-alpes.fr/ressource/la-motte-castrale-du-ch%C3%A2telard-%C3%A0-chirens|title=Utvrda Châtelard u Chirensu |work=vpah-auvergne-rhone-alpes.fr|accessdate=24. lipnja 2020.|quote=|language=engleski |trans-title=Utvrda Châtelard u Chirensu}}</ref> u [[Chirens]]u, pa sve do kamenih dvoraca namijenjenih zaštiti vladara i simboliziranju njegove moći unutar teritorije kojom vlada.<br> | ||
Tijekom [[Visoki srednji vijek|visokog srednjeg vijeka]] od otprilike 1.000. godine, grad je doživio arhitektonski i graditeljski procvat koji je rezultirao izgradnjom dvoraca, tako da je 980. godine bilo navedeno pet utvrda/dvoraca, da bi do 1120. bilo izgrađeno 120 dvoraca. <br> | Tijekom [[Visoki srednji vijek|visokog srednjeg vijeka]] od otprilike 1.000. godine, grad je doživio arhitektonski i graditeljski procvat koji je rezultirao izgradnjom dvoraca, tako da je 980. godine bilo navedeno pet utvrda/dvoraca, da bi do 1120. bilo izgrađeno 120 dvoraca. <br> | ||
===Moderno doba=== | ===Moderno doba=== | ||
[[ | [[Datoteka:Préfecture de l'Isère - 2011.JPG|400px|right]] | ||
Moderno doba, tijekom šesnaestog stoljeća, svjedoči izgradnji mnoštva uporišta u departmanu, a posebno oko Grenoblea, kako bi se obranili od mogućih napada [[Savojska dinastija|Savojaca]] čiji su se vladari često nalaze u prvim redovima neprijatelja francuskih kraljeva.<br> | Moderno doba, tijekom šesnaestog stoljeća, svjedoči izgradnji mnoštva uporišta u departmanu, a posebno oko Grenoblea, kako bi se obranili od mogućih napada [[Savojska dinastija|Savojaca]] čiji su se vladari često nalaze u prvim redovima neprijatelja francuskih kraljeva.<br> | ||
Na sedamnaesto stoljeće duboki trag je ostavio [[François de Bonne, vojvoda od Lesdiguièrea|Françoisa de Bonnea]]<ref name="A22">{{ | Na sedamnaesto stoljeće duboki trag je ostavio [[François de Bonne, vojvoda od Lesdiguièrea|Françoisa de Bonnea]]<ref name="A22">{{Citiranje weba |url=https://www.britishmuseum.org/collection/term/BIOG144675|title=François de Bonne|work=britishmuseum.org|accessdate=28. lipnja 2020.|quote=|language=engleski |trans-title=François de Bonne}}</ref>, tada general-potpukovnika [[Douphiné]]a<ref name="A23">{{Citiranje weba |url=https://www.britannica.com/place/Dauphine|title=Dauphiné|work=britannica.com/|accessdate=28. lipnja 2020.|quote=|language=engleski|trans-title=Dauphiné}}</ref>, čija je misija bila održavanje mira i ponovno pokretanje gospodarskog života pokrajine. | ||
Na osamnaesto stoljeće, iako je imalo razdoblje prosperiteta za Isére, kraj sedamnaestog stoljeća je ostavio negativan trag egzodusom [[Protestantizam|protestanata]], što je bio slučaj i u ostataku Francuske. | Na osamnaesto stoljeće, iako je imalo razdoblje prosperiteta za Isére, kraj sedamnaestog stoljeća je ostavio negativan trag egzodusom [[Protestantizam|protestanata]], što je bio slučaj i u ostataku Francuske. | ||
To vrijeme je obilježio i seljak koji je vremenom postao popularni buntovnik i [[Krijumčarenje|krijumčar]], [[Louis Mandrin]]<ref name="A24">{{ | To vrijeme je obilježio i seljak koji je vremenom postao popularni buntovnik i [[Krijumčarenje|krijumčar]], [[Louis Mandrin]]<ref name="A24">{{Citiranje weba |url=https://journals.openedition.org/oeconomia/1084|title=Louis Mandrin|work=journals.openedition.org/|accessdate=16. lipnja 2020.|quote=|language=engleski|trans-title=Louis Mandrin}}</ref>(11. veljače 1725. – 26. svibnja 1755.), iz Dauphinéa, koji je postao popularan potkopavajući vlast, osobito napadajući nepopularne poreznike, što mu je donijelo veliku popularnost kod stanovništva, ali i tragičan kraj.<br> | ||
Uslijedilo je razdoblje smirivanja i prosperiteta koje je omogućilo razvoj intelektualnog života koji se pokazao vrlo živim, posebice u Grenoblu gdje je bila osnovana javna [[knjižnica]] među čijim uglednim članovima je bio i ''dr. Henri Gagnon''<ref name="A25">{{ | Uslijedilo je razdoblje smirivanja i prosperiteta koje je omogućilo razvoj intelektualnog života koji se pokazao vrlo živim, posebice u Grenoblu gdje je bila osnovana javna [[knjižnica]] među čijim uglednim članovima je bio i ''dr. Henri Gagnon''<ref name="A25">{{Citiranje weba |url=https://books.google.ba/books?id=5KFfIGxl5YMC&pg=PA56&lpg=PA56&dq=henri+gagnon+stendhal&source=bl&ots=ysznmOXBDV&sig=ACfU3U1hEErMtGs3nuUKRJ9MUBg4D1sREw&hl=hr&sa=X&ved=2ahUKEwj6-sLtsaXqAhXtsosKHRBFD6oQ6AEwAXoECAsQAQ#v=onepage&q=henri%20gagnon%20stendhal&f=false|title=Henri Gagnon|work=books.google.ba/|accessdate=28. lipnja 2020.|quote=|language=engleski|trans-title=Henri Gagnon}}</ref>, [[Stendhal]]ov djed po majci.<br> | ||
U ovom dobu [[Prosvjetiteljstvo|prosvjetiteljstva]] treba navesti nekoliko velikih imena koja potiču iz Isèrea, poput [[Déodat Gratet de Dolomieu|Dolomieua]]<ref name="A26">{{ | U ovom dobu [[Prosvjetiteljstvo|prosvjetiteljstva]] treba navesti nekoliko velikih imena koja potiču iz Isèrea, poput [[Déodat Gratet de Dolomieu|Dolomieua]]<ref name="A26">{{Citiranje weba |url=https://www.britannica.com/biography/Dieudonne-Dolomieu|title=Dieudonné Dolomieu |work=britannica.com/|accessdate=28. lipnja 2020.|quote=|language=engleski|trans-title=Dieudonné Dolomieu }}</ref>, jednog od prvih francuskih [[Geologija|geologa]] i [[Litologija|litologa]]; [[Jacques de Vaucanson]]<ref name="A27">{{Citiranje weba |url=https://www.britannica.com/biography/Jacques-de-Vaucanson|title=Jacques de Vaucanson|work=chartreux.org/|accessdate=28. lipnja 2020.|quote=|language=engleski|trans-title=Jacques de Vaucanson}}</ref>, [[izumitelj]] i mehaničar koji je, između ostalog, pridonio [[Automatizacija|automatizaciji]] [[Tkalački stan|tkalačkih stanova]]; [[Gabriel Bonnot de Mably]]<ref name="A28">{{Citiranje weba|url=https://encyclopedia2.thefreedictionary.com/Gabriel+Bonnot+de+Mably|title=Gabriel Bonnot de Mably|work=encyclopedia2.thefreedictionary.com/|accessdate=28. lipnja 2020.|quote=|language=engleski|trans-title=Gabriel Bonnot de Mably}}</ref>, [[filozof]] i brat [[Étienne Bonnot de Condillac]]a<ref name="A29">{{Citiranje weba |url=https://www.britannica.com/biography/Etienne-Bonnot-de-Condillac|title=Étienne Bonnot de Condillac|work=britannica.com/|accessdate=28. lipnja 2020.|quote=|language=engleski|trans-title=Étienne Bonnot de Condillac}}</ref>, koji je bio filozof, [[pisac]], ekonomist i francuski [[akademik]], te [[Antoine Barnave]]<ref name="A30">{{Citiranje weba |url=https://www.britannica.com/biography/Antoine-Barnave|title=Antoine Barnave|work=britannica.com|accessdate=28. lipnja 2020.|quote=|language=engleski |trans-title=Antoine Barnave}}</ref> francuski [[političar]].<br> | ||
Barnave je s [[Jean-Joseph Mounier|Jean-Josephom Mounierom]]<ref name="A31">{{ | Barnave je s [[Jean-Joseph Mounier|Jean-Josephom Mounierom]]<ref name="A31">{{Citiranje weba |url=https://theodora.com/encyclopedia/m2/jean_joseph_mounier.html|work=theodora.com|title=Jean-Joseph Mounier/ |accessdate=28. lipnja 2020.|quote=|language=engleski |trans-title=Jean-Joseph Mounier}}</ref> bio od početka u neredima nazvanim [[Dani crijepova]]<ref name="A32">{{Citiranje weba |url=https://www.thoughtco.com/day-of-tiles-precursor-french-revolution-1221894|title=Dani crijepova|work=thoughtco.com|accessdate=28. lipnja 2020.|quote=|language=engleski |trans-title=Dani crijepova}}</ref>, nereda koji su se dogodili 7. lipnja 1788. u Grenoblu, tijekom kojih se stanovništvo grada sukobilo s kraljevskim trupama. Bio je to jedan od prvih nemira koji su prethodili [[Francuska revolucija|Francuskoj revoluciji]]. | ||
==Industrija== | ==Industrija== | ||
Redak 78: | Redak 78: | ||
Sljedeća stoljeća obilježena su [[Industrijska revolucija|industrijskom revolucijom]] i razvojem planinskog [[Turizam|turizma]]. Da bi se razvile, sve industrije su trebale prirodne resurse, a Isère je nudio mnoge. Neke od bogatstva su donijele planine u formi šuma, bujica, podzemnih resursa. Ovi resursi su omogućili razvoj prerađivačke djelatnosti: [[Tiskara|tiskare]], [[tekstilna industrija]], [[metalurgija]] koja je u okviru svoga djelokruga podrazumijevala rudarenje [[Željezo|željeza]], [[Olovo|olova]], [[Srebro|srebra]] itd. | Sljedeća stoljeća obilježena su [[Industrijska revolucija|industrijskom revolucijom]] i razvojem planinskog [[Turizam|turizma]]. Da bi se razvile, sve industrije su trebale prirodne resurse, a Isère je nudio mnoge. Neke od bogatstva su donijele planine u formi šuma, bujica, podzemnih resursa. Ovi resursi su omogućili razvoj prerađivačke djelatnosti: [[Tiskara|tiskare]], [[tekstilna industrija]], [[metalurgija]] koja je u okviru svoga djelokruga podrazumijevala rudarenje [[Željezo|željeza]], [[Olovo|olova]], [[Srebro|srebra]] itd. | ||
Neki od rudnika su prisutni još od srednjeg vijeka, o čemu svjedoči prisustvo srednjovjekovne [[Rudarstvo|rudarske]] | Neki od rudnika su prisutni još od srednjeg vijeka, o čemu svjedoči prisustvo srednjovjekovne [[Rudarstvo|rudarske]] | ||
[[aglomeracije]], koja je u periodu od 11. do 14. st. bila poznata pod imenom ''Brandes'', ali je od 14, stoljeća promijenila svoje ime u [[Alpe d'Huez]] . Departman također ima značajnu hidrauličku snagu i bio je jedan od najindustrijaliziranijih departmana u zemlji s kraja 19. stoljeća, što pokazuje '''Međunarodna izložba bijelog ugljena<ref>''Bijeli ugljen'' je oblik goriva nastalog sušenjem isjeckanih drva iznad vatre. Razlikuje se od drvenog ugljena koji je karbonizirano drvo.</ref> i turizma'''<ref name="A33">{{ | [[aglomeracije]], koja je u periodu od 11. do 14. st. bila poznata pod imenom ''Brandes'', ali je od 14, stoljeća promijenila svoje ime u [[Alpe d'Huez]] . Departman također ima značajnu hidrauličku snagu i bio je jedan od najindustrijaliziranijih departmana u zemlji s kraja 19. stoljeća, što pokazuje '''Međunarodna izložba bijelog ugljena<ref>''Bijeli ugljen'' je oblik goriva nastalog sušenjem isjeckanih drva iznad vatre. Razlikuje se od drvenog ugljena koji je karbonizirano drvo.</ref> i turizma'''<ref name="A33">{{Citiranje weba |url=https://www.grenoble-patrimoine.fr/element/188/595-1925-exposition-internationale-de-la-houille-blanche-et-du-tourisme-parc-de-l-exposition-actuel-parc-paul-mistral.htm|title=Međunarodna izložba bijelog ugljena i turizma 1925.|work=grenoble-patrimoine.fr/|accessdate=28. lipnja 2020.|quote=|language=engleski |trans-title=Međunarodna izložba bijelog ugljena i turizma 1925.}}</ref> koja se održala u Grenoblu od 21. svibnja do 25. listopada 1925. Različiti sektori djelovanja također su imali koristi od snažnog napretka u industriji krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Tako je [[Paul Héroult]]<ref name="A34">{{Citiranje weba |url=https://www.sciencehistory.org/historical-profile/paul-heroult-and-charles-m-hall|title=Paul Héroult|work=sciencehistory.org/|accessdate=28. lipnja 2020.|quote=|language=engleski |trans-title=Paul Héroult}}</ref> 1886. instalirao prvu [[Električna energija|električnu]] peć metalurške industrije i započeo prvo lijevanje aluminija elektrolitičkim putem u Francuskoj u gradu [[Froges]]<ref name="A35">{{Citiranje weba |url=http://www.map-france.com/Froges-38190/|title=Froges|work=map-france.com/|accessdate=16. lipnja 2020.|quote=|language=engleski|trans-title=Froges}}</ref>. Ova tvornica aluminija, koja još uvijek postoji, ali više ne radi, lijep je primjer industrijske arhitekture s početka 20. stoljeća. | ||
==Drugi svjetski rat== | ==Drugi svjetski rat== | ||
Tijekom Drugog svjetskog rata, departman je okupirala [[Fašizam|fašistička]] [[Italija]] od studenog 1942. do rujna 1943. Međutim, mnogi borci [[francuski pokret otpora|francuskog pokreta otpora]] smjestili su se u okolnim planinama, posebno u [[Makija|makiji]] [[Vercors]]<ref name="A36">{{ | Tijekom Drugog svjetskog rata, departman je okupirala [[Fašizam|fašistička]] [[Italija]] od studenog 1942. do rujna 1943. Međutim, mnogi borci [[francuski pokret otpora|francuskog pokreta otpora]] smjestili su se u okolnim planinama, posebno u [[Makija|makiji]] [[Vercors]]<ref name="A36">{{Citiranje weba |url=https://peakvisor.com/peak/mont-aiguille.html|title=Makija Vercorsa|work=peakvisor.com/|accessdate=28. lipnja 2020.|quote=|language=engleski|trans-title=Makija Vercorsa}}</ref>, koja im je bila važna baza. Charterhouse je, u nešto manjoj mjeri, bio domaćinom trupama boraca pokreta otpora iz 3. bataljona i čete iz 4. bataljona francuskih [[Oštrostrijelac|snajperista]] kao i pristalica francuskog pokreta otpora, od ožujka 1943. do kolovoza 1944. godine. | ||
==XXI. stoljeće== | ==XXI. stoljeće== | ||
Redak 91: | Redak 91: | ||
<gallery> | <gallery> | ||
Datoteka:Fontaine trois ordres - Grenoble.JPG|[[Grenoble]] | |||
Datoteka:La Grande Chartreuse.JPG| [[Velika Kartuzija]] | |||
Datoteka:Vercors 001.jpg| [[Grand Veymont]] | |||
Datoteka:Dent de Crolles.jpg| [[Vrh Crolles]] | |||
Datoteka:Tour Du Queyras 03.jpg|[[Dolina Queyras]] | |||
Datoteka:Lac de Monteynard 3.jpg|[[Jezero Monteynard-Avignonet]] | |||
Datoteka:Le Charmant Som et Chamechaude depuis le Col de la Grande Vache.JPG|[[Charmant Som]] i [[Chamechaude]] od ''[[Col de la Grande Vache]]'' | |||
</gallery> | </gallery> | ||
Trenutačna izmjena od 13:42, 29. travnja 2022.
Isère | |
---|---|
Regija | Auvergne-Rhône-Alpes |
Oznaka departmana | 38 |
Prefektura | Grenoble |
Podprefekture | La Tour-du-Pin Vienne |
Ukupno stanovnika | 1 258 722 stanovnika (2017.) |
Gustoća | 169 stanovnika/km² |
Površina | 7431 km² |
Broj okruga | 3 |
Broj kantona | 29 |
Broj općina | 512 |
Isère (francuski: [izɛʁ]) je departman u regiji Auvergne-Rhône-Alpes[1], prefektura Grenoble, u istočnoj Francuskoj. Nazvan je po rijeci Isère[2], pritoci lijeve obale rijeke Rhône. Isère pokriva veliki dio nekadašnje regije Dauphiné[3] čiji je glavni grad Grenoble, a ujedno je i deseti najveći departman u Francuskoj, te drugi po broju stanovnika.
Etimologija
Podrijetlo riječi Isère nije jasno utvrđeno, ali se pretpostavlja da bi moglo imati dva različita podrijetla:
- keltski: Isar, to jest "željezo", što se odnosi na rudu koja je otkrivena tijekom protohistorijskog[4] perioda, a za koju se pretpostavlja da ju je u tom razdoblja moralo biti u velikim količinama uz obale Isare;
- galski: Isara ("plahovit, brz"), koji karakterizira ovu alpsku rijeku mnogo prije nego što je provedena regulacija protoka (zahvaljujući, između ostalog, izgradnji brane Chevril[5] koja je puštena u upotrebu 1953. ali nije u potpunosti uklonila rizik od poplava).
Imena rijeka s ovim imenom pojavljuju se u cijeloj Europi, poput Isar[6] u Bavarskoj ili Yser[7] u Flandriji, pa čak i rijeke Oise[8] (Isara, prema Césaru) u francuskom departmanu Oise[9].
Keltsko podrijetlo imena se ne može smatrati pouzdanim, jer se ovaj naziv rijeke nalazi u predjelima za koje se pretpostavlja da na njih nije utjecala keltska kultura kao što su Veneto, Trakija, Litva itd., pa stoga podrijetlo imena i nadalje ostaje neizvjesno.
Povijest
Prapovijest
Povijest teritorija koji trenutno zauzima Iséreski departman je bogata, a prvi tragovi ljudi sežu u srednji paleolitik oko 200 000. godine prije Krista, kada su se, usprkos hladnoj klimi koja je u to vrijeme mogla prevladavati, nastanili u planinama Chartreusea i Vercorsa[10]. Nekoliko nalazišta u Iseru potvrđuje ovu prisutnost, osobito u spilji Bury[11], koja je bila nastanjena u razdoblju od 120 000 do 14 000 prije Krista. Zemljopisni položaji tih prvih "Iséreisa" su jako ovisili o meteorologiji, periodima glacijacije i migraciji divljači. Oko 5.000 godine prije Krista, prve sedentarne skupine su se nastanile na predjelima Chartreusea, Vercorsa, Trièvesa[12], u vododerini Voreppea[13] i u ravnici Bièvre-Valloire[14] gdje je u to vrijeme prevladavala vruća i vlažna klima koja je podsjećala na klimu obala Sredozemlja i koja je pogodovala razvoju lokalne poljoprivrede.
Brončano doba
Kraj pretpovijesti u departmanu zabilježeno je otkrićem izvanrednog neolitičkog nalazišta na južnoj obali jezera Paladru[15], koje je bilo nastanjeno oko 2.700 godina prije Krista. Selo se sastojalo od pet drvenih obiteljskih kuća, što bi odgovaralo broju od oko 50 stanovnika. Danas je ovo nalazište pod vodama jezera i predmet je arheološkog iskopavanja.
To razdoblje je praćeno protohistorijom i brončanim dobom pojavom prvih alpskih metalurga između 1300. i 1100. prije Krista. Otkriće mnogih brončanih predmeta (sjekire, noževi, narukvice ...) u komunama Goncelin[16] i Allevard[17] pokazuje važnost metalurgije koju su prakticirali domaći metalurzi. Uslijedilo je željezno doba i pojava prvih galskih plemena u Alpama.
Rimsko doba
Prije dolaska Rimljana, u regiji su bila nastanjena četiri galska naroda. Najvažniji od njih bili su Alobrožani čiji se teritorij prostirao od Ženeve do Cularoa[18] (koji je preimenovan u Gratianopolis[19], potom Grenobla), pa sve do Viennea[20], koji je tada bio glavni grad regije.
Između 125. i 118. prije Krista, galski narodi jugoistoka, sastavljeni od Alobrožana, Arvernija i Vocontiija[21], u ratovima protiv Rima doživjeli su niz poraza, tako da je potonji svojim pobjedama osigurao vladavinu na golemom području od Alpa sve do Pireneja, stvorivši provinciju Narbonsku Galiju.
Vienne je postao prosperitetni rimski grad i u to vrijeme je bio glavno gospodarsko, političko i kulturno središte teritorija koje danas zauzima departman Isère. Mnogi spomenici iz tog razdoblja i danas su vidljivi u ovom gradu, a od posebnog značaja su Hram Augusta i Livije[22], kao i Viennsko antičko kazalište[23].
Srednji vijek
Tijekom srednjeg vijeka, Isère i Grenoble su doživjeli razdoblje procvata, a posebno nakon što je Rim ustupio svoje teritorije burgundskom kraljevstvu[24] od 443. do 25. lipnja 524. (datum bitke kod Vézeronce), kojega su kasnije naslijedila franačka kraljevstva. Uz ovu kraljevsku vlast bili su biskupi koji su počeli uživati sve veću administrativnu i pravnu ulogu u svojim biskupijama, postajući tako autoriteti među glavnima.
U Isèreu, kao i svuda u Europi, izgradnja brojnih dvoraca označava razdoblje od razvijenog srednjeg vijeka (od 1000.- 1250.), do kasnog srednjeg vijeka (od 1250. do 1500.).
Arhitektura utvrda je prolazila kroz snažna razvojna razdoblja, krećući se od nasipa s drvenim utvrđenjima opasanim širokim kanalima (koji su, ako je to bilo moguće, bili napunjeni vodom), kao što su pokazala istraživanja obavljena na mjestu mote du Châtelard[25] u Chirensu, pa sve do kamenih dvoraca namijenjenih zaštiti vladara i simboliziranju njegove moći unutar teritorije kojom vlada.
Tijekom visokog srednjeg vijeka od otprilike 1.000. godine, grad je doživio arhitektonski i graditeljski procvat koji je rezultirao izgradnjom dvoraca, tako da je 980. godine bilo navedeno pet utvrda/dvoraca, da bi do 1120. bilo izgrađeno 120 dvoraca.
Moderno doba
Moderno doba, tijekom šesnaestog stoljeća, svjedoči izgradnji mnoštva uporišta u departmanu, a posebno oko Grenoblea, kako bi se obranili od mogućih napada Savojaca čiji su se vladari često nalaze u prvim redovima neprijatelja francuskih kraljeva.
Na sedamnaesto stoljeće duboki trag je ostavio Françoisa de Bonnea[26], tada general-potpukovnika Douphinéa[27], čija je misija bila održavanje mira i ponovno pokretanje gospodarskog života pokrajine.
Na osamnaesto stoljeće, iako je imalo razdoblje prosperiteta za Isére, kraj sedamnaestog stoljeća je ostavio negativan trag egzodusom protestanata, što je bio slučaj i u ostataku Francuske.
To vrijeme je obilježio i seljak koji je vremenom postao popularni buntovnik i krijumčar, Louis Mandrin[28](11. veljače 1725. – 26. svibnja 1755.), iz Dauphinéa, koji je postao popularan potkopavajući vlast, osobito napadajući nepopularne poreznike, što mu je donijelo veliku popularnost kod stanovništva, ali i tragičan kraj.
Uslijedilo je razdoblje smirivanja i prosperiteta koje je omogućilo razvoj intelektualnog života koji se pokazao vrlo živim, posebice u Grenoblu gdje je bila osnovana javna knjižnica među čijim uglednim članovima je bio i dr. Henri Gagnon[29], Stendhalov djed po majci.
U ovom dobu prosvjetiteljstva treba navesti nekoliko velikih imena koja potiču iz Isèrea, poput Dolomieua[30], jednog od prvih francuskih geologa i litologa; Jacques de Vaucanson[31], izumitelj i mehaničar koji je, između ostalog, pridonio automatizaciji tkalačkih stanova; Gabriel Bonnot de Mably[32], filozof i brat Étienne Bonnot de Condillaca[33], koji je bio filozof, pisac, ekonomist i francuski akademik, te Antoine Barnave[34] francuski političar.
Barnave je s Jean-Josephom Mounierom[35] bio od početka u neredima nazvanim Dani crijepova[36], nereda koji su se dogodili 7. lipnja 1788. u Grenoblu, tijekom kojih se stanovništvo grada sukobilo s kraljevskim trupama. Bio je to jedan od prvih nemira koji su prethodili Francuskoj revoluciji.
Industrija
Sljedeća stoljeća obilježena su industrijskom revolucijom i razvojem planinskog turizma. Da bi se razvile, sve industrije su trebale prirodne resurse, a Isère je nudio mnoge. Neke od bogatstva su donijele planine u formi šuma, bujica, podzemnih resursa. Ovi resursi su omogućili razvoj prerađivačke djelatnosti: tiskare, tekstilna industrija, metalurgija koja je u okviru svoga djelokruga podrazumijevala rudarenje željeza, olova, srebra itd. Neki od rudnika su prisutni još od srednjeg vijeka, o čemu svjedoči prisustvo srednjovjekovne rudarske aglomeracije, koja je u periodu od 11. do 14. st. bila poznata pod imenom Brandes, ali je od 14, stoljeća promijenila svoje ime u Alpe d'Huez . Departman također ima značajnu hidrauličku snagu i bio je jedan od najindustrijaliziranijih departmana u zemlji s kraja 19. stoljeća, što pokazuje Međunarodna izložba bijelog ugljena[37] i turizma[38] koja se održala u Grenoblu od 21. svibnja do 25. listopada 1925. Različiti sektori djelovanja također su imali koristi od snažnog napretka u industriji krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Tako je Paul Héroult[39] 1886. instalirao prvu električnu peć metalurške industrije i započeo prvo lijevanje aluminija elektrolitičkim putem u Francuskoj u gradu Froges[40]. Ova tvornica aluminija, koja još uvijek postoji, ali više ne radi, lijep je primjer industrijske arhitekture s početka 20. stoljeća.
Drugi svjetski rat
Tijekom Drugog svjetskog rata, departman je okupirala fašistička Italija od studenog 1942. do rujna 1943. Međutim, mnogi borci francuskog pokreta otpora smjestili su se u okolnim planinama, posebno u makiji Vercors[41], koja im je bila važna baza. Charterhouse je, u nešto manjoj mjeri, bio domaćinom trupama boraca pokreta otpora iz 3. bataljona i čete iz 4. bataljona francuskih snajperista kao i pristalica francuskog pokreta otpora, od ožujka 1943. do kolovoza 1944. godine.
XXI. stoljeće
1. siječnja 2016. regija Rhône-Alpes, kojoj je departman Isère pripadao, pripojila se regiji Auvergne i postala nova upravna regija Auvergne-Rhône-Alpes.
Galerija
Izvori
- ↑ "Auvergne-Rhône-Alpes" (engl.). britannica.com/. https://www.britannica.com/place/Auvergne-Rhone-Alpes Pristupljeno 28. lipnja 2020.
- ↑ "Isère-rijeka" (engl.). britannica.com/. https://www.britannica.com/place/Isere-River Pristupljeno 28. lipnja 2020.
- ↑ "Dauphiné" (engl.). britannica.com/. https://www.britannica.com/place/Dauphine Pristupljeno 28. lipnja 2020.
- ↑ "Protohistorija". enciklopedija.hr/. https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=50757 Pristupljeno 24. kolovoza 2020.
- ↑ "Brana Chevril" (engl.). alpineelements.co.uk/. https://www.alpineelements.co.uk/blog/the-history-of-tignes Pristupljeno 28. lipnja 2020.
- ↑ "Rijeka Isar" (engl.). muenchen.de/. https://www.muenchen.de/int/en/culture-leisure/sport-fitness/lakes-munich/isar.html Pristupljeno 28. lipnja 2020.
- ↑ "Rijeka Yser" (engl.). britannica.com/. https://www.britannica.com/place/Yser-River Pristupljeno 28. lipnja 2020.
- ↑ "Rijeka Oise" (engl.). britannica.com/. https://www.britannica.com/place/Oise-River Pristupljeno 28. lipnja 2020.
- ↑ "Oise departman" (engl.). crwflags.com/. https://www.crwflags.com/fotw/flags/fr-60.html Pristupljeno 28. lipnja 2020.
- ↑ "Masiv Vercors" (engl.). les4montagnes.com/. http://www.les4montagnes.com/hiver/les-6-vercors.html/ Pristupljeno 28. lipnja 2020.
- ↑ "Spilja Bury" (engl.). isere-tourisme.com/. https://www.isere-tourisme.com/patrimoine-naturel/la-grotte-de-bury Pristupljeno 28. lipnja 2020.
- ↑ "Trièves" (engl.). isere-tourisme.com/. https://www.isere-tourisme.com/selection/destination-trieves Pristupljeno 28. lipnja 2020.
- ↑ "Klisura Voreppe" (engl.). paysages.auvergne-rhone-alpes.gouv.fr. http://www.paysages.auvergne-rhone-alpes.gouv.fr/cluse-de-voreppe-a940.html Pristupljeno 28. lipnja 2020.
- ↑ "Ravnica Bièvre-Valloire" (engl.). tourisme-bievrevalloire.com. http://tourisme-bievrevalloire.com/fr/decouvrir/la-plaine-de-la-bievre Pristupljeno 28. lipnja 2020.
- ↑ "Jezero Paladru" (engl.). grenoble-tourisme.com/. https://www.grenoble-tourisme.com/en/catalog/activity/le-lac-de-paladru-94980/ Pristupljeno 28. lipnja 2020.
- ↑ "Goncelin" (francuski). francethisway.com/. https://www.francethisway.com/places/a/goncelin-isere.php Pristupljeno 28. lipnja 2020.
- ↑ [http://www.map- france.com/Allevard-38580/ "Allevard"] (engl.). map-france.com/. http://www.map- france.com/Allevard-38580/ Pristupljeno 28. lipnja 2020.
- ↑ Cularo je bilo galsko ime grada Grenoblea sve do 381. godine
- ↑ Cularo je u čast rimskog cara Gracijana preimenovan u Gracianopolis, da bi potom dobio svoje današnje ime Grenoble
- ↑ "Vienne" (engl.). britannica.com/. https://www.britannica.com/place/Vienne-France Pristupljeno 28. lipnja 2020.
- ↑ "Vocontii" (engl.). britannica.com/. https://www.britannica.com/topic/Vocontii Pristupljeno 28. lipnja 2020.
- ↑ "Hram Augusta i Livije" (engl.). jfbradu.free.fr/. http://jfbradu.free.fr/celtes/st-romain-en-gal/monuments.htm Pristupljeno 28. lipnja 2020.
- ↑ "Viennsko antičko kazalište" (francuski). theatreantiquevienne.com. https://www.theatreantiquevienne.com/en/discover-the-theatre-antique-de-vienne Pristupljeno 28. lipnja 2020.
- ↑ "Povijest Burgunda" (francuski). britannica.com. https://www.britannica.com/place/Burgundy/History Pristupljeno 28. lipnja 2020.
- ↑ "Utvrda Châtelard u Chirensu" (engl.). vpah-auvergne-rhone-alpes.fr. https://vpah-auvergne-rhone-alpes.fr/ressource/la-motte-castrale-du-ch%C3%A2telard-%C3%A0-chirens Pristupljeno 24. lipnja 2020.
- ↑ "François de Bonne" (engl.). britishmuseum.org. https://www.britishmuseum.org/collection/term/BIOG144675 Pristupljeno 28. lipnja 2020.
- ↑ "Dauphiné" (engl.). britannica.com/. https://www.britannica.com/place/Dauphine Pristupljeno 28. lipnja 2020.
- ↑ "Louis Mandrin" (engl.). journals.openedition.org/. https://journals.openedition.org/oeconomia/1084 Pristupljeno 16. lipnja 2020.
- ↑ "Henri Gagnon" (engl.). books.google.ba/. https://books.google.ba/books?id=5KFfIGxl5YMC&pg=PA56&lpg=PA56&dq=henri+gagnon+stendhal&source=bl&ots=ysznmOXBDV&sig=ACfU3U1hEErMtGs3nuUKRJ9MUBg4D1sREw&hl=hr&sa=X&ved=2ahUKEwj6-sLtsaXqAhXtsosKHRBFD6oQ6AEwAXoECAsQAQ#v=onepage&q=henri%20gagnon%20stendhal&f=false Pristupljeno 28. lipnja 2020.
- ↑ "Dieudonné Dolomieu" (engl.). britannica.com/. https://www.britannica.com/biography/Dieudonne-Dolomieu Pristupljeno 28. lipnja 2020.
- ↑ "Jacques de Vaucanson" (engl.). chartreux.org/. https://www.britannica.com/biography/Jacques-de-Vaucanson Pristupljeno 28. lipnja 2020.
- ↑ "Gabriel Bonnot de Mably" (engl.). encyclopedia2.thefreedictionary.com/. https://encyclopedia2.thefreedictionary.com/Gabriel+Bonnot+de+Mably Pristupljeno 28. lipnja 2020.
- ↑ "Étienne Bonnot de Condillac" (engl.). britannica.com/. https://www.britannica.com/biography/Etienne-Bonnot-de-Condillac Pristupljeno 28. lipnja 2020.
- ↑ "Antoine Barnave" (engl.). britannica.com. https://www.britannica.com/biography/Antoine-Barnave Pristupljeno 28. lipnja 2020.
- ↑ "Jean-Joseph Mounier/" (engl.). theodora.com. https://theodora.com/encyclopedia/m2/jean_joseph_mounier.html Pristupljeno 28. lipnja 2020.
- ↑ "Dani crijepova" (engl.). thoughtco.com. https://www.thoughtco.com/day-of-tiles-precursor-french-revolution-1221894 Pristupljeno 28. lipnja 2020.
- ↑ Bijeli ugljen je oblik goriva nastalog sušenjem isjeckanih drva iznad vatre. Razlikuje se od drvenog ugljena koji je karbonizirano drvo.
- ↑ "Međunarodna izložba bijelog ugljena i turizma 1925." (engl.). grenoble-patrimoine.fr/. https://www.grenoble-patrimoine.fr/element/188/595-1925-exposition-internationale-de-la-houille-blanche-et-du-tourisme-parc-de-l-exposition-actuel-parc-paul-mistral.htm Pristupljeno 28. lipnja 2020.
- ↑ "Paul Héroult" (engl.). sciencehistory.org/. https://www.sciencehistory.org/historical-profile/paul-heroult-and-charles-m-hall Pristupljeno 28. lipnja 2020.
- ↑ "Froges" (engl.). map-france.com/. http://www.map-france.com/Froges-38190/ Pristupljeno 16. lipnja 2020.
- ↑ "Makija Vercorsa" (engl.). peakvisor.com/. https://peakvisor.com/peak/mont-aiguille.html Pristupljeno 28. lipnja 2020.