Vranov nad Topľou
Ovo je glavno značenje pojma Vranov nad Topľou. Za druga značenja pogledajte Okrug Vranov nad Topľou.| Vranov nad Topľou | |||
|---|---|---|---|
 | |||
|
|||
| Koordinate: 48°52′N 21°40′E / 48.867°N 21.667°E | |||
| Država |  Slovačka
| ||
| Pokrajina |  Prešovski
| ||
| Vlast | |||
| - Gradonačelnik | Ján Ragan | ||
| Površina | |||
| - Ukupna | 31,10 km² | ||
| Visina | 132 m | ||
| Stanovništvo (31. prosinca 2021.[1]) | |||
| - Grad | 22.079 | ||
| Vremenska zona | CET (UTC+1) | ||
| - Ljeto (DST) | CEST (UTC+2) | ||
| Poštanski broj | 093 01 | ||
| Pozivni broj | +421 (0)57 | ||
| Registarska oznaka | VT | ||
| Službena stranica www.vranov.sk | |||
| Zemljovid | |||
  Vranov nad Topľou | |||
Vranov nad Topľou (mađ. Varannó, njem. Frö(h)nel / Vronau an der Töpl) je grad u Prešovskom kraju u istočnoj Slovačkoj. Upravno središte Okruga Vranov nad Topľou. Grad se je prije 1927. i između 1944. – 1969. zvao Vranov.
Zemljopis
Vranov nad Topľou smijestio se na sjeverozapadni dio Istočno slovačke nizine (slo. Východoslovenská nížina) u gornjem dijelu regije Zemplín između rijeka Tople i Ondave.
Povijest
Grad su prvo naselili Slovaci. U srednjom vijeku naselje Vranov nad Topľou je dio dvorca Čičva. S obzirom na povoljan geografski položaj grada smještenog na važnim trgovačkim putevima od Prešova, Vranov nad Topľou postao je ekonomski i socijalni centar na područje sliva dviju rijeka, Ondave i Tople.
Prvi pisani spomen grada datira iz 1332. – 1335. Vranov je dobio status grada prije 1363. godine.
Kralj Matija Korvin dao je povlastice gradu 1461. godine. Gimnazija u gradu je osnovana u 16. stoljeću.
U drugoj polovici 19. stoljeća, Vranov nad Topľou postao središte regije od 44 sela. Na kraju stoljeća došlo je do masovne emigracije. Godine 1903. Vranov je dobio željezničku prugu, električnu rasvjetu i telefon uveden do 1906.
Nakon formiranja Čehoslovačka, Vranov nad Topľou ostao je mali poljoprivredni i obrtnički grad. Tijekom Drugog svjetskog rata, neke partizanski grupe su formirani u regiji, a grad je postao središtem antifašističke pobune. Vrijeme poslje 1945. bio je obilježeno industrijskim razvojem, izgradnjom i rekonstrukcijom stambenih zgrada u centru grada.
Stanovništvo
| Godina | 1. 1. 1993.[1] | 1999. | 2006. | 2013. | 2019. | 2020. |
|---|---|---|---|---|---|---|
| Broj stanovnika | 23.330 | 23.318 | 23.014 | 23.041 | 22.245 | 22.079 |
Napomena: Ako nije drugačije naznačeno, stanovništvo je posljednjeg dana u godini.
Po popisu stanivništva iz 2001. godine grad je imao 22.985 stanovnika.[3]
Prema vjeroispovijesti najviše je rimokatolika 62,61 %, grkokatolika 20,13 %, luterana 7,18 % i ateista 5,70 %.[3]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 Štatistický úrad Slovenskej republiky (21. 3. 2021.). "Počet obyvateľov podľa pohlavia - obce, pogled "Stav trvale bývajúceho obyvateľstva na konci obdobia (Osoba)"" (slovački). http://datacube.statistics.sk/#!/view/sk/VBD_DEM/om7101rr/v_om7101rr_00_00_00_sk
- ↑ Štatistický úrad Slovenskej republiky (21. 3. 2021.). "Počet obyvateľov podľa pohlavia - obce, pogled "Stav trvale bývajúceho obyvateľstva na začiatku obdobia (Osoba)"" (slovački). http://datacube.statistics.sk/#!/view/sk/VBD_DEM/om7101rr/v_om7101rr_00_00_00_sk
- ↑ 3,0 3,1 {{
- if:
Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},|Citiranje web},
]]}},
Vanjske poveznice
- Službena stranica grada (sl.)
Ostali projekti
 | U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Vranov nad Topľou |
| |||||||