Istočni Slaveni: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija

Posljednja izmjena od 29. travanj 2022. u 13:38

Istočni Slaveni su zbirni naziv za Ruse, Bjeloruse i Ukrajince. Oko 55.000 Rusina se identificira posebnom nacijom, dok se ostatak smatra subetnosom ukrajinske nacije. Istočnoslavenske kulture i jezici su međusobno slični no razlike postoje i one su često veće nego kod nekih drugih naroda koji imaju vrlo blisku zajedničku povijest. Svi današnji istočnoslavenski narodi i subetnosi potiču od takozvane staroruske nacije koja se razvijala u sklopu Kijevske Rusi. Korijenito razdvajanje na zasebne narode odvilo se tek u kasnom srednjem vijeku, kao posljedica mongolskog pustošenja zemlje.

Rusi su u 13. stoljeću dospjeli pod autokratsku mongolsku vlast, a Ukrajinci i Bjelorusi kao Ruteni (slavenizirani oblik: Rusini) u 14. stoljeću dolaze pod poljsko-litavsku vlast. Okupacija staroruskih zemalja dovela je do bitnih vjerskih, kulturnih i političkih razlika među spomenutim narodima već u 15. i 16. stoljeću, što se odrazilo na formiranje tri različite moderne nacije. Razdvajanje na posebne nacije do danas nije završeno s obzirom da se oko 55.000 Rusina deklarira kao posebna nacija. Pritom treba spomenuti da se oko 7 milijuna Ukrajinaca u Galiciji, Bukovini i Zakarpatju sve do sredine 20. stoljeća identificiralo u etničkom smislu Rusinima.

U Rusiji također posebnu pažnju plijeni velika naglašenost i često izjašnjavanje regionalnog identiteta stanovnika pa se mnogi službeno evidentirani Rusi u privatnom životu izjašnjavaju u regionalnom kontekstu kao u etničkom.

Etno-kulturna podjela

A Bjelorusi

Bjeloruski Poliščuci (Paljaščuci): Pinčuki oko grada Pinska; Brešuki oko grada Bresta. Imaju snažnu regionalnu identifikaciju.

B) Rusi

b1. Starovjerci (Lipovski Rusi, Lipovjani)

b2. Pomori

C Rusini: Imaju snažnu regionalnu identifikaciju no u popisu stanovništva Poljske i Slovačke izjašnjavaju se dvojako etničkim Ukrajincima i Rusinima. Dio pripadnika se smatra ukrajinskim subetnosom; Oko 55.000 Rusina u svijetu se izjašnjava kao posebna nacija;^[1]

Lemki

Bojki

Huculi

D Ukrajinci

Ukrajinski Poliščuci: subetnička grupa Ukrajinaca.

Izvori

↑ Rusnak

v • r • u Ruska Federacija

Simboli i identitet	Grb Rusije • Zastava Rusije • Himna Ruske Federacije

Zemljopis	Ruski federalni subjekti • Ruske republike • Ruski krajevi • Ruske oblasti • Gradovi • Europska Rusija • Sibir • Daleki istok Rusije • Klima • Rijeke • Planine • Kavkaz • Ural (gorje) • Volga • Kaspijsko jezero • Nacionalni parkovi

Povijest	Skiti • Sarmati • Istočni Slaveni • Ruski Kaganat • Kijevska Rus' • Novgorodska Republika • Vladimirsko-Suzdaljska Kneževina • Zlatna Horda • Velika Kneževina Moskva • Moskovsko Carstvo • Rusko Carstvo • Rusko-turski ratovi • Napoleonova invazija na Rusiju • Ruska Republika • Oktobarska revolucija • Ruski građanski rat • RSFSR • SSSR • Istočno bojište (Drugi svjetski rat) • Istočni blok • Vostok 1 • Raspad SSSR-a • ZND • Savez Rusije i Bjelorusije

Politika i gospodarstvo	Predsjednik • Državna duma • Savjet Federacije • Vlada Ruske Federacije • Predsjednici Vlade • Hrvatsko-ruski odnosi • Hrvati u Rusiji • Oružane snage Rusije • Gospodarstvo • Središnja banka Ruske Federacije • Ruski rubalj • Promet • Transsibirska pruga • Turizam • Popis sveučilišta u Rusiji • Moskovsko državno sveučilište Lomonosov • Ruska svemirska agencija • Putovnica Rusije

Društvo, kultura i sport	Stanovništvo • Rusi • Etničke grupe • Ruski jezik • Kultura • Umjetnost • Ruski balet • Ruska avangarda • Ruski rock • Ruska kinematografija • Književnost • Obrazovanje • Religija • Kršćanstvo • Ruska pravoslavna Crkva • Katedrala sv. Vasilija Blaženog u Moskvi • Katolička Crkva • Svjetska baština Rusije • Ruska kuhinja • Votka • Kavijar • Wikipedija na ruskom jeziku • Pobačaj u Rusiji • Sport • Rusija na OI • ZOI 2014. • Svjetsko prvenstvo u nogometu - Rusija 2018. • Ruska nogometna reprezentacija • Ruska reprezentacija u hokeju na ledu

v • r • u Bjelorusija

Simboli i identitet	Grb Bjelorusije • Zastava Bjelorusije • My Belorusy

Zemljopis	Upravna podjela Bjelorusije • Gradovi • Klima • Rijeke • Planine • Nacionalni parkovi • Dzeržinska gora • Bjelovjeska šuma

Povijest	Istočni Slaveni • Kijevska Rus' • Poločka kneževina • Velika Kneževina Litva • Poljsko-Litavska Unija • Rusko Carstvo • Bjeloruska Narodna Republika • Bjeloruska Sovjetska Socijalistička Republika • Zapadna Bjelorusija • Istočna Bjelorusija • Njemačka okupacija Bjelorusije u Drugom svjetskom ratu • Tvrđava u Brestu • SSSR • Raspad SSSR-a • ZND • Pahonija • Savez Rusije i Bjelorusije

Politika i gospodarstvo	Predsjednik • Narodna skupština Republike Bjelorusije • Predsjednici Vlade • Hrvatsko-bjeloruski odnosi • Oružane snage Bjelorusije • Gospodarstvo • Bjeloruski rubalj • Tvornica traktora Minsk • Promet • Nacionalna zračna luka Minsk • Podzemna željeznica Minsk • Turizam • Putovnica Bjelorusije

Društvo, kultura i sport	Stanovništvo • Bjelorusi • Bjeloruski jezik • Kultura • Umjetnost • Književnost • Bjeloruska nacionalna knjižnica • Obrazovanje • Religija • Kršćanstvo • Katolička Crkva • Križ sv. Efrosinije • Svjetska baština Bjelorusije • Dvorac Mir • Bjeloruska kuhinja • Wikipedija na bjeloruskom jeziku • Sport • Bjelorusija na OI • Bjeloruska nogometna reprezentacija • Bjeloruska reprezentacija u hokeju na ledu

Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Istočni_Slaveni&oldid=490779"

Inačica od 26. srpanj 2021. u 05:13 vidi izvor WikiSysop (razgovor \| doprinosi) AA_Korisnik, Botovi, Birokrati, Administratori sučelja, Otajnici, Administratori 520.596 edits Bot: Automatski unos stranica		Posljednja izmjena od 29. travanj 2022. u 13:38 vidi izvor WikiSysop (razgovor \| doprinosi) AA_Korisnik, Botovi, Birokrati, Administratori sučelja, Otajnici, Administratori 520.596 edits m file->datoteka
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Istočni Slaveni'''-->[[~~File~~:Slavic europe.svg\|thumb\|250px\|Zemlje nastanjene Istočnim Slavenima obojene srednje zelenom bojom]]		<!--'''Istočni Slaveni'''-->[[Datoteka:Slavic europe.svg\|thumb\|250px\|Zemlje nastanjene Istočnim Slavenima obojene srednje zelenom bojom]]
	'''Istočni Slaveni''' su zbirni naziv za [[Rusi\|Ruse]], [[Bjelorusi\|Bjeloruse]] i [[Ukrajinci\|Ukrajince]]. Oko 55.000 [[Rusini\|Rusina]] se identificira posebnom nacijom, dok se ostatak smatra subetnosom ukrajinske nacije. Istočnoslavenske kulture i jezici su međusobno slični no razlike postoje i one su često veće nego kod nekih drugih naroda koji imaju vrlo blisku zajedničku povijest. Svi današnji istočnoslavenski narodi i subetnosi potiču od takozvane staroruske nacije koja se razvijala u sklopu [[Kijevska Rus\|Kijevske Rusi]]. Korijenito razdvajanje na zasebne narode odvilo se tek u [[srednji vijek\|kasnom srednjem vijeku]], kao posljedica [[Mongoli\|mongolskog]] pustošenja zemlje.		'''Istočni Slaveni''' su zbirni naziv za [[Rusi\|Ruse]], [[Bjelorusi\|Bjeloruse]] i [[Ukrajinci\|Ukrajince]]. Oko 55.000 [[Rusini\|Rusina]] se identificira posebnom nacijom, dok se ostatak smatra subetnosom ukrajinske nacije. Istočnoslavenske kulture i jezici su međusobno slični no razlike postoje i one su često veće nego kod nekih drugih naroda koji imaju vrlo blisku zajedničku povijest. Svi današnji istočnoslavenski narodi i subetnosi potiču od takozvane staroruske nacije koja se razvijala u sklopu [[Kijevska Rus\|Kijevske Rusi]]. Korijenito razdvajanje na zasebne narode odvilo se tek u [[srednji vijek\|kasnom srednjem vijeku]], kao posljedica [[Mongoli\|mongolskog]] pustošenja zemlje.