Razlika između inačica stranice »Akad«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (bnz) Oznaka: poveznice na razdvojbe |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Akad''' ([[sumerski jezik|sumer.]] ''Agade''; [[hebrejski jezik|heb.]] '''אכד''' ''’Akkad'') je ime drevnoga grada i pokrajine u sjevernoj [[Mezopotamija|Mezopotamiji]], između gradova [[Sipar]] i [[Kiš (Sumer)|Kiš]], u današnjem [[Irak]]u, vjerojatno oko 50 km jugozapadno od središta [[Bagdad]]a. | |||
Na vrhuncu svoje moći bio je između 24. i 22. stoljeća pr. Kr. Ugledu Akada zasigurno je pridonio kralj [[Sargon Akađanin]] (23. st. pr. Kr.), kojemu je bio prijestolnica, kao i njegovim nasljednicima sve do u 22. st. pr. Kr. i uspona [[Babilonija|Babilonije]]. | Na vrhuncu svoje moći bio je između 24. i 22. stoljeća pr. Kr. Ugledu Akada zasigurno je pridonio kralj [[Sargon Akađanin]] (23. st. pr. Kr.), kojemu je bio prijestolnica, kao i njegovim nasljednicima sve do u 22. st. pr. Kr. i uspona [[Babilonija|Babilonije]]. |
Trenutačna izmjena od 16:54, 28. travnja 2022.
Akad (sumer. Agade; heb. אכד ’Akkad) je ime drevnoga grada i pokrajine u sjevernoj Mezopotamiji, između gradova Sipar i Kiš, u današnjem Iraku, vjerojatno oko 50 km jugozapadno od središta Bagdada.
Na vrhuncu svoje moći bio je između 24. i 22. stoljeća pr. Kr. Ugledu Akada zasigurno je pridonio kralj Sargon Akađanin (23. st. pr. Kr.), kojemu je bio prijestolnica, kao i njegovim nasljednicima sve do u 22. st. pr. Kr. i uspona Babilonije.
Povijesni izvori
Sumerski tekst iz 3. tisućljeća, poznat kao Akadsko prokletstvo, donosi legendu o uništenju grada. Akad se povremeno spominje i u kasnijoj mezopotamskoj književnosti. Ime mu je ostalo živjeti u službenom nazivu Babilonije, kao »Zemlja Sumera i Akada«, te u nazivu za akadski jezik, što je običaj još iz babilonskog doba, kad su se tako nazivale semitske inačice sumerskih tekstova.
Sam grad do danas nije pronađen.
U Bibliji
Akad se spominje u biblijskom izvještaju u Knjizi Postanka, gdje se navodi kao jedan od Nimrudovih gradova (usp. Post 10,10).
|