Spišské Podhradie: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje web) |
||
| Nije prikazana jedna međuinačica | |||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
<!--'''Spišské Podhradie'''-->{{ | <!--'''Spišské Podhradie'''-->{{Infookvir naselje | ||
| ime = Spišské Podhradie | | ime = Spišské Podhradie | ||
| ime_genitiv = | | ime_genitiv = | ||
| Redak 217: | Redak 217: | ||
{{Slovačka/Razvoj stanovništva|||3611|3819|3852|4086|3985|3973}} | {{Slovačka/Razvoj stanovništva|||3611|3819|3852|4086|3985|3973}} | ||
Po popisu stanovništva iz [[2006.]] godine grad je imao 3826 stanovnika.<ref name="statistics">{{ | Po popisu stanovništva iz [[2006.]] godine grad je imao 3826 stanovnika.<ref name="statistics">{{Citiranje web | title = Municipal Statistics | publisher = Statistički zavod Slovačke | url = http://www.statistics.sk/mosmis/eng/run.html | accessdate = 2008-01-05}}</ref> | ||
*[[Slovaci]] 92,33 % | *[[Slovaci]] 92,33 % | ||
*[[Romi]] 6,83 % | *[[Romi]] 6,83 % | ||
Posljednja izmjena od 8. prosinac 2021. u 08:22
| Spišské Podhradie | |||
|---|---|---|---|
 | |||
|
|||
| Koordinate: 48°59′N 20°45′E / 48.983°N 20.75°E | |||
| Država |  Slovačka
| ||
| Pokrajina |  Prešovski
| ||
| Vlast | |||
| - Gradonačelnik | Michal Kapusta | ||
| Površina | |||
| - Ukupna | 24,940 km² | ||
| Visina | 153 m | ||
| Stanovništvo (31. prosinca 2020.) | |||
| - Grad | 3973[1] | ||
| - Gustoća | 159 stan./km² | ||
| Vremenska zona | CET (UTC+1) | ||
| - Ljeto (DST) | CEST (UTC+2) | ||
| Poštanski broj | 053 01 | ||
| Pozivni broj | +421 (0)53 | ||
| Registarska oznaka | LE | ||
| Službena stranica www.spisskepodhradie.sk | |||
| Zemljovid | |||
 Položaj Spišské Podhradie na karti Slovačke | |||
Spišské Podhradie (mađ. Szepesváralja, njem. Kirchdorf) je grad u Prešovskom kraju u istočnoj Slovačkoj koji upravno pripada okrugu Levoča.
Spišské Podhradie se nalazi u podnožju Spiškog dvorca koji se spominje još 1174. godine kao naselje Zipser Nijemaca s vlastitom crkvom i svećenikom. Svećenićko naselje Spišská Kapitula (njem. Kirchdorf = crkveni grad) se nalazi na brdu s druge strane grada, a s drge strane dvorca Spišské Podhradie je spojeno sa starim selom Žehra. Pored ovih spomenika koji su upisani na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi, Spišské Podhradie ima nekoliko renesansnih trgovačkih kuća i jedinu preživjelu sinagogu u regiji.
Povijest[uredi]
Naselje se prvi puta spominje 1249. godine u povelji Bele IV., a 1412. godine Žigmund Luksemburški mu daje gradska prava, te pravo tržnice 1456. godine. U gradu je 1245. izgrađena katedrala sv. Martina, da bi od 1662. – 1665. dobila i biskupski dvor i zidine, a 1776. postala je biskupijom Spiš (mađ. Szepes, njem. Zips, polj. Spisz, la. Scepusium). Grad je bio izarito poznat po svojim cehovskim udruženjima obrtnika koji su podizali znamenite cehovske zgrade.
U 19. stoljeću stanovnici su većinim Nijemci i Židovi, a grad počiva na proizvodnji opeke, kamenolomu vapnenca travertina i pilanama, te je od 1894. povezan željeznicom.
Njenu crkvenu četvrt, Spišská Kapitula, posjetio je papa Ivan Pavao II. 1995. godine.
Znamenitosti[uredi]
- PREUSMJERI Predložak:UNESCO – svjetska baština
Spiški dvorac zajedno sa Crkvom Svetog Duha u Žehri i crkvenim središtem Spišská Kapitula, uvršten je na UNESCO-vu listu svjetsku kulturne baštine 1993. godine. God. 2009. ovim spomenicima priključen je i slavni oltar Majstora Paula od Levoča i povijesno središte Levoča s mnogim romaničkim građevinama.
Spiški dvorac (Spišský Hrad)[uredi]
Izgrađen u 12. stoljeću, jedan od najvećih dvoraca u srednjoj Europi, bio je političko, upravno, ekonomsko i kulturno središte pokrajine Szepes. Sve do 1464. pripadao je mađarskim kraljevima, a do 1528. pripada obitelji Zapolja, te od 1531. do 1635. mađarskoj plemićkoj obitelji Thurzo, te od 1638. – 1945. godine obitelji Csáky koji su ga morali predati Čehoslovačkoj.
Izvorno je bio romanički dvorac na dva kata okružen masivnim zidinama koji je u drugoj polovici 13. stoljeća dobio romaničko-gotičku baziliku. Tijekom 14. stoljeća naselje izvan zidina je uklopljeno u dvorac čime mu je udvostručena veličina, a potpuno je obnovljen u 15. stoljeću. Zidine dvorca su povišene a uz vanjske zidine je niknulo i novo naselje. Kasnogotička kapela je dodana oko 1470. godine, a za vrijeme vladavine Zapolja gornji dvor je pretvoren u udobnu obiteljsku rezidenciju u duhu renesanse 16. stoljeća.
God. 1780. dvorac je zapaljen i od tada je ruina, a u drugoj polovici 20. stoljeća je dijelom obnovljen i otvoren za javnost, a dijelom se obavljaju arheološka iskapanja.
Dvorac je samo 2006. godine privukao više od 170 000 posjetitelja.[2]
Spišská Kapitula[uredi]
Staro srednjovjekovno crkveno središte u blizini dvorca, između kojih je grad Spišské Podhradie, je divno očuvan primjer crkvene arhitekture. Sastoji se od Crkve sv. Martina, bivšeg samostana, sjemeništa i samo jedne ulice s 30-ak kuća, sve zatvoreno zidinama od 1662. – 1665. godine s Gornjim i Donjim gradskim vratima.
Katedrala je izgrađena od 1245. do 1273. u romaničkom stilu s gotičkim odlikama. Ona je jedna od najvećih i najzanimljivijih srednjovjekovnih građevina u Slovačkoj. Posjeduje više kamenih oltara i mauzolej je mnogih gospodara Dvorca Spiš. Njene slike iz 1317. godine prikazuju krunidbu hrvatsko-ugarskog kralja Karla Anžuvinca.
-
Spiški dvorac iz zraka -
Spišská Kapitula -
Katedrala sv. Martina -
Ulica s pogledom na dvorac -
Glavni trg
Stanovništvo[uredi]
| Godina | 1. 1. 1993.[1] | 1999. | 2006. | 2013. | 2019. | 2020. |
|---|---|---|---|---|---|---|
| Broj stanovnika | 3611 | 3819 | 3852 | 4086 | 3985 | 3973 |
Napomena: Ako nije drugačije naznačeno, stanovništvo je posljednjeg dana u godini.
Po popisu stanovništva iz 2006. godine grad je imao 3826 stanovnika.[4]
Prema vjeroispovijesti najviše je rimokatolika 89,23 %, ateista 4,66 %, grkokatolika 2,75 %, i luterena 0,87 %.[4]
Izvor[uredi]
- ↑ 1,0 1,1 Štatistický úrad Slovenskej republiky (21. 3. 2021.). "Počet obyvateľov podľa pohlavia - obce, pogled "Stav trvale bývajúceho obyvateľstva na konci obdobia (Osoba)"" (slovački). http://datacube.statistics.sk/#!/view/sk/VBD_DEM/om7101rr/v_om7101rr_00_00_00_sk
- ↑ Spiški grad otbvara svoja vrata
- PREUSMJERI Predložak:Slk oznaka
- ↑ Štatistický úrad Slovenskej republiky (21. 3. 2021.). "Počet obyvateľov podľa pohlavia - obce, pogled "Stav trvale bývajúceho obyvateľstva na začiatku obdobia (Osoba)"" (slovački). http://datacube.statistics.sk/#!/view/sk/VBD_DEM/om7101rr/v_om7101rr_00_00_00_sk
- ↑ 4,0 4,1 {{
- if:
Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},|Citiranje web},
]]}},
- Horváth, Tibor, Szlovákia, 1999., Budapest: Cartographia. ISBN 963-353-180-2 nevaljani ISBN
Vanjske poveznice[uredi]
- PREUSMJERI Predložak:Slk oznaka (engl.)
Ostali projekti[uredi]
 | U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Spišské Podhradie |
| |||||||
| ||||||||||||||||||||
